Večeras u Zvjezdarnici predavanje o osnovama poznavanja neba

Imamo li sreću da nismo okruženi pretjeranim svjetlosnim onečišćenjem, svake ćemo vedre večeri na nebu moći primjetiti bar nekoliko desetaka nasumično razbacanih svjetlih točkica, koje zovemo zvijezdama. Nismo li česti promatrači pojava na nebeskom svodu, steći ćemo dojam da ne postoji nikakav red, nikakva pravila koja bi nam pomogla u snalaženju među svim tim sličnim svjetlašcima koja se jedva razlikuju samo po sjaju. No, još prije nekoliko tisuća godina rijetki sustavni promatrači neba uočili su bez ikakvih tehničkih pomagala, samo oslanjajući se na vlastiti vid, neka pravila u razmještaju tih točkica, pa i pravila gibanja tih točkica nebom, uočili su periodično ponavljanje istih prizora na nebu i na temelju toga čak sastavili prve kalendare. Razlikovali su jednu svjetlu točkicu od druge pa su im davali imena, ne samo pojedinačnim svjetlim točkicama, već i čitavim skupinama, kad su primijetili da se drže zajedno na nebu u istim rasporedima. U svojoj mašti u razmještajima zvijezda vidjeli su različite oblike, likove i pojave iz svojih priča, mitova i legendi. Na temelju uočenih pravila mogli su čak predviđati kada će se opet ponoviti isti prizori na nebu, a na temelju toga čak i prirodne, klimatske pojave i promjene na Zemlji.

Astronomsko društvo Perzeidi sudjeluje u programu obilježavanju Dana grada Križevaca na svoj način, dnevnim i noćnim promatranjima neba iz grada i sa zvjezdarnice koja je prije nekoliko dana navršila godinu dana svoga rada, te posebno popularnim predavanjem o osnovama poznavanja neba koje će se održati u četvrtak, 25. travnja 2024. godine, u 20 sati u učionici Kozmološkog centra i zvjezdarnice na Trgu svetog Florijana 16.

Na predavanju o osnovama astrognozije, poznavanja neba, koje se mogu svladati i bez “dodatne opreme”, oslanjajući se samo na vlastiti vid, saznat ćemo u manje od sat vremena kako se bez većih teškoća snaći u prizoru koji ugledamo na večernjem i noćnom nebu u bilo koje doba godine, a posebno ovih dana. Koji se prizori ponavljaju i kako učestalo, kako se orijentirati na nebu i po imenima prepoznati najsvjetlije objekte na nebu, koje zvijezde vidimo uvijek na vedrom noćnom nebu, a koje samo u neko doba godine, jesu li uopće sve svjetle točkice na nebu zvijezde ili su neke nešto drugo, kako predvidjeti buduće prizore na nebu, kako se na temelju prizora na nebu možemo orijentirati i na Zemlji, kako na temelju gibanja nebeskih objekata zaključiti o gibanju Zemlje, kako razočarati “ravnozemljaše” i “geocentričare”, pokušat ćemo saznati u druženju i razgovoru sa članovima Astronomskog društva Perzeidi, uz predavanje i prezentaciju dugogodišnjeg popularizatora proučavanja svemira u našem gradu i jednog od osnivača i aktivista Perzeida Ratka Matića. To su samo neka pitanja na koja ćemo tražiti odgovore, a bit će prilike da posjetitelji postavljaju i svoja pitanja. Bude li sreće s vedrim nebom (ili bar djelomično vedrim) nakon predavanja moći ćemo nebo ili bar djeliće neba promotriti i kroz okular teleskopa pod kupolom zvjezdarnice.

Ulazak na predavanje i moguće promatranje neba nakon predavanja slobodan je za sve zainteresirane. Dobro došli u četvrtak u 20 sati u Kozmološki centar i zvjezdarnicu u Križevcima!

Međunarodna noć promatranja Mjeseca

Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night) je popularno-znanstvena manifestacija koja se organizira svake godine neke subote u listopadu na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, redovito kada je Mjesec oko prve četvrti. Ove godine Međunarodna noć promatranja Mjeseca održava se u subotu, 21. listopada. Suprotno očekivanjima mnogih koji nisu Mjesec promatrali teleskopom, zanimljivije je promatrati Mjesec kada nije pun, jer se detalji reljefa kao što su neravnine i krateri mnogo bolje razaznaju u igri svjetla i sjene na prijelazu iz Suncem osvijetljenog u neosvijetljeni dio Mjeseca, oko takozvanog terminatora koji je svake večeri na nekom drugom mjestu na Mjesecu pa zato nam svake večeri Mjesec pruža drugačiji prizor. Radi toga se Međunarodna noć promatranja Mjeseca priređuje uvijek kada je Mjesec u fazi oko prve četvrti i jer je u najpovoljnijem položaju za promatranje, najviše na nebu što može biti u vrijeme kada Sunce zalazi, pa sve do oko 22 sata i 30 minuta kada i on zalazi. Faza prve četvrti će nastupiti sljedećega jutra u 5 sati i 30 minuta, pa će te subotnje večeri za nas sa Zemlje Suncem biti osvjetljeno 45 posto površine Mjesečevog diska. Astronomsko društvo Perzeidi tada će, dakle 21. listopada navečer, organizirati javno promatranje Mjeseca teleskopima sa križevačke zvjezdarnice s početkom u 19 sati. Pridružiti se mogu svi zainteresirani i sudjelovanje je besplatno.

Uz Mjesec, atraktivne pojave na večernjem nebu koje će se te subote također moći vidjeti, sve to naravno uz uvjet da bude vedro nebo, bit će i najveći planeti Sunčevog sustava: Saturn sa svojim prstenovima i satelitima, te Jupiter sa svojim satelitima. Kako prognoza vremena nagovještava da bi nam mogli smetati oblaci, a za nedjelju se najavljuje povoljnije nebo, u slučaju da u subotu ne uspije promatranje, postoji mogućnost da se ponovi i dan kasnije, u nedjelju u isto vrijeme, od 19 sati pa do kada bude zainteresiranih, odnosno do zalaska Mjeseca.

Usput se može spomenuti da će i točno tjedan dana kasnije, 28. listopada, opet biti priređeno promatranje Mjeseca ali tada zbog drugog, ne baš svakidašnjeg razloga: desit će se djelomična pomrčina Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Neće doduše biti velika, jer će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Počet će već oko 20 sati i završiti oko 23 sata, no to ćemo za tjedan dana još posebno najaviti.

Ljetni tečaj astrofotografije

Uvod u astrofotografiju” kratak je tečaj koji će se održavati u naredna dva tjedna na križevačkoj zvjezdarnici kroz četiri radionice. Ovaj je tečaj namijenjen prvo onima koji se već bave fotografijom i željeli bi istražiti ovu pomalo egzotičnu domenu fotografije, ali je namijenjen i onima s interesom za svemirom koji već imaju iskustvo neposrednog opažanja svemira okom, ali bi željeli to što vide i nekako zabilježiti trajnije na slici. Pored toga, cilj je kroz ove radionice ovladati novim znanjima i vještinama kako bi na križevačkoj zvjezdarnici stasali novi astrofotografi koji bi iskoristili veliki teleskop zvjezdarnice fotografirajući divne nebeske fenomene.

Kroz ovaj tečaj posvetit ćemo se više osnovnoj tehnici fotografiranja noćnog neba nego drugim aspektima fotografije, a same radionice bit će podijeljene na sljedeće nastavke:

  1. Uvod i pregled pristupa; 2. Astrofotografija bez praćenja (16. 8. 21:00 sat)
  2. Astrofotografija s praćenjem i klasičnim objektivima (17. 8., 21:00 sat)
  3. Astrofotografija kroz teleskop 1/2 (21. 8., 21:00 sat)
  4. Astrofotografija kroz teleskop 2/2 (23. 8., 21:00 sat)

Sve radionice održavat će se u Kozmološkom centru, odnosno križevačkoj zvjezdarnici, a organizirane su od strane udruge P.O.I.N.T. i AD Perzeidi u sklopu projekta SPARK. Radionice će voditi Andrej Dundović, dugogodišnji fotograf-amater s jedne strane, a s druge strane astrofizičar koji već dugi niz godina proučava svemir kroz teoriju i kroz praksu.

Tečaj je namijenjen polaznicima od 14 godina i starijima, a zaintereisrani se mogu prijaviti ovdje. Preporuka je da polaznici na radionice donesu svoj fotoaparat ukoliko ga imaju.

Ovogodišnji meteorski roj Perzeidi privukao velik interes javnosti

Povodom ovogodišnjeg meteorskog roja Perzeida, križevačko astronomsko društvo nazvano po ovom fenomenu, Perzeidi, prošli je vikend organiziralo dva promatranja noćnog neba za javnost.

Promatranje meteorskog roja i predavanje Ratka Matića na krovu zvjezdarnice (foto: A. Dundović)

U petak, s križevačke zvjezdarnice, kratki uvod u snalaženje na noćnom nebu dao je dugogodišnji popularizator astronomije i član društva, Ratko Matić. Istovremeno je pedesetak posjetitelja svjetočilo i pokojem meteoru koji im je zasvijetlio iznad glava. Promatrao se zatim Saturn, a kasnije se na nebu pojavio i sjajni Jupiter.

Drugo promatranje održano je u subotu na Stražincu, nedaleko od Orehovca, oko 12 kilometara od Križevaca. Tamo je nebo bilo tamnije pa su se mogli vidjeti i manje sjajni uleti u atmosferu ovog svemirskog materijala otpalog s kometa Swift–Tuttle koji je prošao u blizini Zemljine orbite zadnji puta 1992. godine. Idući će puta opet “zasijati” novi materijal daleke 2126.

Ovaj vjerojatno najpoznatiji meteorski roj dobio je naziv po zviježđu Perzej iz kojeg prividno meteori dolaze, a što se stručno naziva radijantom meteorskog roja. Doduše, taj radijant se u novije vrijeme malo pomaknuo prema susjednim zviježđima, Kasiopeje i Žirafe, zbog precesije Zemljine orbite. Time je malo i olakšano praćenje ovih meteora jer se ovaj radijant nalazi na Mliječnoj stazi, pa ako se Mliječna staza vidi na noćnom nebu, sigurno je da će meteori učestalo strujati uzduž nje.

Ovogodišnji Perzeidi ispred Mliječne staze, uskliano sa Stražinca – kombinirano na jednoj slici desetak meteora koji su prošli kroz kadar u toku sat vremena (foto: A. Dundović)
Oko četrdeset posjetitelja na Stražincu, od kojih su mnogi došli i iz Zagreba, ove je godine dobilo je lijepu predstavu zvijezda padalica, što zbog vrlo vedrog neba, a što zbog izostanka Mjeseca koji je prošle godine svojim sjajem pokvario praćenje ovog fenomena. Po nekom procjenama učestalost vidljivih Perzeida ove godine bio je i do 100 meteora na sat, a ovogodišnji kalendar nas je počastio i što je maksimum ovog fenomena pao na vikend (večer s 12. na 13. kolovoza), tako da su neki ostali uživati u noćnom nebu i do jutarnjih sati. Okupljanje je popratila i ekipa Nove TV, a za koju su članovi astronomskog društva i drugi građani dali izjave i prenijeli svoje dojmove.

Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)
Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)

Ova promatranja organizirana su u sklopu projekta SPARK i to su jedni od posljednjih aktivnosti na ovom projektu prije njegovog završetka s krajem ovog mjeseca.

Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna. Projekt provodi udruga P.O.I.N.T. s partnerima: AD Perzeidi, Zaklada “Volim Križevce”, Pučko otvoreno učilište Križevci, Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Grad Križevci.

Otvorene prijave za Malu školu astronomije i druge obrazovne programe u sklopu projekta SPARK

Nova križevačka zvjezdarnica, otvorena 20. 4. kao dio Kozmološkog centra, pokreće Malu školu astronomije i druge raznovrsne obrazovne programe.

Mala škola astronomije višednevni je obrazovni program za polaznike svih uzrasta kroz koji je cilj usvojiti osnove snalaženja na noćnom nebu, upoznati se s najvidljivijim objektima noćnog neba te usvojiti principe rada teleskopa. Ova predavanja, radionice i promatranja neba polaznici će prolaziti kroz više večeri uz stručno vodstvo. Oni koji žele samo jednokratno posjetiti i obići novu zvjezdarnicu bez upisivanja obrazovnog programa, to mogu učiniti utorkom i četvrtkom od 19:00 do 19:30 sati, a organizirat će se i promatranja noćnog neba za javnost u prosjeku jednom mjesečno što će biti posebno najavljeno.

Pored Male škole astronomije otvorene su prijave i za druge obrazovne programe. Za kreativce tu je Mala škola digitalnog crtanja koju će voditi Ivan Ivanović i na kojoj će polaznici kroz 5 radionica usvojiti osnove digitalnog crtanja te grafičke dorade slika. Za ove radionice nije potrebno predznanje, a prilagođene su učenicima viših razreda osnovnih škola i starijima. Za srednjoškolce i studente s interesom za računala koji uistinu žele ovladati računalima namijenjen je program koji će se provoditi u 18 nastavaka – GNU/Linux i napredne računalne vještine. Za više razrede osnovnih škola i starije uzraste kreću i radionice tehnike: za astronomiju, fiziku i robotiku. Na ovih 18 radionica naglasak je na praktičnom radu koji uključuje elektroniku, mehaniku i programiranje s ciljem realizacije malih projekata vezanih za astronomiju, fiziku i robotiku. Radionice GNU/Linuxa i radionice tehnike vodit će Andrej Dundović.

Svi navedeni obrazovni programi su besplatni, a prijave su moguće putem web stranica spark.krizevci.eu, pod dijelom “Programi”. Termini održavanja bit će u pravilu u večernjim satima, a točni dani u tjednu i vrijeme bit će određeno u dogovoru s prijavljenima.

Organizatori ovih programa su udruga P.O.I.N.T. i Astronomsko društvo Perzeidi, a provode se u sklopu projekta SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca”. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge P.O.I.N.T. Za više informacija o EU fondovima posjetite www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr.