Perzeidi nas zovu na trodnevno promatranje neba

Perzeid nad Stražincem 12. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Astronomsko društvo Perzeidi ovih dana, od 11. do 13. kolovoza, priređuje već tradicionalno promatranje neba povodom prolaska Zemlje kroz najgušći dio meteorskog roja Perzeidi, pa tih večeri i noći možemo i nabrojiti najviše meteora.

Za promatranje meteora nisu potrebna nikakva tehnička pomagala već samo dobro oko priviknuto na mrak i naše strpljenje. Ipak, križevački će astronomi na mjesta promatranja donijeti bar jedan teleskop, kako bi zainteresirani posjetitelji imali prilike bolje vidjeti i još neke atrakcije koje će nebo pružati ovih dana. Moći ćemo promatrati Mjesec koji će nažalost biti u fazi punog Mjeseca, kad će svojim sjajem više smetati zamjećivanju Perzeida nego što ćemo moći uživati u pogledu na njega kroz teleskop, ali će zato atraktivni biti Saturn sa svojim prstenima, koji izlazi oko 20 sati i 30 minuta, Jupiter sa svoja (kroz teleskop) dobro vidljiva četiri satelita, koji izlazi oko 22 sata i crveni planet Mars koji izlazi oko ponoći.

Prve večeri promatranja, u četvrtak 11. kolovoza, križevački će astronomi postaviti teleskop na Strossmayerovom trgu, pored paviljona, od 21 sat pa bar do ponoći. Sljedeće večeri, u petak, 12. kolovoza u isto doba večeri promatranje neba će biti upriličeno s livade pored Tehnološkog parka, a za najambicioznije, koji žele malo tamnije nebo, promatranje se organizira u Stražincu u subotu, 13. kolovoza, opet od 21 sat pa sve dok bude zainteresiranih.

Podrazumijeva se da se taj plan može ostvariti samo u slučaju vedrog neba, pa o tome ovisi hoće li se plan morati mijenjati i prilagođavati. O “kvaliteti” neba ovisi i hoćemo li moći vidjeti još i galaksiju Andromedu, neke zvjezdane skupove, planetarne maglice, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa, oči ćemo imati što više uprte u bilo koju točku neba kako bi nam se posrećilo da “uhvatimo” nasumičan, nikad predvidljiv prolazak ponekog meteora.

Najudobniji je “lov” na meteore iz ležećeg položaja, pa promatrači sobom mogu donijeti i neke praktične ležaljke. Iako ovog sušnog ljeta mnogi priželjkuju kišu, nadamo se da će samo tih večeri jedina kiša biti “kiša” meteora, pa se vidimo!

Najava ljetne škole: Razgovori o Kozmosu

Dr. rer. nat. Petar Pavlović na predavanjima Moderne fizike Svemira

Ovogodišnja ljetna škola organizirana u sklopu projekta Future Hub Križevci i posvećena istraživanju Svemira održat će se u tjednu od 29. 8. do 2. 9. 2022. godine te će obuhvatiti predavanja, radionice i diskusije te promatranja noćnog neba, a pri čemu će se po prvi puta staviti u upotrebu prostor zvjezdarnice Kozmološkog centra. Prilika je to za sve zainteresirane da sudjeluju u razgovorima o Kozmosu, te zajedno sa znanstvenicima uključenima u istraživanja iz područja kozmologije i astrofizike – Andrejem Dundovićem i Petrom Pavlovićem koji će voditi ovu ljetnu školu – sudjeluju u istraživanju njegovih tajni.

Raspon tema ove ljetne škole bit će širok, no ono što ih neraskidivo povezuje upravo je Kozmos kao jedinstvo, povezanost i sklad koji je prisutan u svemu što postoji i čije je spoznavanje najviši cilj čovječanstva. Raspravljat ćemo na koje je sve načine moguće pristupiti ispitivanju Svemira, proučavajući u tom svijetlu mitologiju, filozofiju, astronomiju i fiziku. Govorit ćemo i misliti o tome kako su odnos čovjeka i Svemira vidjeli stari narodi u okviru svojih priča i rituala – te koja je u tome bila uloga zvjezdanog neba, zatim kako se Svemir shvaćao od strane Giordana Bruna i Nikole Kuzanskog, te kako ga pokušava predočiti suvremena fizika počevši od Galilea, Keplera i Newtona koja, koristeći matematičku i eksperimentalnu metodu, nastoji prodrijeti u skrivenu građu materije.

Na sudjelovanje u ljetnoj školi pozvani su svi zainteresirani, od srednje škole pa nadalje, a dobrodošli su i motivirani učenici viših razreda osnovnih škola. Prijave za ovu ljetnu školu vrše se putem web stranice Future Hub Križevci (pod “Prijava na obrazovne programe”) ili putem maila futurehub@udruga-point.hr. Uz osnovne osobne podatke, za prijavu na ovu ljetnu školu potrebno je priložiti i kraći tekstualni prilog, esej (od najmanje 200 riječi) u kojemu se objašnjava vlastita motivacija polaznika za pohađanjem ove ljetne škole te kako se shvaća i doživljava Svemir. S obzirom na to da je broj polaznika škole ograničen, ovaj dodatni prilog prijavi omogućit će selekciju polaznika po kriteriju motivacije i interesa ukoliko bude više prijava od broja dostupnih mjesta.

Predavanja i radionice ljetne škole održavat će se svakim danom u tjednu od 17 sati do 20:30, uz iznimku jedne večeri kad će biti organizirano promatranje noćnog neba do 22 sata.

Promatranja neba na Spravišču

Astronomsko društvo Perzeidi u okviru Križevačkog velikog spravišča i ove godine priređuje javno promatranje neba. U okviru Dječje spraviščijade znanosti i kulture u subotu, 4. lipnja, od 10 do 13 sati na parkiralištu iza gradske knjižnice i pored Kozmološkog centra moći ćemo promatrati Sunce i pojave na njemu, a navečer od 21 sat pa dok bude zainteresiranih na livadi iza Tehnološkog parka bit će promatranje večernjeg i noćnog neba. Pozvani su svi zainteresirani građani i promatranja su besplatna.

U nedjelju promatranje Sunca i Mjeseca

Nakon nekoliko godina zatišja, naša zvijezda, Sunce, ulazi u novi 11-godišnji ciklus pojačane magnetske aktivnosti, a što se primarno očituje u broju Sunčevih pjega. Astronomsko društvo Perzeidi zato u ovu nedjelju, 13. ožujka 2022. godine, organizira promatranje Sunca i Sunčevih pjega sa Strossmayerov trga u Križevcima (pokraj paviljona) od 15h. Kasnije, od 19 sati na livadi iza Tehnološkog parka (RTCP-a), promatrat će se i Mjesec koji je upravo prošao fazu prve četvrti te zimski trokut u kojem se možda uhvati Orionova maglica.

(Izvor: NASA)

NASA-in satelit, Opservatorij Solarne Dinamike, pokazuje da su trenutno aktivne tri veće Sunčeve pjege opazive teleskopima, a koje su zapravo tamnija, odnosno hladnija područja na Sunčevoj površini. Hladnija treba shvatiti relativno – i dalje su one zagrijane na oko 3 tisuće do 4.2 tisuće stupnjeva Celzija.

Ova promatranja dio su programa EU projekta Future Hub Križevci.

Promatranje neba, posebno Merkura, povodom 11. obljetnice Perzeida

Izložba opreme za promatranje neba u studenome 2020. godine (foto: iz arhive Perzeida)

Astronomsko društvo Perzeidi (kako se zove od posljednje godišnje skupštine 29. prosinca 2021.) iz Križevaca poziva sve svoje članove, ljubitelje astronomije i sve ostale zainteresirane građane na promatranje neba teleskopima povodom 11. obljetnice Društva (osnovano je 7. siječnja 2011.), u petak, 7. siječnja od 16 sati i 30 minuta do (najmanje) 18 sati na najvišu točku Ratarne, na mjesto odakle vodi put prema Ratarskoj šumi. Ovo je mjesto odabrano zato jer se s njega najbolje može vidjeti “najvažniji” objekt te večeri. Naime, zbog relativne blizine Sunca, planet Merkur može se vidjeti svega nekoliko dana u godini, i to odmah nakon zalaska ili prije izlaska Sunca, a 7. siječnja jedan je od tih dana ove godine, kada je Merkur otklonjen od Sunca najviše što može biti na svojoj putanji i taj se položaj zove maksimalna istočna elengacija (ako se to dogodi ujutro prije izlaska Sunca onda se zove maksimalna zapadna elongacija). No, i to je vrlo nisko na jugozapadnom obzoru. Veneru koju smo do sada mjesecima mogli vidjeti na našem nebu odmah nakon zalaska Sunca, a ponekad već i prije, vjerojatno više nećemo moći vidjeti, jer se već toliko prividno približila Suncu da će 9. siječnja biti gotovo ispred njega i nakon toga će prijeći na jutarnje nebo kao “zvijezda Danica”. No, zato nedaleko od Merkura moći će se vidjeti Saturn s prstenom i malo dalje najsjajniji objekt poslije Mjeseca i Venere, planet Jupiter sa svoja četiri najveća satelita. Na istoj crti koju određuju Merkur, Saturn i Jupiter bit će dalje prema istoku i Mjesec, u jednoj od najzanimljivijih svojih faza za promatranje, dva dana prije prve četvrti.

Naravno, u ovo doba godine postoji velik rizik da nebo “zakaže”. Za sve opisano možemo obećati da ćemo i vidjeti samo ako nam se posreći da nebo bude vedro ili bar djelomično vedro, da se bar neki od spomenutih objekata može vidjeti. Zato predlažemo zainteresiranima da prije dolaska na promatranje procijene “kvalitetu” neba. Ako bude tako oblačno da nema nade da se išta vidi “iza” oblaka, promatranje će biti otkazano.

Promatranje neba organizira se u sklopu projekta Future Hub Križevci i besplatno je za sve posjetitelje. Dobro došli!

Večeras promatranje Mjeseca teleskopom iz središta grada

Mjesec malo poslije prve četvrti (iz arhive Perzeida, foto Martin Vujić)

Povodom Međunarodne noći promatranja Mjeseca koja je ove godine 16. listopada, a u okviru programa Future Hub Križevci, Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u subotu, 16. listopada, od 19 do 21 sat. Uz Mjesec koji je u odličnom položaju za promatranje, u fazi između prve četvrti i punog Mjeseca, promatrat ćemo i Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom i njegov satelit Titan, a možda još uspijemo nisko na jugozapadnom horizontu, iznad krovova nižih kuća “uhvatiti” i Veneru prije zalaska. Promatranje se organizira za sve znatiželjnike koji naiđu, i naravno, besplatno je. Dobro došli!

Promatranje neba povodom Dječjeg tjedna i Svjetskog tjedna Svemira

Povodom Dječjeg tjedna u Križevcima i Svjetskog dana Svemira, u subotu 9. listopada, udruga Perzeidi organizira promatranje neba, prvo dnevnog, od 13:00 do 15:00 sati, a zatim i noćnog, od 18:30 do 20:30 na Strossmayerovom trgu u Križevcima. Po danu plan je promatrati Sunce, a kad ono zađe Venera, Saturn, Jupiter i Mjesec stupaju na scenu. Promatranje je prvo namijenjeno djeci i mladima, ali pozvani su i svi zainteresirani odrasli. U slučaju lošeg vremena, promatranje se odgađa na nedjelju.

Dječji tjedan u Križevcima obilježava se od 4. do 10. listopada, a uključuje brojne radionice, predavanja, natjecanja i predstave te dr. Svjetski dan svemira obilježava se povodom lansiranja prvog umjetnog satelita u svemir, Sputnjika 1, 4. listopada 1957. godine, dok je 10. listopada 1967. donesena UN-ova Povelja o miroljubivom korištenju svemira. Promatranje udruga Perzeidi provodi u sklopu projekta Future Hub Križevci.

Vidimo se!

Promatranje Sunca i večernjeg neba na Spravišču

Posljednje do sada promatranje Sunca sa Spravišča, 8. lipnja 2019. (foto iz arhive Perzeida)

Nakon pauze dulje od dvije godine (zbog poznatih razloga) Križevačka astronomska udruga dobila je opet priliku da se pojavi na Križevačkom velikom spravišču sa svojom opremom za promatranje nebeskih fenomena. Teleskopi će biti postavljeni na Trgu Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 4. rujna između 13 i 16 sati gdje će biti upriličeno promatranje Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje. Sunce će se promatrati s dva teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu, to jest u njegovoj atmosferi (poput prominencija) koje ne možemo vidjeti nikako drugačije. Nakon duljeg vremena konačno na Suncu možemo vidjeti bar dvije ako ne i tri grupe pjega. Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, gdje je nešto manja gradska rasvjeta, od 20 do 22 sata, pa možda i dulje ako bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima Venere, Saturna s prstenovima i Jupitera sa njegovim satelitima, te nekih zanimljivosti dubokog svemira za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Dobro došli!

Večeri Perzeida

Perzeidi sa Stražinca 12. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Već od polovice srpnja noću možemo vidjeti poneku “zvijezdu padalicu”, to jest “nebesku krijesnicu”, odnosno sjajni trag meteora iz “porodice” Perzeida po kojoj je dobila ime i križevačka astronomska udruga. Stoga će križevački astronomi, kao i obično, upriličiti ovih dana kada su meteori najučestaliji, večernje promatranje neba sa Strossmayerovog trga (u utorak, 10. kolovoza), s terena bivše vojarne u Križevcima (u srijedu, 11. kolovoza) i sa Stražinca (u četvrtak, 12. kolovoza), sve tri večeri od 20 sati pa bar do 23 sata. Iako za promatranje meteora nisu potrebna nikakva optička pomagala, bit će tu i teleskopa za “usputno” promatranje Mjeseca, Venere, Saturna i Jupitera.

Jupiter i njegovi sateliti kroz teleskop Perzeida (foto Martin Vujić)

Ovisno o svjetlosnom onečišćenju i vedrini neba, moći će se teleskopom promatrati i drugi objekti koji prividno miruju na nebu, kao što su galaktika Andromeda, neki zvjezdani skupovi, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Kulminacija meteorskog roja Perzeida, to jest njihova najveća učestalost očekuje se ove godine u noći s 11. na 12. kolovoza.

Ove će godine biti vrlo dobri uvjeti za promatranje Perzeida, bar što se tiče mjesečine, jer tanki srp Mjeseca ovih dana zalazi uskoro nakon Sunca. U noći od srijede na četvrtak očekuje se da bi se s mjesta u potpunom mraku mogao vidjeti u prosjeku jedan meteor na minutu. Najudobnije je promatranje iz ležećeg položaja. Meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.

Promatranje neba s livade iza Tehnološkog parka 11. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Vidimo se u utorak, 10. kolovoza od 20 do 23 sata na Strossmayerovom trgu u Križevcima, a onda iz večeri u večer na sve boljim mjestima za promatranje. Ako poneka večer zakaže zbog oblaka, odgodit će se promatranje za prvu povoljnu sljedeću večer.

Večeras promatranje “supermjeseca” teleskopima

Mjesec kroz teleskop Perzeida. Ovoga puta neće biti neosvjetljenih dijelova Mjeseca, jer bude pun. (foto Martin Vujić)

“Supermjesec” se događa kada je Mjesec u fazi punog Mjeseca u svojoj (približno) najbližoj točki Zemlji što ga čini prividno nešto većim nego što je uobičajeno. Prosječna udaljenost Mjeseca od Zemlje je oko 382.900 kilometara, ali kako je njegova putanja oko Zemlje eliptična, svakih oko 27 dana Mjesec se nađe po jednom u najdaljoj točki od Zemlje (apogeju) i u najbližoj točki (perigeju). Mjesečeva orbita varira zbog različitih gravitacijskih sila Zemlje, Sunca i planeta koje na njega utječu. Razlika udaljenosti između ove dvije točke je u prosjeku 48 000 km. Kad je u perigeju, pun Mjesec se čini za oko 14 posto veći i za oko 30 posto sjajniji nego kad je pun mjesec u apogeju. U prosjeku je svaki četrnaesti pun Mjesec i “supermjesec”, jer se pun Mjesec javlja otprilike svakih 29 i po dana, pa se taj ciklus za oko 2,5 dana razlikuje od ciklusa perigeja i apogeja.

U četvrtak, 24. lipnja Mjesec će već po treći uzastopni put ove godine biti u jednoj od onih bliskih udaljenosti od Zemlje koje ulaze u definiciju “supermjeseca”, a koja nije baš sasvim jasno određena. Nalazimo podatke da je svaki puni Mjesec “supermjesec” ako je od Zemlje udaljen po nekima manje od 368 630 km a po nekima 361 766 kilometara. Vjerojatno postoje i neki drugi “granični” brojevi. To je i posljednji “supermjesec” ove godine. S druge strane, najmanji i najudaljeniji pun Mjesec ove godine (zvan “mikromjesec”) pojavit će se na noćnom nebu 19. prosinca. Tada će Mjesec biti 405 932 kilometra daleko od nas.

Po nekim “definicijama”, pun Mjesec 24. lipnja i nije pravi “supermjesec” jer je vremenski razmak između faze punog Mjeseca (24. lipnja u 20:40 sati) i perigeja (23. lipnja u 11:56 sati, ovoga puta 359.956 km) veći od 24 sata. No, svejedno, kako su već astronomi zbog popularizacije astronomskih događanja i ovaj pun Mjesec uglavnom “proglasili” “supermjesecom”, Križevačka astronomska udruga Perzeidi poziva sve zainteresirane na, kao i uvijek besplatno, promatranje Mjeseca teleskopima, danas, u četvrtak, 24. lipnja, od 22 sata bar do ponoći, u centru Križevaca, na Strossmayerovom trgu, kod paviljona. Dobro došli!