listopad 2022

Veliki prasak ili ciklički Svemir – znanstveno-popularno predavanje ovaj utorak

admin

Posljednje javno znanstveno-popularno predavanje u okviru projekta Future Hub Križevci s naslovom “Veliki prasak ili ciklički Svemir – istraživanje postanka Svemira” održat će se u utorak, 26. listopada 2022. godine u 19 sati u učionici Pučkog otvorenog učilišta, Trg sv. Florijana 14 (zgrada Gradske knjižnice Križevci, ulaz s parkirališta).

Predavanje će održati dr. rer. nat. Petar Pavlović, ravnatelj Kozmološkog instiuta i član AD Perzeidi, o tome što točno putem znanosti znamo o postanku Svemira. Pokazat ćemo da za ideju o postanku Svemira u trenutku Velikog praska zapravo ne postoje strogi znanstveni dokazi i da su ciklički Svemir i Veliki prasak dvije otvorene opcije. Diskutirat ćemo fizikalne i matematičke probleme povezane sa shvaćanjem singularnosti kao početka Svemira i pokazati zašto je pitanje postanka Svemira toliko teško i trenutno se nalazi izvan mogućnosti potpunog opisa u okviru teorija koje trenutno posjedujemo.

Predavanje organiziraju AD Perzeidi, udruga P.O.I.N.T. te Pučko otvoreno učilište Križevci.

Pavlović na predavanju 10. 3. 2022.
Plakat predavanja

Znanstveno-popularno predavanje o univerzalnosti glazbe

Andrej Dundović

Znanstveno-popularno predavanje pod naslovom “Glazba kao univerzalni jezik?” održat će u subotu 15. listopada 2022. godine s početkom u 19 sati doktorica znanosti Jelka Vukobratović, asistentica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje će se održati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci, a organiziraju ga Astronomsko društvo Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci.

Najava predavanja: Od Pitagorine teorije „glazbe sfera“ do „zlatne ploče“ poslane u svemir na Voyageru 1, glazbu idealistički zamišljamo kao umjetnost s kvalitetom univerzalnog. Često se ističe njen komunikacijski potencijal, njena navodna razumljivost na predverbalnoj razini, ne samo među čovječanstvom, nego i s drugim oblicima života. No, koliko doista znamo o glazbi i njenim različitim pojavnostima diljem svijeta i mogu li naša dosadašnja znanja poduprijeti ili ipak opovrgnuti ideju njene univerzalnosti?

Vukobratović je studij flaute završila 2008., a muzikologije 2012. godine na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2020. godine etnomuzikologiju na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu, a od 2015. je zaposlena kao asistentica za etnomuzikološke predmete na odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Radila je i kao profesorica flaute i povijesti glazbe na Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima od 2009. do 2015. godine te kao istraživačka asistentica na projektu Sveučilišta u Cape Bretonu u Kanadi 2013. godine.

Objavila je nekoliko znanstvenih radova s područja tradicijske glazbe i autorskog prava, etničkih identiteta, festivala i produkcije baštine. Aktivno je sudjelovala na međunarodnim znanstvenim skupovima Hrvatskog etnološkog društva (HED), Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM), Europskog seminara za etnomuzikologiju (ESEM) i drugih organizacija. U nastavku iznosimo sažeti prikaz njenog doktorskog rada.

Jelka Vukobratović (privatna arhiva J. V.)
Plakat predavanja

Prof. dr. sc. Štefančić na predavanju o razumijevanju svemira kroz fiziku

Andrej Dundović

Astronomsko društvo Perzeidi, udruga P.O.I.N.T. i Pučko otvoreno učilište Križevci u ciklusu znanstveno-popularnih predavanja za javnost u sklopu projekta Future Hub Križevci poziva sve zainteresirane na predavanje “Koliko daleko nas je fizika dovela u razumijevanju svemira?” teorijskog fizičara prof. dr. sc. Hrvoja Štefančića u četvrtak, 6. listopada 2022. godine u 19 sati. Mjesto predavanja je Mala (podrumska) dvorana Hrvatskoga doma Križevci.

Predavač najavljuje: Suvremena fizikalna kozmologija po mnogim kriterijima postaje jedna od najuspješnijih grana znanosti. Tijekom predavanja bit će naznačeni neki elementi povijesnog razvoja fizikalne predodžbe o svemiru koji su fizikalnu kozmologiju doveli do današnjeg statusa. Raspravit će se kako fizikalna kozmologija koristi eksperimentalne i opažačke rezultate sa Zemlje i iz lokalnog svemira za razumijevanje dinamike opservabilnog svemira. Bit će prikazana i trenutno otvorena pitanja o dinamici i strukturi svemira poput tamne materije i tamne energije ili drugih fizikalnih mehanizama koji proizvode njima ekvivalentne učinke te neki od mogućih odgovora na ta pitanja koje su fizičari predložili zadnjih dvadesetak godina. Predavanje će biti zaključeno opisom nekih novih metodoloških izazova u razvoju kozmologije i fizike općenito.

O predavaču: Rodom iz Našica, studij teorijske fizike završio je 1996. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1997. godine zaposlen je na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je 2002. godine u području teorijske fizike elementarnih čestica te se usavršavao na Sveučilištu u Barceloni. Glavna područja istraživanja su mu fizika visokih energija, fizikalna kozmologija te znanosti o kompleksnim sustavima. U području fizikalne kozmologije bavio se istraživanjima problema ubrzanog širenja svemira i povezanih pitanja tamne energije, kozmološke konstante i vakuumske energije, modifikacija gravitacije na kozmološkim udaljenostima te ujedinjenih modela tamne materije i tamne energije. Od 2012. godine radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje je trenutno prorektor za međunarodnu suradnju, a predavač je i na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa gdje predaje na kolegiju Slučajni procesi na financijskim tržištima.

Plakat predavanja i prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić (izvor: Unicath.hr)