lipanj 2021

Ante Radonić u četvrtak o čudesnim svjetovima Sunčeva sustava

admin

Kad smo u školi učili o Sunčevu sustavu, nismo ni sanjali koliko je uzbudljiviji i zanimljiviji od onog što je pisalo u udžbenicima. Nisu to očekivali čak ni znanstvenici s bujnom maštom, otkrio nam je popularizator znanosti Ante Radonić koji će u četvrtak 1. srpnja upravo o tome govoriti na znanstveno-popularnom predavanju “Čudesni svjetovi Sunčeva sustava”.

“Posjetitelji će saznati koliko su raznovrsna i čudesna mnogobrojna tijela našeg planetarnog sustava. Jedan mjesec, velik poput našeg Mjeseca, najaktivnije je poznato vulkansko tijelo. Neki mjeseci ispod svoje ledene kore skrivaju čitave oceane. Neki imaju ledene gejzire. Posebno iznenađenje za sve bio je daleki patuljasti planet Pluton. Vidjet ćemo i kako izgleda jedno manje tijelo u Kuiperovom pojasu, najdalje koje je snimljeno iz blizine. Da, čudesni su svjetovi oko nas“, najavio je Radonić, koji je više od 40 godina radio kao voditelj planetarija Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Predavanje organizira Križevačka astronomska udruga Perzeidi u sklopu projekta Future Hub Križevci, besplatno je i otvoreno za javnost, a održat će se u prostoru novog Kina u Razvojnom centru i tehnološkom parku u četvrtak 1. srpnja od 19 sati.

Večeras promatranje “supermjeseca” teleskopima

Ratko Matić
Mjesec kroz teleskop Perzeida. Ovoga puta neće biti neosvjetljenih dijelova Mjeseca, jer bude pun. (foto Martin Vujić)

“Supermjesec” se događa kada je Mjesec u fazi punog Mjeseca u svojoj (približno) najbližoj točki Zemlji što ga čini prividno nešto većim nego što je uobičajeno. Prosječna udaljenost Mjeseca od Zemlje je oko 382.900 kilometara, ali kako je njegova putanja oko Zemlje eliptična, svakih oko 27 dana Mjesec se nađe po jednom u najdaljoj točki od Zemlje (apogeju) i u najbližoj točki (perigeju). Mjesečeva orbita varira zbog različitih gravitacijskih sila Zemlje, Sunca i planeta koje na njega utječu. Razlika udaljenosti između ove dvije točke je u prosjeku 48 000 km. Kad je u perigeju, pun Mjesec se čini za oko 14 posto veći i za oko 30 posto sjajniji nego kad je pun mjesec u apogeju. U prosjeku je svaki četrnaesti pun Mjesec i “supermjesec”, jer se pun Mjesec javlja otprilike svakih 29 i po dana, pa se taj ciklus za oko 2,5 dana razlikuje od ciklusa perigeja i apogeja.

U četvrtak, 24. lipnja Mjesec će već po treći uzastopni put ove godine biti u jednoj od onih bliskih udaljenosti od Zemlje koje ulaze u definiciju “supermjeseca”, a koja nije baš sasvim jasno određena. Nalazimo podatke da je svaki puni Mjesec “supermjesec” ako je od Zemlje udaljen po nekima manje od 368 630 km a po nekima 361 766 kilometara. Vjerojatno postoje i neki drugi “granični” brojevi. To je i posljednji “supermjesec” ove godine. S druge strane, najmanji i najudaljeniji pun Mjesec ove godine (zvan “mikromjesec”) pojavit će se na noćnom nebu 19. prosinca. Tada će Mjesec biti 405 932 kilometra daleko od nas.

Po nekim “definicijama”, pun Mjesec 24. lipnja i nije pravi “supermjesec” jer je vremenski razmak između faze punog Mjeseca (24. lipnja u 20:40 sati) i perigeja (23. lipnja u 11:56 sati, ovoga puta 359.956 km) veći od 24 sata. No, svejedno, kako su već astronomi zbog popularizacije astronomskih događanja i ovaj pun Mjesec uglavnom “proglasili” “supermjesecom”, Križevačka astronomska udruga Perzeidi poziva sve zainteresirane na, kao i uvijek besplatno, promatranje Mjeseca teleskopima, danas, u četvrtak, 24. lipnja, od 22 sata bar do ponoći, u centru Križevaca, na Strossmayerovom trgu, kod paviljona. Dobro došli!

U podne na Strossu pomrčina Sunca, sljedeća tek za godinu i pol

admin

Jedina pomrčina Sunca koju ove godine možemo vidjeti iz naših krajeva, promatrat će se danas na Strossmayerovom trgu točno u podne u sklopu projekta Future Hub Križevci. Križevačka astronomska udruga Perzeidi redovito organizira promatranja nebeskih fenomena teleskopima pa će i danas, točno u 12:37, filtri na teleskopima biti spremni kako bi svi zainteresirani građani mogli vidjeti prijelaz Mjeseca preko Sunca. Mjesec će u tom vremenu, gledano iz naših krajeva, samo “okrznuti” Sunce, dok će u punoj pomrčini moći uživati samo stanovnici sjevera Kanade, Rusije i Grenlanda.

“Osim toga, očekujemo da ćemo vidjeti i pokoju Sunčevu pjegu, kao i baklju kako se izdiže tisućama kilometara od površine Sunca“, najavljuju članovi Perzeida i dodaju da ćemo iduću pomrčinu Sunca odavde moći vidjeti tek 25. listopada 2022. godine.

Povodom Dana otvorenih vrata udruga članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi predstavit će i EU projekt Future Hub Križevci te aktivnosti udruge.