Što nam donosi večerašnja tribina o Meteoritu Križevci?

Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)
Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)

Kada je pao, kada, gdje i kako je nađen Meteorit Križevci i koji su događaji prethodili tom uspjehu Hrvatske meteorske mreže i astronoma amatera okupljenih oko nje, što je uopće Hrvatska meteorska mreža i koja je njena uloga, važnost, smisao i potreba, te koji su konkretni rezultati kojima je obogatila svjetsku meteoritiku, samo su početna pitanja na koja ćemo saznati odgovor na današnjoj tribini o Meteoritu Križevci u Klubu kulture u Križevcima, u okviru Culture Shock Festivala, s početkom u 19:30 sati. Kada je meteorit službeno priznat i gdje ga na internetu možemo naći na popisu nekoliko tisuća meteorita iz čitavoga svijeta i samo pet iz Hrvatske, te što je bilo potrebno učiniti da se nedvojbeno ustanovi da se radi o meteoritu, sljedeća su pitanja na koja će se čuti odgovor na ovoj tribini.

Za drugim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja (foto: R.Matić))
“Poljoprivredna astronomija” – za preostalim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja, za sada bezuspješno. No, nada nas još ne napušta (foto: R.Matić)

Uz računalnu prezentaciju bogato opremljenu fotografijama i snimkama dokumenata, saznat ćemo čitavu povijest tog slučaja. Prikazat ćemo snimke pada i čitati iskaze očevidaca, saznat ćemo kako se ustanovljava mjesto pada meteorita i kako se traži. Bit će prikazano kako je nađen i tko ga je našao, bit će riječi o tome odakle je doletio, o njegovoj svemirskoj putanji prije pada na Zemlju, o kemijskoj i fizikalnoj analizi pronađenog kamena na sveučilištu u Manchesteru. Saznat ćemo kako je i od čega građen, te kako se još može istraživati, pa o njemu stvarati i znanstveni radovi. Reći ćemo gdje se danas čuva i kako ga možemo vidjeti.

Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija Hrvatska meteorska mreža)
Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija: Hrvatska meteorska mreža)

Meteorit Križevci je nepromijenjen već više od četiri milijarde godina te je stariji i od našeg planeta, dakle bio je već takav i prije nego je postojala Zemlja. U toku predavanja bit će istaknuto kakav imaju značaj i koju nam korist donose pronalaženje i istraživanje meteorita, od znanstvene spoznaje o starosti, razvoju i građi Sunčevog sustava, do praktičnog znanja koje se može iskoristiti u praksi, u tehnici i u metalurgiji, a njihov nam sastav obećava da u budućnosti možemo razmišljati i o rudarenju asteroida s kojih mnogi meteoriti potječu i o korištenju asteroida kao naših rezervnih, proizvodnih i istraživačkih baza u svemiru. Sastav i građa meteorita omogućava nam predviđanje posljedica mogućeg opasnog sudara Zemlje sa sličnim, većim tijelima, sve do uništenja života na Zemlji, a ustanovljavanje njihovih putanja po svemiru omogućava nam predviđanje trenutka i mjesta mogućeg sudara.

Meteorit Križevci (foto Hrvatska meteorska mreža)
Meteorit Križevci (foto: Hrvatska meteorska mreža)

Meteoriti su vrijedan materijal koji nam sam dolazi iz svemira bez naših troškova projektiranja i izgradnje svemirskih brodova i odlazaka do udaljenih svemirskih tijela da bismo njihove uzorke donijeli na Zemlju. Vrijednost meteorita je i u tome što nam štede milijarde kuna i dolara da bismo došli do njih. Svaki pronađeni meteorit bi zato trebao doći na pravu adresu gdje se može čuvati od daljnjih kemijsko-fizikalnih promjena, kako ne bi tijekom vremena bio uništen i kako bi bio dostupan znanstvenim istraživanjima.

Dio predavanja bit će posvećen i osvrtu na netočne, lažne i kvaziznanstvene “činjenice” o meteoritima koje se često objavljuju u tisku i na internetu. Bit će riječi i o tome kako razlikovati istinu od podvale i prevare, te pravi meteorit od lažnog.

Pokazat ćemo i kako nas podaci koji su do sada poznati o Meteoritu Križevci mogu inspirirati za “smišljanje” priličnog broja fizikalnih zadataka već na srednjoškolskoj razini znanja čiji nam rezultati mogu koristiti u boljem sagledavanju i predviđanju pojava koje se mogu dogoditi pri padu meteorita.

O svemu tome i o još mnogočemu bit će riječi na predavanju “Meteorit Križevci”, pa i ako nismo predvidjeli sva moguća pitanja na koja možemo dati odgovor, posjetitelji će moći postavljati svoja pitanja i diskutirati o bilo kojim pitanjima vezanim uz ovu temu.

Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)
Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)

Posjetitelji tribine imat će prilike ne samo vidjeti nego i u ruci držati vjernu kopiju križevačkog meteorita izrađenu 3D printerom na temelju preciznog 3D skeniranja originalnog meteorita. Usput, moći će i razgledati astronomsku opremu Križevačke astronomske udruge Perzeidi koja, uz organizatore Culture Shocka, priređuje ovu tribinu. Bit će izloženi teleskopi i veliki dvogled, a kako je vremenska prognoza za tu večer prilično povoljna, veliki su izgledi da ćemo nakon tribine opremu moći i upotrijebiti za promatranje nebeskih objekata s Trga A. G. Matoša koji se nalazi odmah uz Klub kulture. Bez obzira na gradsko svjetlosno onečišćenje, moći će se vidjeti bar planeti Venera i Jupiter s njegovim satelitima, a možda nam se posreći i još poneki zanimljivi nebeski objekt. I bez teleskopa moći ćemo vidjeti prelet Međunarodne svemirske stanice gotovo iznad naših glava između 21:22 i 21:26, pa će se “pred našim očima” i “ugasiti”, jer će i njoj tada zaći Sunce.

Ulaz je slobodan za sve znatiželjne posjetitelje.

U srijedu tribina ‘Zvjezdana večer’ s izložbom astrofotografija

(izvor: križevci.info; autor: redakcija portala)

Zvjezdana_vecer_Ratko_Matic_CSF_2014_Perzeidi

Suradnja Culture Shock Festivala i Križevačke astronomske udruge Perzeidi iz godine u godinu rezultira uvrštavanjem i znanstveno-popularnih tribina u festivalski program. Jedna takva, pod revijalnim nazivom “Zvjezdana večer”, će se u križevačkom Klubu kulture održati u srijedu 26. ožujka 2014. s početkom u 19:30 sati, a predavač je predsjednik Perzeida Ratko Matić. Osim tribine bit će postavljena i prigodna izložba astrofotografija Astronomskog društva “Vega” iz Čakovca.

Što su zvijezde, koja im je građa, odakle im toplina i svjetlost, kakvih sve vrsta ima, koje su najveće, a koje najmanje, koje su najdalje, a koje najbliže, koje su najtoplije a koje najhladnije, kako se gibaju svemirom, kako se stvaraju, koliko dugo traju i kako “umiru”… saznajte bez obzira hoće li tu večer biti oblačno ili ne. Također će biti izložena i oprema za promatranje neba – teleskopi i dalekozori. Ulaz na “Zvjezdanu večer” je slobodan.

Od večeras u Arteriji međunarodna izložba astrofotografije

(Autor: križevci.info; foto: Arteria)

551265_4280170132558_612771348_n

Križevačka astronomska udruga Perzeidi poziva večeras u 20 sati u Caffe bar Arteria na Strossmayerovom trgu u Križevcima na otvorenje međunarodne izložbe astrofotografija ponajboljih autora iz Hrvatske, Srbije i Makedonije. Sa stotinjak radova predstavit će se dvadesetak astronomskih društava i pojedinaca, a Perzeidi za pomoć u realizaciji ovog projekta ovaj put nisu niti pitali gradsku upravu:
– Pronašli smo mecenu u jednom križevačkom poduzetniku, ističe predsjednik Perzeida Ratko Matić, podsjećajući na činjenicu da Grad Križevci već dvije godine bez obrazloženja odbija financirati projekte ove križevačke astronomske udruge.

531501_4280169892552_440658230_n

Na izložbi sudjeluju sljedeći izlagači: Astronomsko društvo „Koprivnica“ Koprivnica, Astronomsko društvo „Beskraj“ Zagreb, Astronomsko društvo „Kumova Slama“ Daruvar, Astronomsko društvo „Vega“ Čakovec, Savez astronoma amatera Srbije, Astronomsko društvo „Aristarh“ Kragujevac, Srbija, Skopsko astronomsko društvo Skopje, Makedonija, Vedran Matica (Koprivnica), Zlatko Orbanid (Pula), Rodoljub Dodid (Beograd, Srbija), Lajoš Kiš (Subotica, Srbija), Slavko Stojanov (Novi Sad, Srbija), Križevačka astronomska udruga Perzeidi. Izložba je u Križevce stigla iz Galerije u Koprivnici, a službeno ostaje otvorena sve do 10. ožujka.
– Otvorenje izložbe je baš u vrijeme preleta asteroida pored Zemlje, veličine onoga koji je početkom prošloga stoljeća izazvao čuvenu Tungusku katastrofu, navodi zanimljivost Matić, napominjući da će u slučaju vedrog neba organizirati i to promatranje.