Susret Venere i Jupitera

Jupiter, Mjesec i Venera (vidi se kroz krošnju stabla desno dolje od Mjeseca) promatraju se sa križevačke zvjezdarnice 22. veljače (foto Andrej Dundović)

Sva se svemirska tijela gibaju jedna u odnosu na druga velikim brzinama i u različitim smjerovima. Niti Zemlja, s koje promatramo svemir oko nas, nije izuzetak. Zato, kada pogledamo večernje i noćno nebo, svaki je prizor koji vidimo teoretski uvijek jedinstven i neponovljiv. Međutim, promjene međusobnih položaja vrlo dalekih svemirskih objekata, poput zvijezda, ne samo da ne možemo uočiti iz noći u noć, nego čak ni u vremenskom intervalu kao što je naš životni vijek. S druge pak strane, pomake bliskih nam objekata, kao što je Mjesec, lako uočavamo već u vremenskom razmaku od jedne do druge večeri. Čak i pomake planeta koji su nam također bliski u svemirskim razmjerima, iz noći u noć uglavnom nije lako uočiti, a to “pomicanje” ipak je bilo neosporno već pronicljivim antičkim promatračima neba, pa su takva nebeska tijela i nazvali “lutalicama”.

Planeti se, pa tako i Zemlja, gibaju oko Sunca po elipsama međusobno različitim brzinama, a svima se staze nalaze u ravninama koje vrlo malo odstupaju od ravnine kojom se Zemlja giba oko Sunca pa se s našeg stajališta svi planeti gibaju nebom poredani po gotovo ravnoj crti. Planeti su poput atletičara koji trče različitim brzinama po (gotovo) usporednim stazama oko nogometnog igrališta na čijoj se bijeloj točki u centru nalazi Sunce, pa mi, kao jedan od atletičara koji je također u utrci, vidimo ostale planete-“atletičare” kako se međusobno ponekad udaljavaju jedni od drugih, ponekad se približavaju, sustižu se i prestižu, pa se tako i mimoilaze. Jedan takav mimoilazak najsjajnijih planeta Venere i Jupitera odigrat će se po našem vremenu 2. ožujka ujutro u 5 sati i 15 minuta. To nećemo moći vidjeti niti u slučaju vedrog neba, jer se neće dešavati na nama tada vidljivom dijelu neba, pa nam za utjehu ostaje da pričekamo sumrak kako bismo mogli vidjeti Veneru i Jupiter (samo u slučaju vedrog neba) kada se već doduše budu udaljavali jedno od drugog i iz dana u dan će biti sve udaljeniji.

Trenutak mimoilaska, kada su svemirska tijela najbliže jedno drugom, zove se konjunkcija. U ovom će slučaju Venera i Jupiter biti jedno od drugoga prividno toliko daleko (blizu) da bi između njih prividno jedva stao Mjesec. No prognoza vremena za sada nam daje malo nade da će se nebo razvedriti sve do subote, 4. ožujka a i tada samo možda, pa ćemo taj tijesni mimoilazak planeta vjerojatno propustiti i kada prvi put opet ugledamo Veneru i Jupiter na nebu, uočit ćemo da su zamijenili mjesta u odnosu na položaj u kojem smo ih vidjeli posljednji put do sada, u četvrtak, 23. veljače i da više nisu tako blizu kako je teorija predvidjela za 2. ožujka. Do sada je Venera bila desno od Jupitera, a tada će biti obratno. Šteta je što je nebo svih večeri poslije 23. veljače bilo oblačno, jer smo tako bili onemogućeni da iz večeri u večer pratimo kako se Venera i Jupiter očito prividno približavaju jedno drugom.

Jupiter (gore), Mjesec i Venera (desno dolje) kroz vrata kupole križevačke zvjezdarnice 22. ožujka 2023. (foto Andrej Dundović)

Lijep prizor snimili su Perzeidi sa svoje zvjezdarnice dan prije, 22. veljače, kada je Mjesec bio između Venere i Jupitera i tješi nas činjenica da će se sličan prizor ponoviti u sumrak 23. ožujka, samo će Jupiter biti desno, zapadnije, a Venera lijevo, istočnije od Mjeseca. A kako bismo vidjeli tu konjunkciju ujutro 2. ožujka kad bismo mogli, pokazuje nam priložena fotografija (dolje) slične konjunkcije Venere i Jupitera koju su Perzeidi snimili iznad Ratarske šume u zoru, 18. kolovoza 2014. godine. Sljedeća konjunkcija Venere i Jupitera desit će se tek 12. kolovoza 2025. godine. Doba godine pružit će nam veću mogućnost da je vidimo.

‘Susret’ (konjunkcija) Venere i Jupitera 18. kolovoza 2014. ujutro nad Ratarskom šumom. Slično će se dogoditi i 2. ožujka 2023. samo neće biti vidljiv na tom mjestu (foto Martin Vujić)

Usput, “u sjeni” konjunkcije Venere i Jupitera, istoga dana, 2. ožujka samo nekoliko sati kasnije, u 15:29, desit će se i konjunkcija Merkura i Saturna, ali nju pogotovo nećemo uspjeti vidjeti.

U srijedu, 7. prosinca počinju Dani meteorita Križevci

U srijedu, 7. prosinca Astronomsko društvo Perzeidi počinje obilježavanje 11. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do 16. prosinca planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, jedno predavanje o Suncu i njegovom utjecaju na svemirsku “klimu”, a također i radionica izrade 3D modela meteorita Križevci i promatranje neba teleskopima.

U programu su predavanja:

7. prosinca u 19:30 sati – Korado Korlević, Znanstveno-edukacijski centar Višnjan: “Mala tijela Sunčevog sustava i međunarodni projekt praćenja po Zemlju opasnih asteroida”

8. prosinca u 19:30 sati – prof. dr. sc. Dražen Balen – Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb – “Meteoriti – svemirski glasnici podzemlja”

14. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Zoran Ereš – Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut Ruđer Bošković, Zagreb: “Postanak života i može li se život prenositi meteoritima”

16. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Darije Maričić – Zvjezdarnica Zagreb: “Aktivnost Sunca i svemirska prognoza”

Za sada je dogovoreno da se prva dva predavanja održe u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice u suradnji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković”.

Projekt “Dani meteorita Križevci” organiziraju Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a financijski podržava Grad Križevci.

Na sva događanja ulazak je besplatan. Dobro došli na Dane meteorita Križevci!

I vi možete dati ime dalekom planetu i njegovoj zvijezdi

Ove je godine Međunarodni astronomski savez (IAU) pokrenuo natječaj, po treći put, za imenovanje planeta otkrivenih oko drugih, dalekih zvijezda, te zvijezda oko kojih se gibaju. I vi možete postati autor imena jednog egzoplaneta i njegove zvijezde!

Za sudjelovanje je potrebno oformiti tim u čijem sastavu mogu biti učenici, učitelji, ljubitelji astronomije, te profesionalni i amaterski astronomi. Taj tim treba osmisliti i odabrati dva imena, jedno za egzoplanet i jedno za njegovu zvijezdu.

Prilikom prijave predloženih imena potrebno je priložiti i objašnjenje odabira tih imena na engleskom jeziku (maksimalno 300 riječi) koje mora biti u skladu s pravilima imenovanja, video u trajanju do 3 minute na hrvatskom jeziku s engleskim titlovima, te izvješće o održanom događaju kojim je grupa popularizirala astronomiju (maksimalno 300 riječi, u što ulaze informacije o članovima tima, samom događaju te fotografije ili video zapisi događaja).

Svaki tim može prijaviti ime za samo jednu zvijezdu i njen planet. Rok za prijavu je 11. prosinca ove godine. Sve detaljne informacije možete pročitati na adresi https://imenujegzosvijet.com.hr/ gdje je napomenuto i kakva su imena dopuštena a kakva nisu. Što je najvažnije, tamo možete i prijaviti svoj prijedlog i ući u kandidaturu za autora imena planeta i njegove zvijezde.

Hrvatski tim za imenovanje egzoplaneta odlučit će koji će prijedlog biti podnesen u ime Hrvatske IAU-u i ući u međunarodni odabir za imena 20 egzoplanetnih sustava. Popis planeta i zvijezda koje se imenuje ovim natjecanjem nalazi se na adresi: https://www.nameexoworlds.iau.org/2022exoworlds.

Uz svako odabrano ime bit će naznačeni članovi tima koji su predložili ta imena.

Već postoje planet i zvijezda čija su imena potekla iz Hrvatske. Na drugom izboru prije tri godine Hrvatska je izabrala imena za zvijezdu HD 75898 i egzoplanet HD 75898 b, koji čine egzoplanetni sustav u zviježđu Ris. Zvijezda je dobila ime Stribor, a egzoplanet Veles. Imena su predložili Biserka Gržeta (Stribor) te Đorđe Njegovanović i Maja Lukač (Veles). Zajednička tema koja veže ova imena su slavenska božanstva. Stribor je bog vjetra u slavenskoj mitologiji, kao i lik iz knjige ‘Priče iz davnine’ Ivane Brlić Mažuranić. Veles je slavenski bog zemlje, voda i podzemlja, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima.

Znanstveno-popularno predavanje: Kako najbrže putovati kroz prostorvrijeme

Putovanje kroz prostorvrijeme matematički je moguće, tvrde znanstvenici, a ideja o ulasku u jednu crnu rupu i izlasku kroz drugu na drugom kraju galaksije, ne mora biti samo plod mašte. O tome kako najbrže putovati kroz prostorvrijeme, pojam koji se koristi u teoriji relativnosti i označava prostor opisan trima prostornim koordinatama i četvrtom koja je razmjerna vremenu, govorit će prof. dr. sc. Dubravko Horvat u četvrtak na znanstveno-popularnom predavanju koje u sklopu projekta Future Hub Križevci organiziraju udruge Perzeidi i P.O.I.N.T.

Prof. dr. sc. Dubravko Horvat (izvor: Priroda uživo)

“Einsteinova opća teorija relativnosti u sebi sadržava niz zanimljivih i iznenađujućih (matematičkih) rješenja koja nas mogu odvesti na granice čudesnog, u područja koja graniče s maštom ili znanstvenom fantastikom. Crvotočine su jedna od tih rješenja koja će biti opisana u ovom izlaganju s osvrtom na osnovne ideje teorije relativnosti, neka fizikalna istraživanja te njihove zanimljive rezultate, kao i prikaze iz popularne kulture“, najavio je profesor Horvat, redoviti profesor, sada u mirovini, na Zavodu za primijenjenu fiziku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Uz nastavnu djelatnost, bavi se znanstvenim radom iz teorije gravitacije i kozmologije, teorijske fizike elementarnih čestica i kvantne teorije polja.

Predavanje će se održati u četvrtak 28.10. u 19 sati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković”, otvoreno je za javnost i ulazak je slobodan.

Ante Radonić u četvrtak o čudesnim svjetovima Sunčeva sustava

Kad smo u školi učili o Sunčevu sustavu, nismo ni sanjali koliko je uzbudljiviji i zanimljiviji od onog što je pisalo u udžbenicima. Nisu to očekivali čak ni znanstvenici s bujnom maštom, otkrio nam je popularizator znanosti Ante Radonić koji će u četvrtak 1. srpnja upravo o tome govoriti na znanstveno-popularnom predavanju “Čudesni svjetovi Sunčeva sustava”.

Posjetitelji će saznati koliko su raznovrsna i čudesna mnogobrojna tijela našeg planetarnog sustava. Jedan mjesec, velik poput našeg Mjeseca, najaktivnije je poznato vulkansko tijelo. Neki mjeseci ispod svoje ledene kore skrivaju čitave oceane. Neki imaju ledene gejzire. Posebno iznenađenje za sve bio je daleki patuljasti planet Pluton. Vidjet ćemo i kako izgleda jedno manje tijelo u Kuiperovom pojasu, najdalje koje je snimljeno iz blizine. Da, čudesni su svjetovi oko nas“, najavio je Radonić, koji je više od 40 godina radio kao voditelj planetarija Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Predavanje organizira Križevačka astronomska udruga Perzeidi u sklopu projekta Future Hub Križevci, besplatno je i otvoreno za javnost, a održat će se u prostoru novog Kina u Razvojnom centru i tehnološkom parku u četvrtak 1. srpnja od 19 sati.

Znanstveno-popularno predavanje o turbulencijama

Fenomen turbulencije intrigira istraživače već stotinama godina. Turbulencijama je bio zaokupljen i Leonardo da Vinci. Turbulencije su upravo tema novog znanstveno-popularnog predavanja u sklopu Future Huba Križevci. Što je to toliko zanimljivo da zaokuplja pažnju meteorologa, oceanologa, inženjera, fizičara i matematičara, objasnit će dr. sc. Andrej Dundović u četvrtak na predavanju “Fizika u vrtlogu turbulencije”.

Problem matematičkog opisa turbulencije spada čak u jedan od sedam tzv. milenijskih problema, odnosno najvećih neriješenih problema u matematici”, objašnjava Dundović.  Naime, Matematički institut Clay iz New Hampshirea postavio je početkom tisućljeća sedam najvećih misterija matematike i kao nagradu za rješavanje svakog od njih ponudio je milijun dolara. Dosad je riješen samo jedan, ali ne onaj koji se odnosi na strujanje fluida.

Pojam turbulencije nije objašnjen preciznom definicijom, no najčešće kažemo da se radi o kaotičnom, neregularnom gibanju fluida. Isprva bi se zaključilo da je tema turbulencije interesantna prvenstveno inženjerima i meteorolozima, no ona zbog svoje sveprisutnosti ne samo u tekućinama i plinovima s kojima se susrećemo na Zemlji, već i u nizu mehanizama ključnih za razumijevanje dinamike mikrosvijeta, ali i kozmičkog konteksta: zvijezda, galaksija, pa i cijelog svemira, predstavlja izazov za temeljnu znanost, objašnjava predavač.

Dr. sc. Andrej Dundović

Na ovom predavanju, proći ćemo ukratko historijski razvoj razumijevanja fenomena, razmotriti kako ga je već Leonardo da Vinci intenzivno proučavao, opisati ulogu turbulencije u Svemiru te diskutirati kako turbulencija predstavlja konceptualno težak izazov za modernu fiziku“, najavio je Dundović uz poziv građanima da mu se pridruže u raspravi jer razumijevanje ovog problema možda zahtijeva sasvim nove ideje, s obzirom na to da se dosadašnjim pristupom već sto pedeset godina znanost nije približila rješenju.

Predavanje “Fizika u vrtlogu turbulencija” održat će se u četvrtak 25. ožujka u 19 sati u podrumskoj dvorani Hrvatskog doma. Ulaz je besplatan.

Vrijednost projekta Future Hub Križevci je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Znanstveno-popularno predavanje o vezi elektromagnetizma i gravitacije

U sklopu projekta Future Hub Križevci u četvrtak u 19h na programu je prvo znanstveno-popularno predavanje za javnost i to uživo u podrumskoj dvorani Hrvatskoga doma. Predavač dr. sc. Petar Pavlović govorit će o skrivenoj vezi između gravitacije i elektromagnetizma, koje je Einstein neuspješno pokušavao ujediniti i proučavao ih u zadnjem desetljeću svog života.

Predavač dr. sc. Petar Pavlović

Vidjet ćemo da su se nekad elektromagnetizam i gravitacija razumijevali kao potpuno odvojene pojave, da bi se u klasičnoj fizici veoma približili. Danas su međutim teorije koje ih opisuju, opća teorija relativnosti i kvantna teorija polja, u potpunosti različite i čine se kao nespojive. Razgovarat ćemo o tome kako se opis gravitacije i elektromagnetizma može pokušati ujediniti. U vezi s time diskutirat ćemo i neke nedavno objavljene rezultate znanstvenika uključenih u rad znanstveno-obrazovnog centra Future Hub te ujedno najaviti i neka buduća znanstvena istraživanja“, najavio je Pavlović.

Ulazak je slobodan.

Predavanje organizira udruga Perzeidi, partner na projektu Future Hub Križevci, zajedno s Pučkim otvorenim učilištem i Gradom Križevcima, a nositelj je projekta udruga P.O.I.N.T.

Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Vrijednost projekta je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“.

Poster predavanja.

Večeras Amerikanci lete u svemir ‘preko’ Križevaca

Putanja letjelice Crew Dragon 'preko' Križevaca (karta preuzeta sa heavens-above.com)
Predviđena putanja letjelice Crew Dragon ‘preko’ Križevaca 30. svibnja navečer (karta preuzeta sa heavens-above.com)

… I to ćemo moći vidjeti golim okom na našem nebu! Vidjet ćemo letjelicu Crew Dragon u kojoj će biti dva astronauta, u “lovu” na Međunarodnu svemirsku stanicu u kojoj su trenutno dva kozmonauta (Rusa) i jedan astronaut (Amerikanac). Prvo će našim nebom proći Međunarodna svemirska stanica, oko 21 sat i 40 minuta, a onda će istim tragom sedam minuta kasnije za njom proletjeti Crew Dragon u namjeri da je dostigne i da se priključi na nju.

Ova bondovska scena će se zaista odigravati na našem nebu ako Amerikanci danas uspiju lansirati svoju letjelicu nakon što su u srijedu, 27. svibnja, odgodili lansiranje zbog lošeg vremena, a mi ćemo tu scenu zaista vidjeti ako nam nakon uspješnog lansiranja ne zasmetaju oblaci na našem nebu.

Krene li sve po (našem) planu, scenario večerašnjeg “lova” na Međunarodnu svemirsku stanicu, kojem bismo mi mogli biti djelomični promatrači, bio bi ovakav: prvo ćemo pogledati na internetskim stranicama space.com izravan prijenos lansiranja koje je zakazano za 21 sat i 22 minute po našem vremenu. Prijenos počinje već u 17 sati po našem vremenu, pa ako se ranije uključimo, vidjet ćemo tijek priprema, uključujući dolazak astronauta na uzletište (vjerojatno u automobilu “Tesla” kao i u srijedu) i njihovo uspinjanje do kapsule na vrhu rakete. Ako vremenske prilike dopuste i ako se ne pojave neke tehničke poteškoće, pa lansiranje uspije, gledat ćemo neko vrijeme kako se raketa uzdiže u nebo, a onda izlazimo van pod otvoreno nebo da dočekamo letjelicu koja će nam se pojaviti iznad glava već samo 25 minuta nakon lansiranja na Floridi. Ona će doći sa sjeverozapada i moći ćemo je ugledati u tom smjeru na horizontu i dvije minute prije.

No, to nije sve. Da bi nam taj događaj bio zanimljiviji, trebali bismo se pojaviti na otvorenom, na nekom mjestu odakle se vidi što veći dio neba, bar do 21 sat i 37 minuta. Tada će se na našem sjeverozapadnom horizontu pojaviti blještava Međunarodna svemirska stanica, pa će nam prvo ona proletjeti iznad glava u 21 sat i 40 minuta. Još ćemo je moći pratiti 3 minute kako leti prema jugoistoku, a onda istim putem, sa sedam minuta zaostatka za njom, proletjet će nam “naši” putnici koje smo maločas gledali kako uzlijeću s Floride, u manje sjajnoj letjelici, a iznad naših glava bit će u 21 sat i 47 minuta. Učinit će nam se kao da ne lete baš točno istim putem, ali to je samo zato jer se Zemlja u tih sedam minuta već malo zakrenula. Inače, Crew Dragon će točno slijediti Međunarodnu svemirsku stanicu, samo još uvijek na znatno manjoj visini, jer ipak treba neko vrijeme da se “popne” na nešto više od 400 kilometara, na kojoj se visini nalazi Međunarodna svemirska stanica.

Ova “potjera” za Međunarodnom svemirskom stanicom potrajat će do sutra, do nedjelje, jer Crew Dragon mora prvo postići potrebnu visinu, a onda i uskladiti brzinu tako da se sporo i sigurno, bez promašaja ili sudara, spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom.

Ovo će biti prvi let astronauta s američkog tla nakon što je flota svemirskih raketoplana “umirovljena” 2011. godine. Od tada pa sve do danas, američki astronauti su morali koristiti usluge Rusije koja ih je u svemir “vozila” svojim svemirskim brodovima s kozmodroma u Kazahstanu. Ako slučajno i današnje lansiranje bude odgođeno, novi je pokušaj lansiranja predviđen za sutra, u nedjelju, 31. svibnja, u 21 sat po našem vremenu.

Predavanje Ogrena Variole “Zvijezde, planeti, asteroidi” ovaj četvrtak u Gradskoj knjižnici

Kako biste definirali zvijezde, planete i asteroide? Lako pitanje, ali odgovor nije baš onakav kako su nas učili u školi. Moderno doba zahtijeva malo različite definicije od onog što se do samo prije 20 ili 30 godina učilo. Ući ćemo u svijet gdje ni zvijezde, ni planeti, ni asteroidi nisu više samo točkice na nebu. Danas ih razumijemo. Red je i da znamo što su.

Prethodni je paragraf najava znanstveno-popularnog predavanja “Zvijezde, planeti, asteroidi” koje će održati Ogren Variola, profesor geografije, astronom amater, dugogodišnji član Astronomsko-astronautičkog društva Zagreb i počasni člana Astronomskog društva Beskraj u četvrtak, 24. 10., u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci s početkom u 19:30 sati.

Variola je autor knjige „Kratka kronologija svemirskih letova“ te mnogobrojnih astronomskih članaka, svojim čestim javnim predavanjima popularizira znanost, a i nositelj je obrazovne emisije Hrvatskog radija – „Svemirsko doba“. Osim Kratke kronologije svemirskih letova, Variola je napisao i više znanstveno-popularnih knjiga, beletristike te poezije.

Organizator je predavanja Križevačka astronomska udruga Perzeidi uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Uvod u predavanje održat će Ratko Matić, predsjednik udruge Perzeidi i voditelj radijske emisije “Ne dirajte mi krugove”.

“Zvijezde, planeti, asteroidi” peto je ovogodišnje predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja na temu Svemira astronomske udruge Perzeidi. Ova serija predavanja dio je šireg projekta pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Cilj je projekta povećati interes za prirodne znanosti u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu publiku te edukacijskim programom za djecu i mlade. Na javnim predavanjima gostuju znanstvenici i stručnjaci koji upoznaju publiku s tematikom Svemira iz različitih aspekata, a edukativni programi za školarce, koje provode članovi udruge Perzeidi, obuhvaćaju radionice astronomije, kozmologije i moderne fizike te organizirana promatranja zvjezdanog neba. Radionice za osnovnoškolce održavaju se u osnovnim školama u Križevcima, Sv. Petru Orehovcu, Sv. Ivanu Žabnu, Gornjoj Rijeci te Kalniku. Udruga Perzeidi iz Križevaca popularizacijom znanosti i edukacijom bavi se već osmu godinu i nositelj je projekta “Upoznajmo Svemir”. Voditelj je projekta dr.sc. Andrej Dundović, astrofizičar zaposlen na znanstvenom institutu Gran Sasso (GSSI) u Italiji.

Plakat predavanja