Astrognozija – čarolije ljetnog neba

(Izvor: križevci.info; autor: Andrej Dundović)

UFlammarion_410px petak, 29. lipnja u posjet Križevcima dolazi Astronomsko društvo Koprivnica koje ove godine obilježava već 15 godina svog djelovanja. Članovi njihovog društva održat će popularno predavanje pod nazivom “Astrognozija – čarolije ljetnog neba“. Radi se o “vještini” promatranja noćnog neba, dakle kako se snalaziti na nebu i kako prepoznavati pojedine objekte, dok će poseban naglasak biti na trenutnim zanimljivostima na nebu, to jest zanimljivostima ovoga ljeta. Predavanje i računalna prezentacija počinju u petak, 29. lipnja u 19:30 u Velikoj dvorani Gradske vijećnice u Križevcima. Ulaz je, naravno, slobodan i besplatan za sve.

Na kraju predavanja i prezentacije otvara se diskusija i mogu se postavljati pitanja. Nakon ovoga druženja u Gradskoj vijećnici, u 21:30 slijedi “praktični” dio gostovanja Koprivničanaca, u vezi s proteklim predavanjem i diskusijom. AD Koprivnica sobom će ponijeti i odličan teleskop, pa će uz još bar jedan teleskop Križevačke astronomske udruge Perzeidi, na prostoru bivše vojarne gdje je moguće isključiti javnu rasvjetu, biti upriličeno promatranje neba teleskopima i dalekozorima. Između ostaloga te večeri bit će naročito zanimljivo vidjeti Mjesec, Mars a posebno će biti atraktivan Saturn sa svojim prstenom. Očekujemo što veći odaziv naših građana i gostiju našega grada, ohrabreni odličnom posjećenošću za vrijeme nedavnog Križevačkog velikog spravišča, kada se na promatranju Sunčevih pjega preko dana i na promatranju noćnog neba navečer, u organizaciji Perzeida i Astronomskog društva “Kumova slama” iz Daruvara, okupilo preko stotinu znatiželjnih promatrača. Dakle, očekujemo vaš što veći odaziv na oba druženja s iskusnim koprivničkim astronomima-amaterima.

Astronomski ‘Dan D’ u Križevcima 6. lipnja – ‘invazija’ na Veneru

(Izvor: križevci.info; autor: Ratko Matić; foto: Martin Vujić, Ratko Matić)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Križevačka astronomska udruga “Perzeidi” rano je ujutro, 6. lipnja u niz svojih aktivnosti ubilježila još jednu: uspješnu “invaziju” na planet Veneru. Taj planet obično vidimo na nebu prije izlaska ili poslije zalaska Sunca kao najsvjetliji objekt ako izuzmemo Sunce i Mjesec, ali vrlo se rijetko može vidjeti u “suprotnom svjetlu”, kao crni kružić. To je moguće samo ako joj se nađemo “iza leđa”, tako da vidimo njenu noćnu stranu. No da bismo vidjeli tu njenu “tamnu stranu”, u pozadini, kao kontrast, mora blještati Sunčev disk.

Posljednji se put do sada Venera našla točno na pravcu između Sunca i Zemlje 8. lipnja 2004. godine, prije toga 6. prosinca 1882. (!), a nakon današnjega 6. lipnja 2012. ponovno ćemo je imati prilike (kako tko) vidjeti u toj poziciji tek 11. prosinca 2117. godine!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Počelo je na Ratarni

Kako je to prilično izuzetan događaj, nekoliko se nas “Perzeida” potrudilo probuditi rano ujutro prije izlaska Sunca (iako smo još noću preko interneta gledali izravan prijenos početka ovog fenomena), što znači u 4 sata ujutro, i na “najvišem vrhu” Ratarne, s pogledom na Široko Brezje odakle smo očekivali izlazak Sunca u 5 sati i 4 minute, pripremili smo svu potrebnu aparaturu (naočale za promatranje pomrčine Sunca, teleskop opremljen propisnim filterom za promatranje Sunca i fotoaparate) kako nam ne bi promakla nijedna sekunda toga događaja koji je započeo već nešto poslije ponoći po našem vremenu, ali negdje s druge strane našeg planeta, a završio u 6 sati i 55 minuta. To znači da smo mi mogli vidjeti samo posljednjih manje od dva sata te pojave, za razliku od prošlog takvog događaja koji je trajao čitavo dopodne. Dragocjenost svake sekunde jest u tome što nitko ne može garantirati neće li promatranju smetati oblaci, pa se može dogoditi da nebo bude vedro, ako i to, samo prvih nekoliko minuta nakon izlaska Sunca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nastavilo se u gradu, vidi se i koliko je sati

Sunce je počelo izlaziti u sumaglici na horizontu, ali viši dijelovi neba svojim plavetnilom ipak su ulijevali nadu i optimizam. Bilo je prilično svježe, pa nam je dobrodošla zimska odjeća, ali nakon toga vrijeme je tako poslužilo da smo nakon uspješnog “ispraćaja” Venere sa Sunčevog diska, u 7 sati ujutro, već sjedili na jutarnjoj kavici u košuljama kratkih rukava, dok je Sunce nemilice “peklo”, nakon ove, za njega beznačajne “pomrčine” koju mu je priredila Venera.

Kroz naočale za promatranje pomrčine Sunca prvi smo put ugledali malu crnu točkicu u gornjem desnom uglu Sunčevog diska (ako smijem reći da disk ima ugao!), u 5 sati i 15 minuta, a dalje je sve išlo “glatko”. Sve smo stigli, dobro namjestiti teleskop s filterom i do mile volje pola sata se nagledati kako se mala crna točkica sve više približava rubu Sunčeva diska na svom putu slijeva udesno, a plavo nebo bez ijednog oblačka obećavalo je da ćemo ovu pojavu moći bez prekida pratiti do samog njenog kraja. Zato smo odlučili “riskirati” petnaestak minuta promatranja da se premjestimo na glavni gradski trg u Križevcima i da odande promatramo posljednji sat Venerinog tranzita, kako se stručno zove ta “mala pomrčina” Sunca. Ta promjena mjesta omogućila nam je da ovo promatranje (i snimanje te pojave) podijelimo i s našim sugrađanima koji bi slučajno naišli na putu na posao, na tržnicu ili na jutarnju kavu. Tako se desilo da je ovom drugom dijelu promatranja prisustvovalo nešto više znatiželjnih očiju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zanimljiv naziv trgovine u pozadini!

Uspjeli smo snimiti i nekoliko fotografija tranzita kroz teleskop, usprkos tome što nismo baš pohvalno opremljeni za taj posao, ali smisao za improvizaciju i srce nadoknađuju sve ostale naše nedostatke. Na snimci Venera je u donjem dijelu Sunčeva diska jer naš teleskop okreće sliku naopačke. Kada smo gledali prostim okom, samo kroz naočale za praćenje pomrčine Sunca, Venera se vidjela u gornjem dijelu Sunčeva diska. Na više mjesta po čitavom Sunčevom disku oko ekvatora vide se i mnogo manje uočljive sitne tamne mrlje. To su Sunčeve pjege, jer sad je razdoblje pojačane aktivnosti Sunca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na svijetu ima i boljih snimki, ali ova je naša!

Niti pola sata nakon završetka tranzita, nebo se počelo mutiti i nakon toga još je satima bilo sumorno sivo, bez ijedne zrake Sunca. Tko se probudio tek tada, nije ni slutio da su prva dva sata dana prošla u sasvim drugačijem ozračju. Između nas i Sunca do tada, baš kad nam je to trebalo, bila je samo zavidno prozirna Zemljina atmosfera i mala crna točkica koja je pred našim očima putovala “preko” Sunčevog diska i to više neće učiniti do prosinca 2117. godine! Taj datum, osim što je jako daleko, baš i ne obećava da ćemo i tada imati sreću da nam bude tako vedro nebo!