Posjet delegacije iz Astronomskog društva Javornik

U subotu, 2. ožujka 2024. godine u posjet Astronomskom društvu Perzeidi i Kozmološkom centru, došla je tročlana delegacija iz Slovenije, iz Astronomskog društva Javornik. Ovo društvo najstarije je astronomsko društvo u Sloveniji, a u posjet Križevcima došli su kako bi razmjenili znanja i iskustva s članovima Perzeida vezano za rad zvjezdarnice, obrazovnih programa i teleskopa te su dali vrijedne savjete domaćinima na temu astrofotografije.

Gosti iz Slovenije imaju dugogodišnje iskustvo u astronomskim promatranjima upravo s vrstom teleskopa kakav se nalazi i u križevačkoj zvjezdarnici, Ritchey–Chrétien, te su usput podesili njegovu optiku koja nije bila optimalno podešena.

Dogovorena je i suradnja među ovim društvima, a sada je na Križevčanima da posjete zvjezdarnicu na Javorniku koja se nalazi na 1140 metara nadmorske visine u zapadnom dijelu Slovenije.

Priopćenje astronomskih društava povodom problema u Hrvatskom astronomskom savezu

Mi, astronomska društva iz svih dijelova Hrvatske, koja su dugogodišnje članice Hrvatskog astronomskog saveza, obraćamo se javnosti zbog problema u kojima se našao Hrvatski astronomski savez zbog prijestupa i samovolje tajnika Saveza Doriana Božičevića, a što je dovelo do raspada upravljačkih struktura u Savezu, stvaranja negativne slike o hrvatskoj astronomskoj zajednici u javnosti te napuštanja i rasipanja članstva Saveza, a čime je Savez doveden do točke gdje mu prijeti potpuno raspuštanje.

Zadaća je astronomskih društava promicanje astronomije i srodnih disciplina te okupljanje zaljubljenika u noćno nebo kako bi širili interes za svemirom, pogotovo kod djece i mladih. U ovom priopćenju navedena astronomska društva, koja sa svojim brojnim članstvom čine većinu aktivne amaterske astronomske zajednice u Hrvatskoj, u desetljećima svog postojanja organizirala su nebrojivo mnogo javnih događanja, promatranja noćnog neba, star-partyja, obrazovnih programa i radionica te javnih znanstveno-popularnih predavanja. Provela su na desetke velikih projekata, od kojih su neki doveli i do uspostava zvjezdarnica poput onih u Višnjanu, Korenici i Križevcima.

Kako bi se bolje koordinirala i predstavila na nacionalnoj razini, astronomska društva okupila su se u Hrvatskom astronomskom savezu koji postoji od 2009. godine. Svrha je Saveza promicanje astronomije na nacionalnoj razini, poticanje suradnje između astronomskih društava te provedba aktivnosti i obrazovnih programa na područjima Hrvatske gdje astronomska društva ne postoje. Upravu Saveza čine predstavnici astronomskih društava članica Saveza koji djeluju na volonterskoj osnovi, dok je glavno operativno tijelo tajnik koji je i zaposlenik Saveza. Savez je član Hrvatske zajednice tehničke kulture.

U posljednjih mjesec dana, članice Saveza su kroz javne objave na društvenim mrežama te kroz medijske natpise uvidjele da u Savezu postoje problemi o kojima nisu informirane na sjednicama Skupština niti drugim kanalima informiranja unutar Saveza. Tajnik Saveza, Dorian Božičević, u zadnje je tri godine u ime Saveza provodio aktivnosti u Jelsi na Hvaru u suradnji s Općinom Jelsa i Turističkom zajednicom Jelsa s ciljem proglašenja Jelse međunarodnom zajednicom tamnog neba, a na inicijativu Turističke zajednice Jelsa. Ovaj trud urodio je plodom i Općina Jelsa proglašena je prvom Međunarodnom zajednicom tamnog neba u južnoj Europi. Cijela bi se suradnja Saveza i Jelse mogla proglasiti uspješnom da Dorian Božičević nije u ovu suradnju umiješao i svoju privatnu stvar. Postoje ozbiljne indicije da je ucjenjivao Općinu i Turističku zajednicu gubitkom ostvarenog statusa koristeći svoj položaj tajnika Saveza i delegata pri Međunarodnoj udruzi za tamno nebo (IDA), kao i svoj utjecaj u astronomskoj zajednici. Pri tome je očito grubo prekršio ne samo temeljna načela Etičkog kodeksa Hrvatske zajednice tehničke kulture i moralne norme,  već je svojim djelovanjem doveo u pitanje i integritet, stručnost i odgovornost funkcije tajnika Saveza te je okaljao ugled Saveza i svih astronomskih društava koje Savez predstavlja.

Po prijavi direktorice Turističke zajednice Jelsa o ovim problemima na Jelsi, Izvršni odbor Saveza glasao je o njegovoj suspenziji, međutim, zbog prijetnji i opstrukcija, ta odluka nije provedena te je većina Izvršnog odbora podnijela ostavke, a cijeli niz članica Saveza pozvao je na smjenu aktualnog tajnika i organizaciju izvanredne sjednice Skupštine Saveza. Iako je dužnost tajnika po Statutu Saveza da postupi po nalogu izvršnog tijela i članica, tajnik se oglušuje i ignorira cijelu situaciju, pravdajući se nesuvislim konstrukcijama o uroti protiv njega i Saveza. Njegov sukob interesa ovdje je očit, jer pored samog radnog mjesta, Savez mu omogućuje i službeni auto te druge pogodnosti na koje odlazi i preko 50% proračuna Saveza financiranog javnim sredstvima, putem Hrvatske zajednice tehničke kulture. S obzirom na to da tajnik odbija postupati po Statutu, manipulira i skriva broj članica s pravom glasa kako bi onemogućio sazivanje izvanredne sjednice Skupštine koja bi mogla dovesti do njegove smjene, zaključujemo da Božičević više ne može vršiti funkciju tajnika Saveza. Treba istaknuti da je u međuvremenu dotični proveo i posve netransparentnu sjednicu skupštine, bez poštivanja minimalnih rokova saziva, a kako bi usvojio program i financijski plan za 2024. godinu. Na toj sjednici većina redovnih članica Saveza odbila je sudjelovanje zbog neregularnosti u sazivu Skupštine, nemogućnosti glasanja o dnevnom redu sjednice i nemogućnosti ikakve rasprave. Na temelju ovih postupaka može se zaključiti da je tajnik u potpunosti privatizirao Savez. Nevjerojatno je da u svim ovim sramotnim postupcima tajnik, koji se diči titulom magistra teologije, ne osjeća nikakav sram i odgovornost.

S obzirom na ovu situaciju, članice Saveza nemaju izbora nego reagirati javno o ovom problemu u Savezu kako bi se ogradile od postupaka tajnika i ukazale na problem te tako umanjile štetu koju čini tajnik Saveza cijeloj astronomskoj zajednici.

Dio članica, AD Vega iz Čakovca i AD Beskraj iz Zagreba, radi ovih događaja upravo je objavio da istupa iz Saveza, a pri čemu imaju našu podršku, dok će dio još pokušati organizirati izvanrednu sjednicu Skupštine kako bi se  na njoj razriješilo tajnika ili raspustilo ovakav privatiziran Savez. Ako to ne uspiju, također će istupiti iz Saveza čime će Savez praktično prestati postojati i sigurno neće predstavljati veliku većinu amaterske astronomske zajednice u Hrvatskoj.

Kakav god epilog ovakvog Saveza bio, niže potpisane članice i dalje će surađivati međusobno i s drugim astronomskim društvima, organizirati događanja na temu svemira, provoditi obrazovne programe, raditi na jačanju i promociji astronomije i prirodnih znanosti u Hrvatskoj te neće dopustiti da samovolja pojedinca uništi zajednicu astronomskih društava u Hrvatskoj, kako god ona bila formalno organizirana.

Astronomsko društvo Koprivnica
www.adkoprivnica.hr

Astronomsko društvo Korenica
www.adk.hr

Astronomsko društvo Kumova Slama, Daruvar
www.kumova-slama.hr

Astronomsko društvo Perzeidi, Križevci
www.perzeidi.hr

Astronomsko društvo Varaždin
www.ad-varazdin.hr

Astronomsko društvo Višnjan
www.astro.hr

Izložba starih optičkih sprava u Gradskom muzeju Križevci otvorena do subote

Prošle srijede, 27. rujna 2023. godine, u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je izložba starih i unikatnih monokulara i binokulara iz privatne zbirke dr. sc. Branka Hanžeka. Ova zbirka optičkih sprava jedinstvena je u Hrvatskoj, a prvi puta je predstavljena javnosti upravo u Križevcima s ovom izložbom.

Zbirka sadrži 30 eksponata od kojih najstariji eksponat – monokular s početka 19. stoljeća potječe iz Teksasa, SAD. Tu su i rijetki primjerci mikroskopa, teleskopa i dalekozora, a svima je zajedničko da su u odličnom stanju i posve funkcionalni. Na otvorenju je predstavljen i katalog zbirke koji osim opisa eksponata sadrži i kratke povijesne crtice iz razdoblja kad je optička sprava izrađena te je opisana njihova namjena. Izložbu je organiziralo Astronomsko društvo Perzeidi uz podršku Koprivničko-križevačke županije.

Dr. sc. Tea Hatadi, ravnateljica Muzeja kao domaćin izložbe pozdravila je okupljene i predstavila ostale govornike te je izrazila zadovoljstvo što je izložba prvi puta predstavljena upravo u Gradskom Muzeju Križevci. Voditelj Kozmološkog centra i križevačke zvjezdarnice, dr. rer. nat. Andrej Dundović, istaknuo je zašto ovakva izložba, kao dio jednog većeg mozaika čiji je dio i nova zvjezdarnica u Križevcima, doprinosi ideji približavanja tematike Svemira ljudima te kako se nada da će i ovakve stvari naći interesa kod mladih jer optika je jedna od najzahtjevnijih područja tehnologije koja danas leži u srcu tehnološke proizvodnje mikročipova, a na kojima počiva moderno društvo. Na ovoj izložbi imamo prilike vidjeti razvoj te vještine kroz godine.

Autor izložbe dr. sc. Branko Hanžek prvo je istaknuo zašto su Križevci važni u kontekstu optičkih instrumenata jer je na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u 2. polovici 19. stoljeća odvijala nastava koja je uključivala predmete Mjerstvo te Mjeračina i rezanje, a na kojima su se koristili optički mjerni instrumenti. Osvrnuo se na pojedine izloške ispričavši kako su sakupljeni i restaurirani te je poručio kako mu i danas ljudi iz svih dijelova Hrvatske šalju stare optičke sprave čime kolekcija nije konačna. Najavio je i da je zbirka u proceduri zakonske zaštite kao hrvatsko kulturno dobro od znanstvenog značaja te je izrazio želju da zbirka dobije stalno mjesto u javnom prostoru, na primjer u Križevcima, a na što je ravnateljica Hatadi uzvratila da je to realna mogućnost kad Muzej osigura nove, veće prostore.

Predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i jedan od recenzenata zbirke, dr. sc. Željko Andreić, naglasio je da eksponati imaju i umjetničku vrijednost. Poručio je da su u svoje vrijeme ti predmeti bili izuzetno skupi, a opet su se nabavljali i na našem području u isto vrijeme kada su se pojavili i na Zapadu što govori u prilog činjenici da itekako imamo vrijednu povijest, samo da ju trebamo, kroz ovakve stare predmete, više čuvati, a ne bacati.

Izložba je otvorena do subote, 7. 10. te se može pogledati svakim radnim danom od 10 do 13 sati te subotom od 10 do 12 sati, a u četvrtak, 5. 10., članovi Astronomskog društva Perzeidi omogućit će i stručno vodstvo pri razgledanju. Posjetitelji mogu preuzeti i besplatan primjerak kataloga zbirke.

Povodom ove izložbe, Astronomsko društvo Perzeidi, organizira u četvrtak promatranje noćnog neba iz zvjezdarnice Kozmološkog centra od 20 sati.

Katalog je dostupan i u mrežnom izdanju na ovdje.

Otvorenje izložbe zbirke starih i unikatnih monokulara i binokulara u Gradskom muzeju Križevci sutra u 18 sati

U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci sutra, 27. rujna 2023. godine, u 18 sati otvorit će se i predstaviti izložba zbirke starih i unikatnih monokulara i binokulara, od kojih se posebno ističu monokulari stari oko 200 godina i 150 godina, pa šest binokulara starih oko 100 godina te mnoge druge unikatne i stare optičke sprave koje su popravljane i restaurirane te su u posve funkcionalnom stanju.

Ova zbirka od znanstvenog značaja prvi puta se predstavlja javnosti i jedinstvena je takva u Hrvatskoj, a autor i vlasnik zbirke dr. sc. Branko Hanžek, dugogodišnji znanstveni suradnik pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, od nedavno u mirovini, posebno ističe važnost ovog predstavljanja u Križevcima jer smatra Križevce kolijevkom hrvatskog modernog mjeriteljstva. Kako navodi u katalogu zbirke: “Godine 1860. u Križevcima počela je nastava na ustrojenom gospodarsko-šumarskom učilištu. Prema prvim pravilima o uređenju učilišta već u II. semestru slušali su se, uz ostalo, predmeti Mjerstvo te Mjeračina i rezanje, a učenici su imali i vježbe na polju dva sata na tjedan koristeći i optičke mjerne instrumente. Prije Križevaca, postojale su pomorske škole u Kotoru, Dubrovniku, Splitu, Zadru i Rovinju, koje su isto tako njegovale motrenje i mjerenje, propisani su i nužni instrumenti i nastavna pomagala, ali je organizacijski plan, za razliku od Križevaca, održavao se na talijanskom jeziku.” Uz to, kako zbirka sadrži i nekoliko teleskopa, ima očitu poveznicu i s novom zvjezdarnicom u Križevcima.

Dr. sc. Zdenko Franić, recenzent zbirke tako u svojoj recenziji piše: “Valja napomenuti da se vrlo rijetko može pronaći ovako velika i katalogizirana zbirka izuzetno zanimljivih optičkih instrumenata koji su svi u savršenom, uporabnom stanju. Tim više, što su neki instrumenti stari više od nekoliko stotina godina. Nije stoga čudo da se procijenjena vrijednost zbirke kreće između 100 do 200 tisuća eura, što je procijenjeno na način da su se pratile međunarodne aukcije sličnih instrumenata kao i cijene na internetskim tržincama rabljenih stvari.”

Drugi recenzent, prof. dr. sc. Željko Andreić piše: “Vrijednost ove zbirke je višestruka. Kao prvo, mnogi instrumenti su rijetkost i na svjetskom nivou, i samo po tome su dragocjeni za našu povijest. Kao drugo, oni pokazuju što su i kada naši preci koristili, ali i da su koristili u njihovo doba najmodernije optičke instrumente do kojih su mogli doći, što i opet Hrvatsku svrstava u europski kulturni i znanstveni krug. Nadalje, zbirka ima edukativnu i umjetničku vrijednost jer prikazuje kako su neke vrste instrumenata kroz povijest evoluirale od prvih modela, pa do gotovo modernih inačica istih.”

Zbirka je u postupku zakonske zaštite kao hrvatsko kulturno dobro od znanstvenog značaja.

Izložbu organizira Astronomsko društvo Perzeidi i Gradski muzej Križevci, a na otvorenju, osim autora i vlasnika zbirke dr. sc. Branka Hanžeka, govorit će prof. dr. sc. Željko Andreić, predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i jedan od recenzenata zbirke te dr. rer. nat. Andrej Dundović voditelj Kozmološkog centra i križevačke zvjezdarnice i urednik kataloga zbirke. Organizaciju izložbe podržala je Koprivničko-križevačka županija.

Dani astronomije u Križevcima Hrvatskog astronomskog saveza

Hrvatski astronomski savez (HAS) provodi program obrazovanja i popularizacije astronomije diljem Hrvatske pa će tako 22. i 23. rujna 2023. godine posjetiti Križevce te organizirati u suradnji s Astronomskim društvom Perzeidi iz Križevaca seriju radionica za osnovnoškolce te dva promatranja noćnog neba za javnost pod nazivom Dani astronomije u Križevcima. Radionice ispred HAS-a izvodit će Dorian Božičević, dugogodišnji popularizator astronomije te glavni tajnik Saveza i Delegat Međunarodne organizacije za zaštitu noćnog neba za Hrvatsku, u Kozmološkog centru u Križevcima (zvjezdarnica).

Program

22. 9. petak
• 18:00 – 20:30 – dvodnevna mala škola astronomije za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca i Mjeseca (prvi dan)
• 21:00 – 23:00 – javno promatranje Mjeseca, Saturna i Jupitera i fotkanje Mjeseca pametnim telefonima

23. 9. subota
• 09:00 – 11:00 – jednodnevna radionica o Suncu za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca
• 15:00 – 17:30 – jednodnevna radionica o Suncu za 5. – 6. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca
• 18:00 – 20:30 – dvodnevna mala škola astronomije za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Saturna i Jupitera (drugi dan)
• 21:00 – 23:00 – javno promatranje Mjeseca, Saturna i Jupitera i fotkanje Mjeseca pametnim telefonima

Na radionice se učenici prijavljuju u svojim školama (OŠ Modec i OŠ Nazor) kod učitelja razredne nastave i kod učitelja fizike. U slučaju lošeg vremena javna promatranja se otkazuju.

Održana završna konferencija projekta SPARK

Završna konferencija za javnost i medije, održana jučer u Kozmološkom centru u Križevcima, označila je završetak dvogodišnjeg projekta SPARK – Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca. Ovaj projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije i vrijedan preko 385 tisuća eura, odnosno 3 milijuna kuna, jedan je od najambicioznijih projekata popularizacije znanosti i izvaninstitucionalnog obrazovanja proveden na području Republike Hrvatske u zadnjih deset godina, a i jedan od rijetkih kojemu je u središtu tematika svemira. Projekt je provodila udruga P.O.I.N.T. s partnerima: Astronomskim društvom Perzeidi, Pučkim otvorenim učilištem Križevci, Gradskom knjižnicom „Franjo Marković” Križevci, Zakladom za lokalni razvoj i solidarnost „Volim Križevce”, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Gradom Križevcima.

U samo dvije godine provedeno je gotovo 300 aktivnosti kroz 28 programa kroz koje je prošlo oko 1500 polaznika, mahom iz Križevaca i okolnih mjesta, svih dobnih skupina, od djece od 4 godine starosti, pa sve do osoba treće životne dobi. Polaznici su tako slušali predavanja iz područja astronomije, astrofizike i kozmologije, sudjelovali na radionicama tehnike, astrofotografije, digitalnog crtanja, informatike, robotike i 3D modeliranja, posjećivali su Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu kako bi se upoznali s dosezima modernog inženjerstva i tehnologije, ali su također promatrali teleskopima noćno nebo i nebeske fenomene. Organizirane su i večeri znanosti, umjetnosti i tehnologije na kojima su gosti, stručnjaci, umjetnici i znanstvenici, u neformalnom okruženju građanima približili područja svog djelovanja. Članovi organizacija civilnog društva uključenih u projekt prošli su pak desetke internih radionica i predavanja kako bi ojačali svoje kapacitete i kompetencije u provođenju programa popularizacije znanosti te su posjetili druge zvjezdarnice u Hrvatskoj, od Zagreba i Rijeke, preko Višnjana i Korenice pa sve do Zvjezdanoga sela Mosor, Makarske i Hvara. Uz to, Andrej Dundović i Petar Pavlović, znanstvenici angažirani na provedbi projekta, posjetili su poznata europska sveučilišta i znanstvene institute kako bi stekli dodatna iskustva te dogovorili suradnje na znanstvenom području, ali i na području popularizacije temeljnih prirodnih znanosti. Tako su posjetili Znanstveni institut Gran Sasso te Nacionalni laboratorij Gran Sasso u Italiji, a koji predstavlja najveći podzemni laboratorij u svijetu za astročestičnu fiziku, zatim Sveučilište u Hamburgu i DESY u Hamburgu, koji je nakon CERN-a, najveći istraživački centar u Europi za temeljna istraživanja u fizici. Jedna od adresa bio je i Pariški opservatorij – najveća francuska institucija za astronomiju i astrofiziku, a koja je jedna od najpoznatijih i najstarijih takve vrste u svijetu. Sveučilište u Coimbri u Portugalu, jedno od najstarijih u Europi, te njihov geofizički i astronomski opservatorij također je bio jedan od mjesta ovih studijskih posjeta.

Ipak, centralni rezultat ovog projekta je svakako križevačka zvjezdarnica, novo 13-metarsko zdanje koje impresionira svojom monumentalnom pojavom i redefinira pejzaž Križevaca. Križevačka zvjezdarnica, izrađena u sklopu Kozmološkog centra, najnovija je i jedna od rijetkih zvjezdarnica u Hrvatskoj koju krasi 40 centimetarski teleskop vrste Ritchey-Chretien, iste vrste kao i poznati svemirski teleskop Hubble. Teleskop je zaštićen 5 i pol metarskom kupolom koja je proizvod domaćih ruku. Zvjezdarnicu je u prva dva mjeseca nakon otvorenja, 20. travnja 2023. godine, posjetilo preko dvije i pol tisuće posjetitelja, a pobudila je veliki interes javnosti i medija na nacionalnoj razini, a i šire. Križevačka zvjezdarnica potaknula je i druge gradove u Hrvatskoj da planiraju slične projekte. Nova zvjezdarnica, osim atraktivnog odredišta za turiste i učenike, omogućit će u suradnji s prirodoslovnim i tehničkim fakultetima, studentima praksu i rad na istraživačkim projektima.

Osvrćući se na rezultate projekta na završnoj konferenciji voditelj projekta, Andrej Dundović, u kontekstu velike popularnosti zvjezdarnice komentirao je da „zgrada nije bila dovoljna motivacija da se ovo realizira, zgrada je posljedica, dok je motivacija bila viša, ona da ljudima približimo interes za svemirom i približimo im kako znanost funkcionira” te je zaključio da će se „utjecaj projekta na ovaj kraj vidjeti još godinama i kad se ništa nakon ovoga ne bi radilo, ali mi ne mislimo stati i mislimo nastaviti s ovakvim radom te pojačati znanstveni rad”. Ratko Matić, ispred Astronomskog društva Perzeidi ustvrdio je da „Mlade generacije koje sada u 21. stoljeću žive, mogu konačno reći – zvjezdarnica, to je normalna stvar, nije to nešto nedohvatljivo, nije to više što postoji samo na Havajima i čileanskim pustinjama” te dodao „trebamo mlade snage koje bi nam se priključile i koje bismo osposobili u radu na zvjezdarnici”. Ravnateljica Gradske knjižnice Marjana Janeš-Žulj istaknula je da je „ovo veliki dobitak za Križevce, velika startna pozicija za budući razvoj”, dok je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Križevci, Željka Šunjić rekla da joj je: “drago da je Pučko otvoreno učilište bilo dio ovog projekta i nadamo se još ambicioznijim projektima u budućnosti”. Ispred Zaklade Volim Križevce, predsjednica zakladne uprave Ivan Dubravec također je izrazila ponos što je Zaklada bila dio projekta i naglasila da je napravljen velik posao. Doc. dr. sc. Tomislav Jagušt kao predstavnik FER-a rekao je da je SPARK najbolji projekt popularizacije znanosti na kojem je sudjelovao i koji je ostavio daleko najveći impakt na cijelo društvo i svoju lokalnu zajednicu. Gradonačelnik Grada Križevaca, Mario Rajn, obračajući se sudionicima projekta, zaključio je: „Rezultati ovog projekta su tek ono što ćemo gledati u narednim desetljećima – niz polaznika, u godinama koje dolaze, upravo potaknuti ovim interesom, gradit će svoje daljnje akademske karijere, i profesionalna usmjeravanja, a ja mogu samo istaknuti želju i nadu da će dio toga vratiti Gradu kao što ste to vratili vi.

Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna.

Ovaj vikend predavanja o nevidljivom svemiru

Ovaj vikend u sklopu projekta SPARK donosimo dva znanstveno-popularna predavanja teorijskih fizičara Andreja Dundovića i Petra Pavlovića o onom svemiru koji ne svijetli i koji se ne vidi kroz teleskope, a opet posredna opažanja i teorijska razmatranja ukazuju na njegovo postojanje – bit će dakle riječi o nevidljivom svemiru. Tako će u subotu, 26. 8. u 18 sati Dundović održati predavanje “Što skriva međuzvjezdani prostor?”, dok će Pavlović u nedjelju, 27. 8. u 18 sati uvesti publiku u problematiku crnih rupa s predavanjem “Uvod u crne rupe”. Oba predavanja održat će se u Kozmološkom centru, odnosno križevačkoj zvjezdarnici.

Teme predavanja predstavljaju “domaći teren” dvojici predavača u profesionalnom smislu. Petar Pavlović godinama radi na području opće teorije relativnosti te je objavio desetak znanstvenih članaka vezanih za implikacije jakih gravitacijskih polja – onih koje se mogu naći baš kod crnih rupa, crvotočina ili ranog svemira. Andrej Dundović pak istražuje visokoenergijske procese u svemiru čija je priroda još uvijek nepoznata i zahtijeva izvore, materiju i polja čije se postojanje tek pretpostavlja. Na toj temi Dundović objavljuje znanstvene radove o magnetskim poljima u svemiru, radijativnim procesima u galaksiji i izvorima kozmičkih zraka visokih energija.

Ovo su dva posljednja javna znanstveno-popularna predavanja koja će se održati na projektu SPARK čime se zatvara jedan trogodišnji ciklus popularizacije znanosti u Križevcima kroz EU projekte Future Hub Križevci i SPARK. Projekt SPARK završava 31. kolovoza 2023. godine, ali rezultati ovog projekta, kao i njegovog prethodnika ostaju… Zato će kraj nedjeljnog predavanja poslužiti i za osvrt na dosadašnje rezultate inicijative za Kozmološki centar te diskusiju s publikom o nastavku djelovanja nakon ovog ciklusa.

Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna.

Ovogodišnji meteorski roj Perzeidi privukao velik interes javnosti

Povodom ovogodišnjeg meteorskog roja Perzeida, križevačko astronomsko društvo nazvano po ovom fenomenu, Perzeidi, prošli je vikend organiziralo dva promatranja noćnog neba za javnost.

Promatranje meteorskog roja i predavanje Ratka Matića na krovu zvjezdarnice (foto: A. Dundović)

U petak, s križevačke zvjezdarnice, kratki uvod u snalaženje na noćnom nebu dao je dugogodišnji popularizator astronomije i član društva, Ratko Matić. Istovremeno je pedesetak posjetitelja svjetočilo i pokojem meteoru koji im je zasvijetlio iznad glava. Promatrao se zatim Saturn, a kasnije se na nebu pojavio i sjajni Jupiter.

Drugo promatranje održano je u subotu na Stražincu, nedaleko od Orehovca, oko 12 kilometara od Križevaca. Tamo je nebo bilo tamnije pa su se mogli vidjeti i manje sjajni uleti u atmosferu ovog svemirskog materijala otpalog s kometa Swift–Tuttle koji je prošao u blizini Zemljine orbite zadnji puta 1992. godine. Idući će puta opet “zasijati” novi materijal daleke 2126.

Ovaj vjerojatno najpoznatiji meteorski roj dobio je naziv po zviježđu Perzej iz kojeg prividno meteori dolaze, a što se stručno naziva radijantom meteorskog roja. Doduše, taj radijant se u novije vrijeme malo pomaknuo prema susjednim zviježđima, Kasiopeje i Žirafe, zbog precesije Zemljine orbite. Time je malo i olakšano praćenje ovih meteora jer se ovaj radijant nalazi na Mliječnoj stazi, pa ako se Mliječna staza vidi na noćnom nebu, sigurno je da će meteori učestalo strujati uzduž nje.

Ovogodišnji Perzeidi ispred Mliječne staze, uskliano sa Stražinca – kombinirano na jednoj slici desetak meteora koji su prošli kroz kadar u toku sat vremena (foto: A. Dundović)
Oko četrdeset posjetitelja na Stražincu, od kojih su mnogi došli i iz Zagreba, ove je godine dobilo je lijepu predstavu zvijezda padalica, što zbog vrlo vedrog neba, a što zbog izostanka Mjeseca koji je prošle godine svojim sjajem pokvario praćenje ovog fenomena. Po nekom procjenama učestalost vidljivih Perzeida ove godine bio je i do 100 meteora na sat, a ovogodišnji kalendar nas je počastio i što je maksimum ovog fenomena pao na vikend (večer s 12. na 13. kolovoza), tako da su neki ostali uživati u noćnom nebu i do jutarnjih sati. Okupljanje je popratila i ekipa Nove TV, a za koju su članovi astronomskog društva i drugi građani dali izjave i prenijeli svoje dojmove.

Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)
Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)

Ova promatranja organizirana su u sklopu projekta SPARK i to su jedni od posljednjih aktivnosti na ovom projektu prije njegovog završetka s krajem ovog mjeseca.

Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna. Projekt provodi udruga P.O.I.N.T. s partnerima: AD Perzeidi, Zaklada “Volim Križevce”, Pučko otvoreno učilište Križevci, Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Grad Križevci.

Susret Venere i Jupitera

Jupiter, Mjesec i Venera (vidi se kroz krošnju stabla desno dolje od Mjeseca) promatraju se sa križevačke zvjezdarnice 22. veljače (foto Andrej Dundović)

Sva se svemirska tijela gibaju jedna u odnosu na druga velikim brzinama i u različitim smjerovima. Niti Zemlja, s koje promatramo svemir oko nas, nije izuzetak. Zato, kada pogledamo večernje i noćno nebo, svaki je prizor koji vidimo teoretski uvijek jedinstven i neponovljiv. Međutim, promjene međusobnih položaja vrlo dalekih svemirskih objekata, poput zvijezda, ne samo da ne možemo uočiti iz noći u noć, nego čak ni u vremenskom intervalu kao što je naš životni vijek. S druge pak strane, pomake bliskih nam objekata, kao što je Mjesec, lako uočavamo već u vremenskom razmaku od jedne do druge večeri. Čak i pomake planeta koji su nam također bliski u svemirskim razmjerima, iz noći u noć uglavnom nije lako uočiti, a to “pomicanje” ipak je bilo neosporno već pronicljivim antičkim promatračima neba, pa su takva nebeska tijela i nazvali “lutalicama”.

Planeti se, pa tako i Zemlja, gibaju oko Sunca po elipsama međusobno različitim brzinama, a svima se staze nalaze u ravninama koje vrlo malo odstupaju od ravnine kojom se Zemlja giba oko Sunca pa se s našeg stajališta svi planeti gibaju nebom poredani po gotovo ravnoj crti. Planeti su poput atletičara koji trče različitim brzinama po (gotovo) usporednim stazama oko nogometnog igrališta na čijoj se bijeloj točki u centru nalazi Sunce, pa mi, kao jedan od atletičara koji je također u utrci, vidimo ostale planete-“atletičare” kako se međusobno ponekad udaljavaju jedni od drugih, ponekad se približavaju, sustižu se i prestižu, pa se tako i mimoilaze. Jedan takav mimoilazak najsjajnijih planeta Venere i Jupitera odigrat će se po našem vremenu 2. ožujka ujutro u 5 sati i 15 minuta. To nećemo moći vidjeti niti u slučaju vedrog neba, jer se neće dešavati na nama tada vidljivom dijelu neba, pa nam za utjehu ostaje da pričekamo sumrak kako bismo mogli vidjeti Veneru i Jupiter (samo u slučaju vedrog neba) kada se već doduše budu udaljavali jedno od drugog i iz dana u dan će biti sve udaljeniji.

Trenutak mimoilaska, kada su svemirska tijela najbliže jedno drugom, zove se konjunkcija. U ovom će slučaju Venera i Jupiter biti jedno od drugoga prividno toliko daleko (blizu) da bi između njih prividno jedva stao Mjesec. No prognoza vremena za sada nam daje malo nade da će se nebo razvedriti sve do subote, 4. ožujka a i tada samo možda, pa ćemo taj tijesni mimoilazak planeta vjerojatno propustiti i kada prvi put opet ugledamo Veneru i Jupiter na nebu, uočit ćemo da su zamijenili mjesta u odnosu na položaj u kojem smo ih vidjeli posljednji put do sada, u četvrtak, 23. veljače i da više nisu tako blizu kako je teorija predvidjela za 2. ožujka. Do sada je Venera bila desno od Jupitera, a tada će biti obratno. Šteta je što je nebo svih večeri poslije 23. veljače bilo oblačno, jer smo tako bili onemogućeni da iz večeri u večer pratimo kako se Venera i Jupiter očito prividno približavaju jedno drugom.

Jupiter (gore), Mjesec i Venera (desno dolje) kroz vrata kupole križevačke zvjezdarnice 22. ožujka 2023. (foto Andrej Dundović)

Lijep prizor snimili su Perzeidi sa svoje zvjezdarnice dan prije, 22. veljače, kada je Mjesec bio između Venere i Jupitera i tješi nas činjenica da će se sličan prizor ponoviti u sumrak 23. ožujka, samo će Jupiter biti desno, zapadnije, a Venera lijevo, istočnije od Mjeseca. A kako bismo vidjeli tu konjunkciju ujutro 2. ožujka kad bismo mogli, pokazuje nam priložena fotografija (dolje) slične konjunkcije Venere i Jupitera koju su Perzeidi snimili iznad Ratarske šume u zoru, 18. kolovoza 2014. godine. Sljedeća konjunkcija Venere i Jupitera desit će se tek 12. kolovoza 2025. godine. Doba godine pružit će nam veću mogućnost da je vidimo.

‘Susret’ (konjunkcija) Venere i Jupitera 18. kolovoza 2014. ujutro nad Ratarskom šumom. Slično će se dogoditi i 2. ožujka 2023. samo neće biti vidljiv na tom mjestu (foto Martin Vujić)

Usput, “u sjeni” konjunkcije Venere i Jupitera, istoga dana, 2. ožujka samo nekoliko sati kasnije, u 15:29, desit će se i konjunkcija Merkura i Saturna, ali nju pogotovo nećemo uspjeti vidjeti.

U srijedu, 7. prosinca počinju Dani meteorita Križevci

U srijedu, 7. prosinca Astronomsko društvo Perzeidi počinje obilježavanje 11. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do 16. prosinca planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, jedno predavanje o Suncu i njegovom utjecaju na svemirsku “klimu”, a također i radionica izrade 3D modela meteorita Križevci i promatranje neba teleskopima.

U programu su predavanja:

7. prosinca u 19:30 sati – Korado Korlević, Znanstveno-edukacijski centar Višnjan: “Mala tijela Sunčevog sustava i međunarodni projekt praćenja po Zemlju opasnih asteroida”

8. prosinca u 19:30 sati – prof. dr. sc. Dražen Balen – Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb – “Meteoriti – svemirski glasnici podzemlja”

14. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Zoran Ereš – Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut Ruđer Bošković, Zagreb: “Postanak života i može li se život prenositi meteoritima”

16. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Darije Maričić – Zvjezdarnica Zagreb: “Aktivnost Sunca i svemirska prognoza”

Za sada je dogovoreno da se prva dva predavanja održe u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice u suradnji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković”.

Projekt “Dani meteorita Križevci” organiziraju Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a financijski podržava Grad Križevci.

Na sva događanja ulazak je besplatan. Dobro došli na Dane meteorita Križevci!