Večeras, 28. listopada, ali samo u slučaju vedrog neba, to jest ako Mjesec bude vidljiv na nebu i golim okom, Astronomsko društvo Perzeidi priređuje promatranje Mjeseca povodom male djelomične pomrčine Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Tada će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Vidljivi dio pomrčine počet će oko 21 sat i 36 minuta, a završiti oko 22 sata i 53 minute. Zvjezdarnica se otvara u 21 sat i promatranje je za sve zainteresirane posjetitelje besplatno.
Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night) je popularno-znanstvena manifestacija koja se organizira svake godine neke subote u listopadu na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, redovito kada je Mjesec oko prve četvrti. Ove godine Međunarodna noć promatranja Mjeseca održava se u subotu, 21. listopada. Suprotno očekivanjima mnogih koji nisu Mjesec promatrali teleskopom, zanimljivije je promatrati Mjesec kada nije pun, jer se detalji reljefa kao što su neravnine i krateri mnogo bolje razaznaju u igri svjetla i sjene na prijelazu iz Suncem osvijetljenog u neosvijetljeni dio Mjeseca, oko takozvanog terminatora koji je svake večeri na nekom drugom mjestu na Mjesecu pa zato nam svake večeri Mjesec pruža drugačiji prizor. Radi toga se Međunarodna noć promatranja Mjeseca priređuje uvijek kada je Mjesec u fazi oko prve četvrti i jer je u najpovoljnijem položaju za promatranje, najviše na nebu što može biti u vrijeme kada Sunce zalazi, pa sve do oko 22 sata i 30 minuta kada i on zalazi. Faza prve četvrti će nastupiti sljedećega jutra u 5 sati i 30 minuta, pa će te subotnje večeri za nas sa Zemlje Suncem biti osvjetljeno 45 posto površine Mjesečevog diska. Astronomsko društvo Perzeidi tada će, dakle 21. listopada navečer, organizirati javno promatranje Mjeseca teleskopima sa križevačke zvjezdarnice s početkom u 19 sati. Pridružiti se mogu svi zainteresirani i sudjelovanje je besplatno.
Uz Mjesec, atraktivne pojave na večernjem nebu koje će se te subote također moći vidjeti, sve to naravno uz uvjet da bude vedro nebo, bit će i najveći planeti Sunčevog sustava: Saturn sa svojim prstenovima i satelitima, te Jupiter sa svojim satelitima. Kako prognoza vremena nagovještava da bi nam mogli smetati oblaci, a za nedjelju se najavljuje povoljnije nebo, u slučaju da u subotu ne uspije promatranje, postoji mogućnost da se ponovi i dan kasnije, u nedjelju u isto vrijeme, od 19 sati pa do kada bude zainteresiranih, odnosno do zalaska Mjeseca.
Usput se može spomenuti da će i točno tjedan dana kasnije, 28. listopada, opet biti priređeno promatranje Mjeseca ali tada zbog drugog, ne baš svakidašnjeg razloga: desit će se djelomična pomrčina Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Neće doduše biti velika, jer će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Počet će već oko 20 sati i završiti oko 23 sata, no to ćemo za tjedan dana još posebno najaviti.
Hrvatski astronomski savez (HAS) provodi program obrazovanja i popularizacije astronomije diljem Hrvatske pa će tako 22. i 23. rujna 2023. godine posjetiti Križevce te organizirati u suradnji s Astronomskim društvom Perzeidi iz Križevaca seriju radionica za osnovnoškolce te dva promatranja noćnog neba za javnost pod nazivom Dani astronomije u Križevcima. Radionice ispred HAS-a izvodit će Dorian Božičević, dugogodišnji popularizator astronomije te glavni tajnik Saveza i Delegat Međunarodne organizacije za zaštitu noćnog neba za Hrvatsku, u Kozmološkog centru u Križevcima (zvjezdarnica).
22. 9. petak
• 18:00 – 20:30 – dvodnevna mala škola astronomije za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca i Mjeseca (prvi dan)
• 21:00 – 23:00 – javno promatranje Mjeseca, Saturna i Jupitera i fotkanje Mjeseca pametnim telefonima
23. 9. subota
• 09:00 – 11:00 – jednodnevna radionica o Suncu za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca
• 15:00 – 17:30 – jednodnevna radionica o Suncu za 5. – 6. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca
• 18:00 – 20:30 – dvodnevna mala škola astronomije za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Saturna i Jupitera (drugi dan)
• 21:00 – 23:00 – javno promatranje Mjeseca, Saturna i Jupitera i fotkanje Mjeseca pametnim telefonima
Na radionice se učenici prijavljuju u svojim školama (OŠ Modec i OŠ Nazor) kod učitelja razredne nastave i kod učitelja fizike. U slučaju lošeg vremena javna promatranja se otkazuju.
Povodom ovogodišnjeg meteorskog roja Perzeida, križevačko astronomsko društvo nazvano po ovom fenomenu, Perzeidi, prošli je vikend organiziralo dva promatranja noćnog neba za javnost.
U petak, s križevačke zvjezdarnice, kratki uvod u snalaženje na noćnom nebu dao je dugogodišnji popularizator astronomije i član društva, Ratko Matić. Istovremeno je pedesetak posjetitelja svjetočilo i pokojem meteoru koji im je zasvijetlio iznad glava. Promatrao se zatim Saturn, a kasnije se na nebu pojavio i sjajni Jupiter.
Drugo promatranje održano je u subotu na Stražincu, nedaleko od Orehovca, oko 12 kilometara od Križevaca. Tamo je nebo bilo tamnije pa su se mogli vidjeti i manje sjajni uleti u atmosferu ovog svemirskog materijala otpalog s kometa Swift–Tuttle koji je prošao u blizini Zemljine orbite zadnji puta 1992. godine. Idući će puta opet “zasijati” novi materijal daleke 2126.
Ovaj vjerojatno najpoznatiji meteorski roj dobio je naziv po zviježđu Perzej iz kojeg prividno meteori dolaze, a što se stručno naziva radijantom meteorskog roja. Doduše, taj radijant se u novije vrijeme malo pomaknuo prema susjednim zviježđima, Kasiopeje i Žirafe, zbog precesije Zemljine orbite. Time je malo i olakšano praćenje ovih meteora jer se ovaj radijant nalazi na Mliječnoj stazi, pa ako se Mliječna staza vidi na noćnom nebu, sigurno je da će meteori učestalo strujati uzduž nje. 
Ova promatranja organizirana su u sklopu projekta SPARK i to su jedni od posljednjih aktivnosti na ovom projektu prije njegovog završetka s krajem ovog mjeseca.
Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna. Projekt provodi udruga P.O.I.N.T. s partnerima: AD Perzeidi, Zaklada “Volim Križevce”, Pučko otvoreno učilište Križevci, Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Grad Križevci.
I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira praćenje nebeskog spektakla koji priređuje meteorski roj Perzeidi. Promatranje će trajati dvije večeri i noći, a po potrebi i tri, pa se pozivaju svi zainteresirani da podijele taj događaj s križevačkim astronomima.
Prve večeri, u petak, 11. kolovoza od 21 sat Perzeidi (astronomi) nas pozivaju na terasu križevačke zvjezdarnice gdje će biti priređeno ne samo promatranje meteora, nego teleskopom i ostalih nebeskih atrakcija (poput Saturna, a možda dočekamo i izlazak Jupitera), te razgledavanje same zvjezdarnice. S tog mjesta sigurno nećemo moći nabrojiti toliko Perzeida (meteora) koliko bismo ih mogli vidjeti s nekog mjesta izvan grada na kojem nema toliko umjetne rasvjete, ali ćemo se moći informirati o fenomenu meteora i dogovoriti se za glavno promatranje nebeskih krijesnica večer kasnije, u subotu, 12. kolovoza, također od 21 sat, sa Stražinca, brdašca nedaleko od Križevaca, gdje je svjetlosno onečišćenje mnogo manje, pa očekujemo vidjeti u prosjeku bar jedan svjetlosni trag na nebu svake minute.
Posljednjih godina mediji za ovu pojavu sve više nameću naziv Suze svetoga Lovre kao nešto “tradicionalno”, za što nema opravdanih argumenata. Zato “ozbiljniji” astronomi nisu skloni tom nazivu, s čim bi se vjerojatno složio i sam sveti Lovro, a trebali bi se složiti i njegovi štovatelji. Ta sintagma, naime, nikako ne ide u prilog svetom Lovri, čak ga i vrijeđa, jer on, po predanju, nije zaplakao kad su ga mučili. Ako ćemo se izražavati metaforički i poetski, mnogo je prikladniji naš naziv “nebeske krijesnice” koji su sa simpatijama ocijenili i mnogi astronomi u svijetu.
Usput, u ovo vrijeme “demokratizacije” medija, pogotovo elektroničkih, sve se više objavljuju članci u kojima se vrlo nestručno najavljuju neki “nebeski” događaji. Tako se mogu pročitati i najave “supermjeseca” u ovom kalendarskom mjesecu (“začudo” čak dva “supermjeseca”), naivno senzacionalistički intonirane, pa se naglašava kako se “supermjesec” (zamislite!) može vidjeti i golim okom, a odmah zatim i da je “iznimno velik” (pa kako ga onda ne bismo vidjeli golim okom, kad vidimo i “obični” mjesec bez problema!). No, treba reći da taj takozvani “supermjesec” uopće nije “iznimno” velik, nego predvidivo “velik”, baš koliko treba biti! Vrhunac nepoznavanja banalnih činjenica dolazi do izražaja u jednom članku u kojem piše kako će taj “supermjesec” (od prije desetak dana), “utjecati i na padanje zvijezda između 12. i 13. kolovoza koje će se onda slabije vidjeti zbog svjetlosti mjeseca” (citat). Prvo, “supermjesec” ne može nikako utjecati na “padanje zvijezda” (to je, ako ništa drugo, bar nespretna formulacija), a drugo – autor/ica članka misli da će “supermjesec” blještati na nebu još i dva tjedna nakon što se pojavio! Pa treba naglasiti baš suprotno, da u vrijeme “padanja” nebeskih krijesnica Mjeseca uglavnom uopće neće biti na nebu, jer otprilike dva tjedna nakon punog mjeseca slijedi mladi mjesec! Znači, baš u te dane maksimuma Perzeida, Mjeseca neće niti biti na našem nebu navečer i dobar dio noći, konkretno 13. kolovoza izlazi tek oko dva sata poslije ponoći i to u obliku tankog srpa, a ne punog mjeseca! Zato možemo konstatirati ne da će Mjesec “smetati”, nego da je, što se tiče Mjeseca, ovo jedna od boljih godina za promatranje Perzeida, kada će Mjesec “smetati” zanemarivo malo ako uspoređujemo s onim kako bi mogao da je pun!
Vidimo se na promatranjima Perzeida kako je najavljeno: u petak na zvjezdarnici, a u subotu na Stražincu, od 21 sat nadalje! U slučaju da nam u subotu vedrina neba ne bude sklona ili da se pokaže veliki interes javnosti, promatranje Perzeida može se ponoviti i u nedjelju u isto vrijeme i s istog mjesta kao u subotu.
I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira Dane meteorita Križevci povodom 12. obljetnice pada meteorita Križevci, a ujedno obilježava s udrugom ProGEO-Hrvatska i UN-ov Dan asteroida 30. lipnja.
Meteor(it) Križevci zasjao je na nebu s 4. na 5. veljače 2011. godine, a zahvaljujući Hrvatskoj meteorskoj mreži koja je svojim kamerama snimila pad i izračunala mjesto pada te velikoj potrazi članova astronomskih društava iz cijele Hrvatske koje su koordinirali tada netom osnovani domaćini u Križevcima – Perzeidi, jedan je fragment meteorita konačno i pronađen 20. veljače 2011. Meteorit je službeno i potvrđen te je ušao u svjetski katalog Međunarodnog meteoritičkog društva 26. lipnja 2014. kao peti meteorit nađen i evidentiran na području Hrvatske.
Ovogodišnji program donosi križevačkoj publici dva znanstveno-popularna predavanja, dr. sc. Nenada Raosa i prof. dr. sc. Vernese Smolčić, te dvije radionice u izvedbi dr. sc. Ljerke Marjanac i Karla Bermanca iz udruge ProGEO-Hrvatska. Radionice su osmišljene za sve uzraste, pa će biti zanimljive i djeci koja su na njih posebno pozvana. Uz predavanja i radionice, organizira se i jedno promatranje noćnog neba iz križevačke zvjezdarnice.
Program počinje u petak u 16:30 u Kozmološkom centru / Zvjezdarnici s radionicama “Modeliranje Tunguske eksplozije” i “Modeliranje impakata”, a s početkom u 19 sati u Multimedijskoj dvorani Knjižnice Nenad Raos će održati predavanje pod naslovom “Asteroidi i postanak života na Zemlji”. U subotu u 21 sat građani će moći sudjelovati u promatranju noćnog neba iz zvjezdarnice, a u ponedjeljak s početkom u 19 sati Vernesa Smolčić će održati svoje predavanje.
Dane meteorita Križevci organiziraju AD Perzeidi i ProGEO-Hrvatska, a uz pokroviteljstvo Grada Križevaca.
U nastavku donosimo biografije predavača
prof. dr. sc. VERNESA SMOLČIĆ
Vernesa je završila studij fizike na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a već je za vrijeme diplomskog studija stekla međunarodna znanstvena iskustva na Zvjezdarnici u Beču, Sveučilištu u Princetoneu i Vatikanskoj ljetnoj školi. Doktorirala je u Heidelbergu u Njemačkoj, na Sveučilištu Ruperto-Carola, izrađujući svoju disertaciju na Max-Planckovu institutu za astronomiju (MPIA). Potom se usavršavala kao postdoktorica na Kalifornijskome institutu za tehnologiju u SAD-u te opet u Njemačkoj (na institutu za astronomiju Argelander u Bonnu i Europskoj južnoj zvjezdarnici u Garchingu kraj Münchena). Nakon gotovo deset godina izvan Hrvatske, vratila se 2013. na mjesto docentice na Fizičkom odsjeku PMF-a, gdje je od 2019. redovita profesorica. Od povratka u Hrvatsku nastavila je svoje međunarodne suradnje s kolegama iz cijeloga svijeta, uz nekoliko duljih boravaka na brojnim sveučilištima i ustanovama u Australiji.
Vernesa ističe da je jedno od njezinih najvećih znanstvenih postignuća dobivanje i vođenje projekta koji je financiralo Europsko istraživačko vijeće (European Research Council Starting Grant) u vrijednosti od milijun i pol eura i u trajanju od pet i pol godina (od 2014. do 2019.). (izvor)
dr. sc. NENAD RAOS
Nenad Raos, rođen u Zagrebu 1951. godine, je kemičar, umirovljeni znanstveni savjetnik u trajnome zvanju. Još od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti: napisao je stotine znanstveno-popularnih članaka, bio je glavni urednik Prirode te urednik rubrike „Kemija u nastavi“ u časopisu Kemija u industriji. Autor je sedam izložbi u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu te 14 znanstveno-popularnih knjiga. Nagrađen je Državnom godišnjom nagradom za popularizaciju znanosti 2003. godine.
dr. sc. LJERKA MARJANAC
Dr. sc. Ljerka Marjanac rođena je 1956. g. u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu školu i jezičnu gimnaziju. Maturirala je 1974. u Palo Altu, Kalifornija. Studij geologije završila je 1980. g. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirala 2012. g. Predavala je fizičku geologiju u prirodoslovnoj gimnaziji Vladimir Prelog u Zagrebu 1984. g., a kasnije 1993. g. sedimentologiju u Geološkom institutu Sveučilišta u Bergenu u Norveškoj. Od 1986. do 1992. g. radila je u INA-Geološkom konzaltingu Zagreb (bivši INA-Projekt), a u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjentosti od 1996. do umirovljenja 2021. g.
Popularizacijom geologije bavi se od 90-tih godina. Od 1996. do 2002. g. vodila je Sekciju za zaštitu geološke baštine u Hrvatskom geološkom društvu. Suosnivač je Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine kojoj je predsjednica od 2005. g. Članica je ProGEO međunarodne asocijacije za zaštitu geološke baštine i članica je njenog upravnog odbora od 2020. g., te predsjednica ProGEO Regionalne grupe za jugoistočnu Europu. Od 2022. g. vodila je UNESCO IGCP projekt 737 Smart geology for better community zajedno s članovima Regionalne grupe. U sklopu projekta organizirala je prvi međunarodni simpozij Geopark i znanosti. U okviru aktivnosti Udruge suorganizirala je brojna popularno-znanstvena događanja i vodila edukativne radionice. Autorica je edukativne izložbe Fosili na drugi način – dodirni me, zagrli me, upoznaj me.
KARLO BERMANEC
Rođen je 1984. g. u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu Jure Kaštelana i Poštansku i telekomunikacijsku srednju školu, a diplomirao je elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru Radiokomunikacije i profesionalna elektronika.
Tijekom 2010. g. radio je kao profesor elektrotehničkih predmeta u srednjoj školi Sesvete, a sada je zaposlen u Hrvatskom Telekomu. Početkom akademske godine 2018. g. bio je honorarni asistent na TVZ-u za elektrotehniku.
Član je Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska, i održava javna predavanja te sudjeluje u radionicama iz astronomije i geologije u sklopu “Skoka u znanost” u Sisku, Festivala znanosti u Zagrebu i na Rabu, Rapske noći istraživača i Dana asteroida. Koautor je dvije znanstveno-popularne izložbe.
Nova križevačka zvjezdarnica, otvorena 20. 4. kao dio Kozmološkog centra, pokreće Malu školu astronomije i druge raznovrsne obrazovne programe.
Mala škola astronomije višednevni je obrazovni program za polaznike svih uzrasta kroz koji je cilj usvojiti osnove snalaženja na noćnom nebu, upoznati se s najvidljivijim objektima noćnog neba te usvojiti principe rada teleskopa. Ova predavanja, radionice i promatranja neba polaznici će prolaziti kroz više večeri uz stručno vodstvo. Oni koji žele samo jednokratno posjetiti i obići novu zvjezdarnicu bez upisivanja obrazovnog programa, to mogu učiniti utorkom i četvrtkom od 19:00 do 19:30 sati, a organizirat će se i promatranja noćnog neba za javnost u prosjeku jednom mjesečno što će biti posebno najavljeno.
Pored Male škole astronomije otvorene su prijave i za druge obrazovne programe. Za kreativce tu je Mala škola digitalnog crtanja koju će voditi Ivan Ivanović i na kojoj će polaznici kroz 5 radionica usvojiti osnove digitalnog crtanja te grafičke dorade slika. Za ove radionice nije potrebno predznanje, a prilagođene su učenicima viših razreda osnovnih škola i starijima. Za srednjoškolce i studente s interesom za računala koji uistinu žele ovladati računalima namijenjen je program koji će se provoditi u 18 nastavaka – GNU/Linux i napredne računalne vještine. Za više razrede osnovnih škola i starije uzraste kreću i radionice tehnike: za astronomiju, fiziku i robotiku. Na ovih 18 radionica naglasak je na praktičnom radu koji uključuje elektroniku, mehaniku i programiranje s ciljem realizacije malih projekata vezanih za astronomiju, fiziku i robotiku. Radionice GNU/Linuxa i radionice tehnike vodit će Andrej Dundović.
Svi navedeni obrazovni programi su besplatni, a prijave su moguće putem web stranica spark.krizevci.eu, pod dijelom “Programi”. Termini održavanja bit će u pravilu u večernjim satima, a točni dani u tjednu i vrijeme bit će određeno u dogovoru s prijavljenima.
Organizatori ovih programa su udruga P.O.I.N.T. i Astronomsko društvo Perzeidi, a provode se u sklopu projekta SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca”. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge P.O.I.N.T. Za više informacija o EU fondovima posjetite www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr.
Astronomsko društvo Perzeidi priređuje svoje prvo ovogodišnje javno promatranje dnevnog i večernjeg neba u subotu, 11. veljače, u okviru programa SPARK. Promatranje se odvija u dva termina: promatranje Sunca bit će od 11:30 do 13:00 sati, a promatranje večernjeg neba od 18:00 do 19:00 sati, po potrebi i dulje, ako bude zainteresiranih. Oba promatranja vrše se sa Strossmayerovog trga u Križevcima, s mjesta blizu paviljona.
Trenutno je Sunce u razdoblju pojačane aktivnosti i bit će ga zanimljivo vidjeti kroz teleskop opremljen posebnim filterom za promatranje Sunca, jer je “posuto” mnoštvom pjega. Večernje nebo zanimljivo je zato jer možemo iz središta grada kroz teleskop vidjeti Veneru, Jupiter s njegovim satelitima i Mars, a ovisno o čistoći neba i svjetlosnom onečišćenju, mogu se vidjeti i još neki objekti.
Kako se promatranje odvija u vrijeme obilježavanja Valentinova u Križevcima i kako će se toga dana tim povodom odigravati više programa u blizini mjesta promatranja, ova su promatranja najavljena i u programu obilježavanja Valentinova na ovaj način:
“Sunčeko gdje si?” promatranje Sunca teleskopom
11,30-13,00
Strossmayerov trg
“Love you to the stars and back” – promatranje zvijezda teleskopom
18,00-19,00
Strossmayerov trg
Astronomsko društvo Perzeidi poziva sve zainteresirane na najavljena promatranja koja su besplatna, uz jedini rizik da se u slučaju oblačnog neba promatranja ili jedno od promatranja neće održati.
Povodom Međunarodne noći promatranja Mjeseca 1. listopada, Astronomsko društvo Perzeidi namjerava dvije večeri zaredom upriličiti javna promatranja Mjeseca teleskopom. Naravno, namjera može biti ostvarena samo ukoliko se nebo razvedri ili se oblaci razmaknu bar toliko da dopuste pogled na Mjesec. U tom slučaju, u petak navečer, 30. rujna teleskop će biti postavljen, uz stručno vođenje promatranja, na Strossmayerovom trgu u Križevcima, pored paviljona, a večer kasnije, 1. listopada, na krovnoj terasi zvjezdarnice, pored kupole, obje večeri od 20 do 22 sata a možda i dulje, ovisno o interesu posjetitelja. U tom slučaju moći će se vidjeti i Mars koji izlazi oko 22 sata. U vrlo povoljnom položaju za promatranje su Saturn s prstenovima i Jupiter sa satelitima. Ovaj drugi posebno, jer tako blizu Zemlji kao ovih dana nije bio već sedamdeset godina: samo oko 600 milijuna kilometara, što je vrlo blizu ako taj podatak usporedimo s 966 milijuna kilometara koliko se može udaljiti kad je najdalje od Zemlje. Promatranje je besplatno za sve zainteresirane posjetitelje, pa ako nebo “dopusti”, dobro došli!
Astronomsko društvo Perzeidi ovih dana, od 11. do 13. kolovoza, priređuje već tradicionalno promatranje neba povodom prolaska Zemlje kroz najgušći dio meteorskog roja Perzeidi, pa tih večeri i noći možemo i nabrojiti najviše meteora.
Za promatranje meteora nisu potrebna nikakva tehnička pomagala već samo dobro oko priviknuto na mrak i naše strpljenje. Ipak, križevački će astronomi na mjesta promatranja donijeti bar jedan teleskop, kako bi zainteresirani posjetitelji imali prilike bolje vidjeti i još neke atrakcije koje će nebo pružati ovih dana. Moći ćemo promatrati Mjesec koji će nažalost biti u fazi punog Mjeseca, kad će svojim sjajem više smetati zamjećivanju Perzeida nego što ćemo moći uživati u pogledu na njega kroz teleskop, ali će zato atraktivni biti Saturn sa svojim prstenima, koji izlazi oko 20 sati i 30 minuta, Jupiter sa svoja (kroz teleskop) dobro vidljiva četiri satelita, koji izlazi oko 22 sata i crveni planet Mars koji izlazi oko ponoći.
Prve večeri promatranja, u četvrtak 11. kolovoza, križevački će astronomi postaviti teleskop na Strossmayerovom trgu, pored paviljona, od 21 sat pa bar do ponoći. Sljedeće večeri, u petak, 12. kolovoza u isto doba večeri promatranje neba će biti upriličeno s livade pored Tehnološkog parka, a za najambicioznije, koji žele malo tamnije nebo, promatranje se organizira u Stražincu u subotu, 13. kolovoza, opet od 21 sat pa sve dok bude zainteresiranih.
Podrazumijeva se da se taj plan može ostvariti samo u slučaju vedrog neba, pa o tome ovisi hoće li se plan morati mijenjati i prilagođavati. O “kvaliteti” neba ovisi i hoćemo li moći vidjeti još i galaksiju Andromedu, neke zvjezdane skupove, planetarne maglice, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa, oči ćemo imati što više uprte u bilo koju točku neba kako bi nam se posrećilo da “uhvatimo” nasumičan, nikad predvidljiv prolazak ponekog meteora.
Najudobniji je “lov” na meteore iz ležećeg položaja, pa promatrači sobom mogu donijeti i neke praktične ležaljke. Iako ovog sušnog ljeta mnogi priželjkuju kišu, nadamo se da će samo tih večeri jedina kiša biti “kiša” meteora, pa se vidimo!