Ljetna škola “Upoznajmo Svemir” počinje idući tjedan

Mliječni put, uslikao Ivan Bosnar (preuzeto s https://www.astrobin.com/users/Boski/ )

Kao što je već bilo najavljeno, astronomska udruga Perzeidi organizira ljetnu školu astronomije, astrofizike i kozmologije pod nazivom “Upoznajmo Svemir”. Ljetna će se škola održavati u Križevcima od 26. 8. do 30. 8. svakim danom od 17:00 do 20:15, a u tri dana, nakon radionica, polaznici će sudjelovati i na terenskoj nastavi promatranja noćnog neba teleskopima.

Program je škole sljedeći:

  • Ponedjeljak (26. 8.)
    Nebeska mehanika (Andrej Dundović)
    Astrognozija (Ratko Matić)
  • Utorak (27. 8.)
    Evolucija zvijezda (Andrej Dundović)
    Nebeski koordinatni sustavi (Ratko Matić)
    Promatranje kroz teleskope I (Martin Vujić)
  • Srijeda (28. 8.)
    Antimaterija: Zašto u Svemiru ima toliko svjetlosti? (Nikola Poljak)
    Mjerenje svemirskih udaljenosti I (Ratko Matić)
  • Četvrtak (29. 8.)
    Mjerenje svemirskih udaljenosti II (Ratko Matić)
    Galaksije i strukture velike skale (Andrej Dundović)
    Promatranje kroz teleskope II (Martin Vujić)
  • Petak (30. 8.)
    Fizikalna kozmologija: Pregled (Andrej Dundović)
    Astrofotografija: Teorijski dio (Zelda Prožek i Ivan Bosnar)
    Astrofotografija: Praktični dio (Zelda Prožek i Ivan Bosnar)

Predavanja i radionice škole provodit će se po dva blok sata (2 x 90 minuta) dnevno u učionici Pučkog otvorenog učilišta Križevci, dok će lokacija terenske nastave biti određena u ovisnosti o vremenskim prilikama.

Program provode članovi udruge Perzeidi, ali i gostujući predavači. Od gostujućih predavača, jedno predavanje održat će doc.dr.sc. Nikola Poljak, docent na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu koji se bavi eksperimentalnim istraživanjima u fizici elementarnih čestica, a značajan dio svog rada provodi na CERN-u u Švicarskoj. Pored istraživanja u fizici elementarnih čestica, Poljak izučava i edukacijsku fiziku, a ujedno je i voditelj sekcije za popularizaciju fizike pri Hrvatskom fizikalnom društvu. Voditelji radionica astrofotografije, Zelda Prožek i Ivan Bosnar članovi su astronomskog društva Beskraj iz Zagreba i iskusni astrofotografi s mnogo objavljenih fascinantnih fotografija noćnog neba.

Zelda Prožek (preuzeto s: https://www.astrobin.com/full/328963/0/?nc=user )

Ova je ljetna škola organizirana u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci, a dio je šireg projekta udruge Perzeidi pod istoimenim nazivom “Upoznajmo Svemir”. Projekt podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i traje 10 mjeseci. Cilj je ovog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade i drugim sadržajima. U Križevcima su tako već organizirana četiri javna predavanja uvaženih stručnjaka i znanstvenika, održane su radionice astronomije u osnovnim školama te radionice kozmologije, astrofizike i teorijske fizike za srednjoškolce. Projekt koordinira dr.sc. Andrej Dundović.

Ljetna škola “Upoznajmo Svemir” krajem kolovoza u Križevcima

Astronomska udruga Perzeidi organizira ljetnu školu astronomije, astrofizike i kozmologije pod nazivom “Upoznajmo Svemir”. Ljetna će se škola održavati u Križevcima od 26. 8. do 30. 8. s bogatim programom predavanja, radionica i terenske nastave. U tjedan dana, program će pokriti uvod u astronomiju, uvod u astrofiziku i kozmologiju te terensku nastavu korištenja teleskopa i osnove astrofotografije. Program je prilagođen srednjoškolcima, ali je škola otvorena i svim građanima, neovisno o dobi, koji gaje znatiželju prema prirodnim znanostima i Svemiru.

Predavanja i radionice škole provodit će se u poslijepodnevnim satima po dva blok sata (2 x 90 minuta) svakodnevno tijekom radnog dijela tjedna u učionici Pučkog otvorenog učilišta Križevci, dok će lokacija terenske nastave biti određena u ovisnosti o vremenskim prilikama i broju polaznika.

Program će provoditi članovi udruge Perzeidi, ali i gostujući predavači. Ratko Matić, Križevčanima, između ostaloga, poznat kao dugogodišnji popularizator astronomije i vrstan poznavatelj noćnoga neba, uvest će polaznike u astronomiju. Za program astrofizike i kozmologije zadužen je dr.sc. Andrej Dundović, teorijski fizičar sa znanstvenog instituta Gran Sasso u Italiji, a s profesionalnim interesima u visokoenergetskoj astrofizici i kozmologiji. Terensku nastavu astronomije predvodit će Martin Vujić, iskusan astronom-amater, odličan poznavatelj tehnika opažačke astronomije te sudionik mnogih astronomskih promatranja diljem Hrvatske.

Gostujući predavači, detaljnije informacije te točan raspored cijelog programa škole bit će objavljeni naknadno na web stranicama udruge Perzeidi.

Sudjelovanje u školi besplatno je za sve polaznike, a jedini je uvjet da se polaznici prije početka škole (prije 25. 8.) registriraju putem e-pošte ljetna.skola@perzeidi.hr slanjem imena, prezimena i uzrasta polaznika. Broj polaznika je ograničen, a prednost u slučaju popunjenja kvote imaju srednjoškolci.

Ova je ljetna škola organizirana u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci, a dio je šireg projekta udruge Perzeidi pod istoimenim nazivom “Upoznajmo Svemir”. Projekt podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i traje 10 mjeseci. Cilj je ovog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade i drugim sadržajima. U Križevcima su tako već organizirana četiri javna predavanja uvaženih stručnjaka i znanstvenika, održane su radionice astronomije u osnovnim školama te radionice kozmologije, astrofizike i teorijske fizike za srednjoškolce. Projekt koordinira dr.sc. Andrej Dundović.

U nedjelju, 11. kolovoza promatranje neba ukrašavanog meteorskim tragovima

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

U nedjelju, 11. kolovoza Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje tradicionalno promatranje i fotografiranje neba povodom meteorskog roja Perzeidi čije je ime udruga i usvojila. Promatranje se održava na području bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, čijoj upravi zahvaljujemo što će nam izaći u susret reduciranjem rasvjete u blizini mjesta promatranja. Teleskopi će biti spremni za promatranje od 21 sat i 30 minuta do ponoći, a možda i dulje ako bude zainteresiranih. Nadamo se da će se odlična prognoza vremena i ostvariti i da neće biti poteškoća u promatranju. Meteorske tragove po nebu pratit ćemo, naravno, golim okom jer su nepredvidivi i prebrzi za teleskopsko promatranje. Perzeidi se mogu vidjeti na nebu svake godine između 13. srpnja i 26. kolovoza, ali najviše ih ima oko 12. kolovoza. Tako će ove godine njihova najveća učestalost biti pred zoru 13. kolovoza, ali i u nedjelju bismo trebali vidjeti nekoliko desetaka tragova meteora po satu, sve ovisi o bistrini neba i okolnom svjetlosnom onečišćenju. Ako vidimo manje meteora od očekivanog broja, bar svakih nekoliko minuta po jednoga, najveći krivac za to bit će Mjesec, u fazi između prve četvrti i punog Mjeseca, čiji će sjaj onemogućiti opažanje manje sjajnih meteora. No, zato ćemo imati pri ruci i teleskope kojima ćemo moći promatrati Jupiter, Mjesec i Saturn poredane gotovo po ravnoj crti na južnom nebu. Pored Jupitera na početku promatranja vidjet ćemo sva četiri njegova najveća satelita ali tokom večeri Ganimed će zaći iza Jupitera. Saturn ćemo prepoznati po raskošnom prstenu. Na Mjesecu će biti upadljiva brda, doline i krateri, pogotovo na crti koja razdvaja osvjetljeni od neosvjetljenog njegovog dijela. Stići ćemo teleskope okrenuti i na bar još nekoliko zanimljivijih i u gradskim uvjetima vidljivijih objekata dalekog svemira, poput galaksije Andromede, nekoliko kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, dvojnih zvijezda i planetarnih maglica.

Nadamo se da će nas biti bar kao na promatranju pomrčine Mjeseca 16. srpnja ove godine (foto Martin Vujić)

Kako je prognoza vremena za ponedjeljak, 12. kolovoza navečer također vrlo povoljna, a meteora bi trebalo biti još i više, u dogovoru sa zainteresiranim promatračima u nedjelju, križevački će astronomi sigurno organizirati i još jedno promatranje dan kasnije, u ponedjeljak, s jedne od već provjereno dobrih lokacija izvan grada, s koje ćemo sigurno sve ono što smo vidjeli u nedjelju vidjeti još bolje, a meteora sigurno još i više. Promatranje je besplatno i zato tim više – dobro došli!

Perzeidi sudjeluju na festivalu ‘Sejem’ 29. lipnja

Perzeidi sudjeluju na festivalu “Sejem” koji u Svetom Petru Orehovcu organizira Udruga Orej. Najavljeni smo za 22 sata, ali naknadno smo dogovorili da ćemo doći i prije, kako bismo još stigli teleskopima promatrati i Sunce od 20 sati do njegovog zalaska. Ako se posreći, možda uspijemo zamijetiti i Mars i Merkur koji zalaze zajedno već u 22:03, ali sigurno ćemo promatrati Jupiter i Saturn. Ovisno o otvorenosti i prozračnosti neba, kao i o svjetlosnom onečišćenju, pokušat ćemo teleskopima “uhvatiti” još poneki zanimljivi nebeski objekt. Bavit ćemo se i fotografiranjem neba a omogućit ćemo i zainteresiranima da bar mobitelima snime svoju prvu astrofotografiju kroz teleskop. Kako ćemo biti postavljeni na istom mjestu kao i na gostovanju kod učenika mjesne osnovne škole 5. lipnja ove godine, ovo je dobra prilika da učenici koji dođu nešto i vide na nebu kroz teleskope, jer 5. lipnja je nebo bilo oblačno pa su se učenici mogli samo upoznati s konstrukcijom i postavljanjem teleskopa za promatranje, a vidjeli su samo televizijski toranj na Sljemenu.

Dnevno i noćno promatranje neba na Spravišču

Promatranje Sunca na Križevačkom velikom spravišču 2015. godine (foto Marcel Kovačić)

Kao i obično, u okviru Križevačkog velikog spravišča, Križevačka astronomska udruga Perzeidi dolazi sa svojom opremom na Trg Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 8. lipnja, između 13 i 17 sati gdje će biti upriličeno promatranja Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje. Sunce će se promatrati s dva teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu koje ne možemo vidjeti nikako drugačije. Poseban će teleskop biti postavljen za (dnevno!) promatranje Mjeseca. Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, gdje je nešto manja gradska rasvjeta, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima Mjeseca, Jupitera i Saturna, te nekih zanimljivosti dubokog svemira za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Dobro došli!

Danas promatranje ‘parade’ planeta i Mjeseca s Ratarne

S potpune pomrčine Mjeseca na Ratarni 27. srpnja 2018. (foto: Tihomir Jakopčić)

U nadi da će se vedro nebo zadržati još bar do kraja dana (prognoza je povoljna), Udruga Perzeidi upriličuje još jedno promatranje neba koje nam ove sezone nudi rijetko viđenu ‘raskoš’: ‘paradu’ četiri najsjajnija planeta i Mjeseca već od prvog sumraka. Po južnom nebu večeras će se, počevši već od zalaska Sunca (u 18:58), poredati od zapada prema istoku Venera, Jupiter, Saturn, Mjesec i Mars. Sve njih s najviše točke križevačke Ratarne moći ćemo vidjeti istovremeno još samo nekoliko dana, a do sljedeće slične prilike morat ćemo se nakon toga strpiti sljedećih 18 godina! Zato Perzeidi predlažu svim znatiželjnicima da se okupimo danas, u srijedu, 19. rujna, već u 18:30 na ‘vrhu’ Ratarne, na putu pored meteorološke postaje, kako bismo još jednom učvrstili u sjećanju taj izuzetni raspored velikih tijela Sunčeva sustava. Venera zalazi već u 19:44, pa se i ne vidi više dugo poslije 19 sati, stoga ne bismo smjeli nimalo zakasniti na početak promatranja. Dok čekamo da ugledamo Veneru u prvom sumraku, zabavljat ćemo se promatranjem Sunca. Nakon vrlo uspjelog promatranja sa Stražinca prije tri dana, niti ovo promatranje ne bi smjelo biti nimalo lošije. Imat ćemo prilike teleskopom promatrati pojave na Suncu na kojem se (na žalost promatrača) već dulje vrijeme ne vidi niti jedna pjega, zatim ‘srpastu’ Veneru, Jupiter sa satelitima Kalistom, Ganimedom i Iom (Europa će biti ‘sakrivena’ iza Jupitera), Saturn s prstenovima i satelitom Titanom te crveni Mars, a pored Marsa će, u odličnoj fazi za promatranje, skoro u prvoj četvrti, biti naš Mjesec. Po želji i raspoloženju posjetitelja i organizatora, a koliko će to sjajni Mjesec dopuštati, moći ćemo promatrati i još neke zanimljive nebeske objekte. Dobro došli!

‘Perzeidi’ priređuju još dva promatranja najsjajnijih planeta

Promatranje (oblačnog) neba iz Stražinca 10. kolovoza 2018. (foto: Udruga Orej, prenešeno s Facebooka)

Brojimo posljednje dane kada još uvijek već od sumraka možemo panoramskim pogledom golim okom obuhvatiti istovremeno sva četiri najsjajnija planeta Sunčevog sustava. Slična situacija ponovit će se tek 2036. godine. Uskoro će se prva iz tog niza (Venera, Jupiter, Saturn, Mars) “izgubiti” Venera koja danas zalazi već nešto prije 20 sati, a nakon nje i Jupiter. Prognoza vremena za nekoliko sljedećih dana daje nam nadu da bismo mogli vidjeti zalazak Sunca i sumrak bez oblaka, pa je zato Križevačka astronomska udruga Perzeidi odlučila prirediti u tom razdoblju dva promatranja neba.

Prvo promatranje organizira se u Stražincu nedaleko od Svetog Petra Orehovca u suradnji s tamošnjom Udrugom Orej, danas, u nedjelju, 16. rujna s početkom u 18:45. Poziv je upućen svim zainteresiranima, uz napomenu da ne bi smjeli zakasniti niti minute, ako žele vidjeti sve što je “na programu”, jer će biti prilike promatrati pojave na Suncu teleskopom (Sunce zalazi u 19:04) a i Venera će već biti nisko na zapadnom obzoru. Bit će prilike promatrati mjesecoliku Veneru, Jupiter sa satelitima Europom, Ganimedom, Kalistom i Iom, Saturn s prstenovima i satelitom Titanom te crveni Mars, a između Jupitera i Saturna u odličnoj fazi za promatranje, u prvoj četvrti, bit će Mjesec. Po želji i raspoloženju posjetitelja i organizatora, a koliko će to sjajni Mjesec dopuštati, moći će se promatrati i još neki zanimljivi nebeski objekti.

Promatranje s istim programom ponovit će se i u Križevcima, na Ratarni, pored meteorološke postaje, u srijedu, 19. rujna, od 18:30 sati. Dobro došli!

Perzeidi večeras i sutra pozivaju na promatranje planeta i Mjeseca

Venera na zalasku (pokraj krošnje drveta desno) i Jupiter (u sredini)

Oton Kučera još je davne 1895. godine u svojoj znanstveno-popularnoj knjizi o astronomiji Naše nebo napisao:

“…dobri moj čitatelju, ne požali truda, pak izađi sa mnom o sunčanom zapadu iz tijesne izbe svoje i uskih ulica, gdje jedva vidiš to krasno nebo, na otvorenu ravnicu i posveti koju uru motrenju pojava, kojima ćeš biti svjedok. Naći ćeš doduše dosta ljudi, koji će te gledati u čudu, što li nalaziš u tome zabave, da se zadubljuješ u to nebo, jer žalibože danas tisuće i tisuće i obrazovanih ljudi svaki dan gledaju te krasne pojave, a da ih ne vide. Neka ti oni ne budu mjerilom, rđav uzgoj, pretjerana borba za svakidašnji život, možda i niske strasti ugušile su u njima polet srca, koji već ne može da shvaća takovih užitaka. Ne dao nam Bog da ikad, pa ni u dubokoj starosti, padnemo na te niske grane!”

Ovih večeri posebno je preporučljivo izaći iz kuće, zaputiti se na mjesto gdje nema puno svjetlosnog onečišćenja i posvetiti svoj pogled i pažnju noćnom nebu! Osim što su večeri tople i vrlo vedre, imamo i odličan raspored čak četiri planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa koji su se poredali po nebeskom svodu od zapada prema istoku južnom stranom neba tako da se vide već u ranoj večeri i to istovremeno! Takva prilika događa se vrlo rijetko i na nju zapravo treba čekati godinama. Tu je i Mjesec koji je trenutno idealan za promatranje teleskopom prije nego uđe u mijene jakog sjaja. Venera kao drugi planet najbliži Suncu vjerno ga prati na zalasku pa zato i zalazi ubrzo nakon Sunca već oko 9 sati večeras. Veneru slijedi divovski Jupiter i njegovi mjeseci, od čega četiri najveća, Io, Europa, Ganimed i Kalista, vidimo kroz amaterske teleskope. Između Saturna i Jupitera ugurao se Mjesec. Mars dolazi posljednji, a sada je i naročito uočljivo crven jer je posebno blizu Zemlji.

Prošle nedjelje bila je gužva na promatranju ovogodišnjih Perzeida

Astronomska udruga Perzeidi ovih večeri stoga aktivno organizira promatranja, pa nakon meteorskog roja Perzeidi prošlog vikenda, ovaj vikend promatrat ćemo spomenute planete i Mjesec kroz naše teleskope te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Večeras imamo promatranje na Stražincu, nedaleko od Orehovca, a pomoć u organizaciji daje nam udruga Orej iz Orehovca. Dok u nedjelju organiziramo promatranje u gradu iza Tehnološkog parka na mjestu heliodroma bivše vojarne Križevci. To je samo 10 minuta pješke od centra grada i jedna od rijetkih lokacija u samom gradu s koje se sve ovo opisano može lako vidjeti.

Mliječna staza – naša galaktika

Poziv na još jedno promatranje neba, povodom ‘dana Perzeida’

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Sljedećih nekoliko večeri i noći, ako bude vedro, između 22 sata navečer i 4 sata ujutro, na nebu ćemo moći pratiti padanje mnoštva “zvijezda”. Naravno, nijedna prava zvijezda nakon toga neće nedostajati na nebu, jer se to samo “pjesnički” kaže da padaju zvijezde. Radi se o tome da će se, kao i svake godine u ovo vrijeme, presjeći putanja našeg planeta s jednim “potokom” sitne svemirske prašine čija zrnca ulijeću u atmosferu, pa izgarajući i zagrijavajući zrak stvaraju kratkotrajne sjajne blještave crte po nebu.

Perzeidi su godišnja “kiša” meteora koja se javlja između početka srpnja i polovice kolovoza s očekivanim maksimumom aktivnosti između 11. i 13. kolovoza. Tih dana ih najviše ima, jer nas tada Zemlja na svojoj putanji “provede” kroz najgušći dio tog “potoka” sitne svemirske prašine. On potječe od ostataka repa kometa 109P/Swift-Tuttle koji kao i Zemlja kruži oko Sunca, samo po drugačijoj, izduženoj eliptičnoj orbiti, a za jedan obilazak Sunca treba mu čak oko 130 godina. Svaki put kada se približi Suncu, komet djelomično isparava i raspada se te za sobom ostavlja “potok” svojih ostataka, kamenčića i čestica prašine koji nastavljaju put istom orbitom kao i komet. Kada naš planet u svojoj orbiti presjeca taj “potok”, mi na Zemlji vidimo kako te čestice izgaraju u gornjim slojevima atmosfere.

Mliječna staza viđena sa Stražinca (foto M.Vujić)

U toku godine ima više takvih meteorskih “potoka”, ali Perzeidi su najpopularniji jer su među najgušćim i javljaju se u doba godine kad su noći ugodno tople, nebo uglavnom vedro a i mi imamo najviše vremena, jer smo najčešće na godišnjim odmorima. Da bismo vidjeli što više “zvijezda padalica” ili “nebeskih krijesnica”, poželjno je odabrati što tamnije mjesto, bez umjetne rasvjete i imati sreću da tih noći nema mjesečine. Ovo drugo ne možemo birati, ali ovih je dana Mjesec u fazi mlađaka, dakle prividno blizu Sunca, pa nam neće nimalo smetati. Čak će u nekim dijelovima svijeta izazvati i djelomičnu pomrčinu Sunca ali mi nećemo biti u zoni pomrčine.

Ovaj se meteorski potok zove Perzeidi jer nam se čini kao da svi dolaze s onog dijela neba gdje se nalazi zviježđe Perzej. Promatra se već bar 2000 godina. Komet Swift-Tuttle, iz čijeg repa potječe, otkriven je 1862. godine. Ponovno je viđen 1992. godine, kada je bio vidljiv i dalekozorom. Računamo da će 14. kolovoza 2126. proći vrlo blizu Zemlje a s obzirom na veličinu, oko 26 km, spada u vrlo blize opasne objekte. Ipak, ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji u idućih bar dvije tisuće godina. U slučaju sudara sa Zemljom napravio bi veću štetu nego sudar s asteroidom koji je uništio dinosaure.

Prosječna brzina kojom čestice prašine Perzeida ulijeću u atmosferu je oko 60 kilometara u sekundi. Izgaraju i isparuju se već na visinama od 100 kilometara iznad površine Zemlje. Sljedećih večeri i noći mogli bismo ih vidjeti po nekoliko desetaka na sat.

Jedno od ranijih promatranja neba s terena bivše vojarne (foto Martin Vujić)

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, ohrabreni velikim odazivom posjetitelja na promatranju nedavne pomrčine Mjeseca, predlažu svima zainteresiranima da se opet druže s njima i ovih dana, pod noćnim nebom, ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: u petak i subotu, 10. i 11. kolovoza, na Stražincu nedaleko od Križevaca, te u nedjelju, 12. kolovoza na livadi južno od Tehnološkog parka (na terenu bivše vojarne) u Križevcima. Posebno će zanimljivo biti u petak na Stražincu, kada promatranje organizira Udruga za nezavisnu kulturu i mlade “Orej” iz Svetog Petra Orehovca. Svakoga dana okupljanje, postavljanje opreme i promatranje počinje već u 20 sati.

No, nećemo samo “brojiti” Perzeide. Opremljeni teleskopima i dalekozorima moći ćemo “popratiti” sva četiri golim okom vidljiva planeta našega sustava, dok se polagano kreću od istoka prema zapadu: Veneru, Jupiter, Saturn i Mars, što se rijetko događa u samo jednoj večeri. Ovisno o vedrini i koliko nam udaljena umjetna rasvjeta to o(ne)mogući, imamo priliku vidjeti i galaksiju Andromedu, brojne druge galaksije, kuglaste i otvorene skupove zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. Nadamo se da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, a ako se ukaže potreba, promatranje se produljuje i na ponedjeljak. Dobro došli!

Najveća pomrčina Mjeseca u 21. stoljeću

Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi u petak, 27. srpnja oko 19:30 sati dolazi s opremom, to jest s teleskopima i dalekozorima, na najvišu točku križevačke Ratarne, u blizini meteorološke stanice, odakle “puca” pogled na istok, na Ratarsku šumu u nizini, s posebnim razlogom i ciljem: pratiti tijek najdulje pomrčine Mjeseca u ovom stoljeću.

Pomrčina počinje u 19:14 sati, ali tada se Mjesec nalazi još ispod našeg horizonta, jer izlazi tek u 20:21 sati. Nikakva šteta, jer u tom se razdoblju odvija put Mjeseca samo kroz Zemljinu polusjenu, a praktički se okom i ne vidi razlika između potpuno osvjetljenog Mjeseca i Mjeseca u Zemljinoj polusjeni.

Mjesec kroz teleskop Perzeida 27. veljače 2012. (foto M. Vujić)

Nakon astronomskog izlaska Mjeseca u 20:21 sat još ćemo pričekati desetak minuta da Mjesec “izroni” iznad krošanja Ratarske šume. Dok čekamo Mjesec možemo se natjecati tko će prije, još za dana, prije zalaska Sunca u 20:30 sati, na zapadnom nebu ugledati sjajnu Veneru, a na južnom nešto manje sjajan Jupiter, pa ih zatim pogledati i teleskopom.

Pogleda uprtog prema istoku-jugoistoku čekamo Mjesec iznad Ratarske šume. Trebao bi biti pun, ali dok Sunce zalazi na zapadu-sjeverozapadu a Mjesec izlazi na istoku-jugoistoku, između njih se ispriječila Zemlja na kojoj mi stojimo, pa ćemo ugledati “svoju” sjenu na donjem lijevom dijelu Mjesečeva diska, jer je početak vidljive djelomične pomrčine, kad Mjesec počne ulaziti u pravu Zemljinu sjenu, u 20:24 sati. Mjesečev disk počet će tamniti od donjeg lijevog dijela i pomrčina će se širiti i “gutati” Mjesec prema gornjem desnom dijelu njegovog diska. Dok promatramo kako se Mjesec “gasi” i postaje zagasito crven, možemo teleskopima i dalje promatrati Veneru na zapadu, Jupiter s njegova četiri najveća satelita na jugu-jugozapadu i Saturn koji je također postao vidljiv, kao i njegov raskošni prsten (samo teleskopom), između Jupitera i Mjeseca, nešto bliže Mjesecu.

Promatranje neba sa Strossmayerovog trga u Križevcima kolovoza 2017. (foto M.Vujić)

U 21:30 sati Mjesec će potpuno potamniti, jer će ga čitavog prekriti Zemljina sjena, pa će tada biti tamne, zagasito crvene boje koja potječe od loma i raspršenja Sunčevih zraka u tankom sloju atmosfere koja obavija naš planet. Za sve stanovnike Mjeseca na ovoj strani Mjeseca koja je okrenuta Zemlji, kada bi ih bilo, tada bi nastupila totalna pomrčina Sunca koja bi trajala 1 sat i 43 minute. Bit će to najdulja potpuna pomrčina Mjeseca čak u čitavom 21. stoljeću! Malo “ispod” Mjeseca moći ćemo promatrati i sjajni crvenkasti Mars.

Prvih pola sata potpunu pomrčinu promatramo s Ratarne, pa se oko 22 sata sa svom opremom selimo na Strossmayerov trg, u središte Križevaca, jer do tada Mjesec neće biti vidljiv s tog mjesta. Odande nastavljamo promatranje. Pratit ćemo čitavu potpunu pomrčinu koja traje do 23:13 sati, a za to vrijeme teleskope ćemo povremeno okretati i na vidljive planete. Venera će već zaći, a i Jupiter će biti teško vidljiv. No, zato neće biti problem vidjeti Saturn na jugu, okružen prstenom, te u blizini njegov najveći satelit Titan. I dalje će ispod Mjeseca sjajiti Mars koji tako sjajan nije bio još od 2003. godine, a to znači niti tako blizu Zemlji. Baš taj dan bit će u opoziciji, to jest i on, kao i Mjesec, točno na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce.

Promatranje neba sa Strossmayerovog trga u Križevcima kolovoza 2017. (foto M. Vujić)

Ako bude sreće, možda u tijeku tog dugog promatranja ugledamo i poneki trag meteora na nebu, jer meteorski roj Perzeidi čija je kulminacija poslije 10. kolovoza počinje već sada biti “aktivan”. Također ćemo između 22:33 i 22:39 sati moći pogledom “ispratiti” i let Međunarodne svemirske stanice sjevernim nebom, “ispod” Velikog medvjeda, Sjevernjače i zviježđa Kasiopeje.

U središtu Križevaca ostajemo dok bude zainteresiranih, jer izlazak Mjeseca iz Zemljine sjene traje sve do 0:19 sati 28. srpnja, pa završetak promatranja nije strogo određen. Svima koje malo više zanima pomrčina Mjeseca i promatranje sva četiri dobro vidljiva planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa (a rijetkost je da se tako izredaju u jednoj večeri), preporučamo da ne propuste promatranje s Ratarne, pa neka tamo dođu nešto prije 20:30 sati, jer će se odande sve to vidjeti mnogo bolje nego iz središta grada. U promatranju sa Strossmayerovog trga pomoći će nam Komunalno poduzeće Križevci koje će nam izaći ususret reduciranjem javne gradske rasvjete na trgu koliko god će biti u mogućnosti, na čemu ovim putem srdačno zahvaljujemo.

Čekanje izlaska Mjeseca na Ratarni 7. kolovoza 2017. (foto R.Matić)

Ostaje nam samo nada da ćemo opisanu nebesku “predstavu” uspješno odgledati po predviđenom i opisanom scenariju, to jest da se između “nebeske pozornice” i nas u “zemaljskom gledalištu” neće navući zastori od oblaka za vrijeme trajanja “predstave”. Vidimo se!

P.S. Perzeidima su se posebno najavili križevački pivari s namjerom da im se pridruže u promatranju svojim “instrumentima” i “aparatima”. Ne moramo niti spominjati kakvu “logističku podršku” možemo od njih očekivati: posebno izdanje “pomrčinskog piva”. Razlog više da se vidimo u velikom broju. Čak i ako nam oblaci ugroze dobro raspoloženje, pivari će ga nastojati održavati!