Počinju Dani meteorita Križevci

U četvrtak, 11. studenoga Križevačka astronomska udruga Perzeidi počinje obilježavanje 10. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do kraja godine planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, a također i izložba posvećena meteoritu Križevci, radionica i promatranje neba teleskopima. Prvoga dana, u četvrtak, u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice predavanje pod naslovom Hrvatska meteorska mreža održat će prof. dr. sc. Željko Andreić, a nakon njega govorit će Lovro Pavletić, doktorand Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci na temu Revolucija meteorske fizike izgradnjom znanstvenog instrumenta planetarnog razmjera. Predavanja počinju u 18 sati, a ulazak za posjetitelje je slobodan.

Željko Andreić jedno je vrijeme radio u Institutu “Ruđer Bošković” a od 2002. godine je redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od voditelja Hrvatske meteorske mreže. Napisao je oko 100 znanstvenih radova i sudjelovao na više od 90 znanstvenih konferencija. Od mladosti se bavi astronomijom i aktivno radi na popularizaciji znanosti kroz sustav školskih natjecanja iz astronomije, ljetnih škola astronomije i sl. Napisao je više od 100 popularnih članaka i održao mnoštvo znanstveno-popularnih predavanja. Koautor je udžbenika Astronomska početnica, i autor priručnika Mala opažačka astronomija namijenjenih školskoj djeci od 4. do 8. razreda. Autor je popularno-znanstvene knjige Naše noćno nebo namijenjene općoj populaciji.

U predavanju Hrvatska meteorska mreža ukratko će biti opisano nastajanje ove amaterske mreže za opažanje meteora, njen princip rada i noviteti koje je sa sobom donijela. Spomenut će se metoda triangulacije uz pomoć koje se dobivaju podaci o brzini i stazi meteora. Mreža je pomoću ovih metoda proizvela preko 100 novih potencijalnih potoka. Iako mreža nije namijenjena praćenju i istraživanju bolida i meteorita, jedno od njenih najvećih dostignuća je snimanje i posljedični pronalazak križevačkog meteorita.

Lovro Pavletić doktorand je Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Trenutno je zaposlen na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom Visokoenergijska astronomija gama zraka teleskopima MAGIC i CTA. Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane dobi te sudjeluje u organizaciji i provođenju mnogobrojnih projekata i događanja na temu prirodnih znanosti. Član je Akademskog astronomskog društva – Rijeka, a u radu Hrvatske meteorske mreže sudjeluje od 2007. godine.

Kratka najava predavanja Revolucija meteorske fizike izgradnjom znanstvenog instrumenta planetarnog razmjera: Povećanjem ljudske prisutnosti u svemiru i potencijalnom mogućnošću za rudarenjem asteroida u budućnosti, razumijevanje meteoroidske okoline u Zemljinoj blizini postaje ključno u ublažavanju njihovog negativnog destruktivnog utjecaja na svemirske letjelice. Cilj projekta Globalne meteorske mreže (Global Meteor Network) je izgraditi decentralizirani znanstveni instrument diljem svijeta – sustav vrlo osjetljivih, ali nisko-budžetnih meteorskih kamera. Trenutno je u pogonu više od 300 automatiziranih meteorskih kamera u preko 20 zemalja.

Namjera Križevačke astronomske udruge Perzeidi jest u dogledno vrijeme priključiti se aktivno Globalnoj meteorskoj mreži nabavom odgovarajućih kamera.

Projekt “Dani meteorita Križevci” organizira udruga Perzeidi, a financijski podržava Grad Križevci.

Dobro došli na 1. dan Dana meteorita Križevci!

18. lipnja 2015. voditelji HMM-a posjetili su prvi put zajedno mjesto pada meteorita Križevci (dr.sc. Željko Andreić prvi slijeva) (foto iz arhive Perzeida)

Okrugli stol o meteoritu Križevci povodom godišnjice priznanja u svijetu

Meteorit Križevci (foto Hrvatska meteorska mreža)
Meteorit Križevci (foto: Hrvatska meteorska mreža)

Povodom prve godišnjice (26. lipnja) kako je meteorit Križevci upisan u registar svih meteorita u svijetu koje priznaje The Meteoritical Society, na kojem se popisu nalazi samo pet meteorita koji su ikada pali na područje današnje Hrvatske,  u četvrtak, 18. lipnja s početkom u 16 sati u Velikoj vijećnici Grada Križevaca (Ivana Zakmardija Dijankovečkoga 12),  Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije i Križevačka astronomska udruga Perzeidi organiziraju okrugli stol o meteoritu Križevci. Govorit će, uz računalne prezentacije, Damir Šegon, Željko Andreić i Korado Korlević, najistaknutije osobe Hrvatske meteorske mreže, zahvaljujući čijem je radu i istraživanju 20. veljače 2011. pronađen meteorit Križevci koji je pao u noći s 4. na 5. veljače 2011. godine. Na predavanjima ćemo saznati čitavu povijest i sve što se do danas zna o meteoritu Križevci. Saznat ćemo da meteorit Križevci nije pronađen slučajno, već na temelju snimljenog leta kroz atmosferu i proračuna kamo je mogao pasti. Bit će opisan kompletan proces i metoda rada razvijena u Hrvatskoj meteorskoj mreži, te na kraju i struktura i sastav meteorita Križevci koji je analiziran na Sveučilištu u Manchesteru. Saznat ćemo i u čemu je vrijednost meteorita Križevci i koja je važnost pronalaženja i izučavanja meteorita. Nakon predavanja posjetitelji će moći postavljati pitanja i diskutirati. Dobro došli!

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Predstavljanje meteorita Križevci 11. prosinca 2014. u Planetariju Tehničkog muzeja u Zagrebu – Željko Andreić, Damir Šegon, Ratko Matić, Korado Korlević (foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL)

Što nam donosi večerašnja tribina o Meteoritu Križevci?

Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)
Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)

Kada je pao, kada, gdje i kako je nađen Meteorit Križevci i koji su događaji prethodili tom uspjehu Hrvatske meteorske mreže i astronoma amatera okupljenih oko nje, što je uopće Hrvatska meteorska mreža i koja je njena uloga, važnost, smisao i potreba, te koji su konkretni rezultati kojima je obogatila svjetsku meteoritiku, samo su početna pitanja na koja ćemo saznati odgovor na današnjoj tribini o Meteoritu Križevci u Klubu kulture u Križevcima, u okviru Culture Shock Festivala, s početkom u 19:30 sati. Kada je meteorit službeno priznat i gdje ga na internetu možemo naći na popisu nekoliko tisuća meteorita iz čitavoga svijeta i samo pet iz Hrvatske, te što je bilo potrebno učiniti da se nedvojbeno ustanovi da se radi o meteoritu, sljedeća su pitanja na koja će se čuti odgovor na ovoj tribini.

Za drugim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja (foto: R.Matić))
“Poljoprivredna astronomija” – za preostalim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja, za sada bezuspješno. No, nada nas još ne napušta (foto: R.Matić)

Uz računalnu prezentaciju bogato opremljenu fotografijama i snimkama dokumenata, saznat ćemo čitavu povijest tog slučaja. Prikazat ćemo snimke pada i čitati iskaze očevidaca, saznat ćemo kako se ustanovljava mjesto pada meteorita i kako se traži. Bit će prikazano kako je nađen i tko ga je našao, bit će riječi o tome odakle je doletio, o njegovoj svemirskoj putanji prije pada na Zemlju, o kemijskoj i fizikalnoj analizi pronađenog kamena na sveučilištu u Manchesteru. Saznat ćemo kako je i od čega građen, te kako se još može istraživati, pa o njemu stvarati i znanstveni radovi. Reći ćemo gdje se danas čuva i kako ga možemo vidjeti.

Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija Hrvatska meteorska mreža)
Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija: Hrvatska meteorska mreža)

Meteorit Križevci je nepromijenjen već više od četiri milijarde godina te je stariji i od našeg planeta, dakle bio je već takav i prije nego je postojala Zemlja. U toku predavanja bit će istaknuto kakav imaju značaj i koju nam korist donose pronalaženje i istraživanje meteorita, od znanstvene spoznaje o starosti, razvoju i građi Sunčevog sustava, do praktičnog znanja koje se može iskoristiti u praksi, u tehnici i u metalurgiji, a njihov nam sastav obećava da u budućnosti možemo razmišljati i o rudarenju asteroida s kojih mnogi meteoriti potječu i o korištenju asteroida kao naših rezervnih, proizvodnih i istraživačkih baza u svemiru. Sastav i građa meteorita omogućava nam predviđanje posljedica mogućeg opasnog sudara Zemlje sa sličnim, većim tijelima, sve do uništenja života na Zemlji, a ustanovljavanje njihovih putanja po svemiru omogućava nam predviđanje trenutka i mjesta mogućeg sudara.

Meteorit Križevci (foto Hrvatska meteorska mreža)
Meteorit Križevci (foto: Hrvatska meteorska mreža)

Meteoriti su vrijedan materijal koji nam sam dolazi iz svemira bez naših troškova projektiranja i izgradnje svemirskih brodova i odlazaka do udaljenih svemirskih tijela da bismo njihove uzorke donijeli na Zemlju. Vrijednost meteorita je i u tome što nam štede milijarde kuna i dolara da bismo došli do njih. Svaki pronađeni meteorit bi zato trebao doći na pravu adresu gdje se može čuvati od daljnjih kemijsko-fizikalnih promjena, kako ne bi tijekom vremena bio uništen i kako bi bio dostupan znanstvenim istraživanjima.

Dio predavanja bit će posvećen i osvrtu na netočne, lažne i kvaziznanstvene “činjenice” o meteoritima koje se često objavljuju u tisku i na internetu. Bit će riječi i o tome kako razlikovati istinu od podvale i prevare, te pravi meteorit od lažnog.

Pokazat ćemo i kako nas podaci koji su do sada poznati o Meteoritu Križevci mogu inspirirati za “smišljanje” priličnog broja fizikalnih zadataka već na srednjoškolskoj razini znanja čiji nam rezultati mogu koristiti u boljem sagledavanju i predviđanju pojava koje se mogu dogoditi pri padu meteorita.

O svemu tome i o još mnogočemu bit će riječi na predavanju “Meteorit Križevci”, pa i ako nismo predvidjeli sva moguća pitanja na koja možemo dati odgovor, posjetitelji će moći postavljati svoja pitanja i diskutirati o bilo kojim pitanjima vezanim uz ovu temu.

Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)
Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)

Posjetitelji tribine imat će prilike ne samo vidjeti nego i u ruci držati vjernu kopiju križevačkog meteorita izrađenu 3D printerom na temelju preciznog 3D skeniranja originalnog meteorita. Usput, moći će i razgledati astronomsku opremu Križevačke astronomske udruge Perzeidi koja, uz organizatore Culture Shocka, priređuje ovu tribinu. Bit će izloženi teleskopi i veliki dvogled, a kako je vremenska prognoza za tu večer prilično povoljna, veliki su izgledi da ćemo nakon tribine opremu moći i upotrijebiti za promatranje nebeskih objekata s Trga A. G. Matoša koji se nalazi odmah uz Klub kulture. Bez obzira na gradsko svjetlosno onečišćenje, moći će se vidjeti bar planeti Venera i Jupiter s njegovim satelitima, a možda nam se posreći i još poneki zanimljivi nebeski objekt. I bez teleskopa moći ćemo vidjeti prelet Međunarodne svemirske stanice gotovo iznad naših glava između 21:22 i 21:26, pa će se “pred našim očima” i “ugasiti”, jer će i njoj tada zaći Sunce.

Ulaz je slobodan za sve znatiželjne posjetitelje.