Udruga Perzeidi održala godišnju skupštinu

Križevačka astronomska udruga Perzeidi održala je godišnju skupštinu koja je ujedno bila i izborna skupština, 30. prosinca 2017. godine u prostorijama udruge na Nemčićevom trgu. Predsjednik udruge, Ratko Matić, podsjetio je na mnoge aktivnosti udruge u protekloj godini:

  • obilježavanje šeste godišnjice pada meteorita “Križevci”,
  • natjecanje na Messierovom maratonu u Tičanu gdje je tim Perzeida (Vujić, Fočić, Meštrović) osvojio 4. mjesto,
  • višednevno gostovanje na danima astronomije u Daruvaru,
  • gostovanje kod Astronomskog društva Koprivnica na festivalu “Svemirski vikend u Koprivnici”,
  • organizirano tribina “Put prema rubu svemira amaterskom astrofotografijom” u sklopu 13. Culture Shocka na kojoj je gostovao Saša Nuić iz Astronomskog društva Beskraj, Zagreb,
  • organizirano predavanje Borisa Štromara iz Astronomskog društva Beskraj o potjeri za pomrčinom Sunca u SAD-u na 6. Pinklecfestu,
  • organizirana tribina “Fizika i početak svemira” na kojoj je gostovao Petar Pavlović sa Sveučilišta u Hamburgu,
  • održana školska konferencija mladih križevačkih astronoma iz OŠ Vladimir Nazor pod vodstvom svog mentora i učitelja Tomice Turkovića na kojoj su sudjelovali i Perzeidi svojim predavanjem.
Mladi astronomi OŠ V. Nazora
Predavanje na školskoj konferenciji mladih astronoma OŠ Vladimira Nazora u Gradskoj Knjižnici

Povrh toga, Udruga je organizirala tokom prošle godine više promatranja noćnog neba i Sunca, što iz grada, što s drugih lokacija (Čabraji, Kamešnica, Stražinec, Ratarna) što je uvelike omogućeno i promatračkom opremom člana udruge Vujića, te opremom same udruge.

Na skupštini je produžen mandat predsjedniku Ratku Matiću i tajniku Tihomiru Jakopćiću, dok su upravni odbor, uz predsjednika i tajnika, izabrani Antun Gold, Andrej Dundović, Martin Vujić, a nadzorni Ivica Kocijančić, Goran Ljaljić, Branimir Ratković.

perzeidi_skupstina
Skupština Perzeida (foto: R. Višak)

U narednih godinu dana Perzeiđani najavljuju kontinuaciju starih aktivnosti, ali i neke nove koje će biti pravovremeno javno najavljene.

Udruga Perzeidi i dalje drži svoja vrata otvorenima građanima zainteresiranima za promatranje noćnoga neba i nebeskih fenomena.

Mladi križevački astronomi pozvali Perzeide u suradnju

Mladi križevački astronomi koji djeluju u Osnovnoj školi Vladimir Nazor pod vodstvom svog mentora učitelja Tomice Turkovića održat će večeras, 22. prosinca, niz kratkih predavanja o zvijezdama u Gradskoj knjižnici Franjo Marković. Početak je zakazan za 19 sati i 30 minuta, a u suradnju su pozvali i Križevačku astronomsku udrugu Perzeidi da im se priključi jednim svojim prigodnim kratkim predavanjem. Ulazak na predavanja je slobodan.

‘Suze svetoga Lovre’ ipak nas neće potjerati u atomska skloništa

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Poput kiše meteora pljuštale su po našim medijima ovih dana najave redovitog meteorskog roja Perzeida u stilu: “najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti”, “najnevjerojatnija kiša meteora u cijelome desetljeću” (samo desetljeću?), “ovogodišnju spektakularnu nebesku pojavu ne smijete propustiti jer će se ponoviti tek za 96 godina”, “rasvjetljavat će noćno nebo, a neki od njih možda će biti vidljivi tijekom dana”… Kao izvor takvih najava navodi se portal respektabilnog imena, koji je to stvarno tako i objavio.

Nema, međutim, nikakvog razloga za takve prognoze, osim da se “izmisli” neki “spektakl”, kad već na nebu nema Marsa koji bi, da ga ima, sigurno po najavama bio velik poput lubenice. Po nekim “trezvenijim” nagađanjima, ovogodišnji Perzeidi bi čak mogli biti i “ispodprosječni”. Kulminacija se očekuje 12. kolovoza u popodnevnim satima, kad ih ne možemo vidjeti (tako sjajni ipak nisu), a noći će prije svega rasvjetljavati Mjesec u fazi posljednje četvrti ili na mnogim mjestima pretjerana javna rasvjeta. Osim toga, meteorolozi (koji se ne upuštaju u prognozu meteorskih pljuskova) najavljuju nam za ove dane mogućnost pljuskova obične vode s neba što bi itekako moglo pokvariti naše uživanje u promatranju “nebeskih krijesnica”. Perzeide mnogi rado nazivaju i “Suze svetog Lovre” iako ima astronoma kojima to ime baš i nije simpatično, jer nema dugu tradiciju i više je stvar pomodnosti. Pitanje je bi li ga odobrio i sveti Lovro s obzirom na to da je bio previše ponosan da bi plakao.

Promatranje s terena bivše vojarne 12. kolovoza 2014. (foto R. Matić)

Uzmemo li sve realne okolnosti u obzir, možemo biti zadovoljni ako uopće uspijemo sljedećih nekoliko noći vidjeti svakih nekoliko minuta po jedan meteor kako para nebo. Ne smijemo zbog toga biti razočarani, jer kad bi se obistinile najave s početka ovog članka, tada u tim pojavama ne bismo smjeli uživati, nego pred njima pobjeći u atomska skloništa. “Najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti” bi, dakle, nadmašio Sodomu i Gomoru, a primjer meteora koji je rasvijetlio noćno nebo bio je križevački meteorit (pa ga ipak u Križevcima nitko nije zapazio) i na kraju je pao velik kao krumpir brzinom oko 200 kilometara na sat. Izravan pogodak takvog Perzeida u glavu promatrača ne bi baš izazvao njegovo oduševljenje. Nadalje, primjerci meteora koji su bili vidljivi i danju su Tunguski meteorit i nedavni meteorit iznad Čeljabinska.

Promatranje s terena bivše vojarne 12. kolovoza 2014. (foto R.Matić)

Sretni da se ne moraju ovoga vikenda skrivati po atomskim skloništima, članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi predlažu svim zainteresiranim da se druže s njima ovih dana pod noćnim nebom ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: danas, 11. kolovoza na Strossmayerovom trgu pored paviljona, 12. kolovoza ne terenu bivše vojarne, na kraju puta koji vodi pored Srednje škole “Ivan Seljanec”, te 13. kolovoza na Stražincu, svaki dan od 21 sat, pa dok bude zainteresiranih. Uz “brojenje” Perzeida, teleskopima će se moći promatrati Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom, galaksija Andromeda, te brojne druge galaksije, kuglasti i otvoreni skupovi zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. U nadi da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, dobro došli!

U ponedjeljak, 7. kolovoza, promatramo našu sjenu na Mjesecu

Djelomična pomrčina Mjeseca otprilike će ovako izgledati

Nakon što Križevčanima u ponedjeljak, 7. kolovoza, u 20 sati i 5 minuta izađe pun Mjesec iznad Ratarske šume, učinit će im se da i nije pun, jer će se nad njegovim donjim dijelom nadvijati zagasito crvenkasta sjenka. Tko će tada imati nesmetan pogled prema istočnom i zapadnom horizontu, te ako bude vedro, moći će desetak minuta istovremeno vidjeti i Mjesec na istoku i Sunce koje zalazi deset minuta nakon izlaska Mjeseca. Zemlja će se nalaziti ne baš točno, ali otprilike između njih, što znači da će djelomično sprečavati Sunce u obasjavanju Mjeseca i to je razlog što nam Mjesec neće izgledati pun. Imat ćemo priliku promatrati djelomičnu pomrčinu Mjeseca. Ona će biti već gotovo na polovici svoga tijeka, pa će u 20 sati i 20 minuta biti najveća moguća površina Mjesečevog diska zatamnjena, a to je ovoga puta svega jedna četvrtina površine. Nakon toga zatamnjena površina počet će se smanjivati i djelomična pomrčina prestaje u 21 sat i 18 minuta. Do 22 sata i 51 minutu Mjesec se još nalazi u Zemljinoj polusjeni ali to je gotovo nezamjetljivo u odnosu na uobičajen sjaj punog Mjeseca.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi stoga pozivaju sve zainteresirane da ih u ponedjeljak, 7. kolovoza, od 20 sati nadalje (besplatno) posjete “na terenu”, uz njihove teleskope i dalekozore. Kako se pomrčina odvija nisko na istočnom obzoru, “kamp” će biti postavljen oko najviše točke Ratarne, negdje na cesti koja vodi od gospodarskih zgrada prema vidikovcu i dalje prema Potočkoj ulici, odakle se dobro vidi Ratarska šuma, jer će se Mjesec pojaviti na jugoistočnom obzoru iznad šume nedugo poslije 20 sati i 5 minuta. Preporučljivo je ne kasniti, jer će pomrčina svakog trenutka poslije 20 sati i 20 minuta biti sve slabija. Važno je također napomenuti da se iz grada pomrčina uglavnom neće moći vidjeti zbog zgrada i drveća. Kada se Mjesec “popne” dovoljno visoko na nebo da bude vidljiv i iz grada, pomrčina će već završiti.

Nakon završetka pomrčine, kad se smrači, moguće je promatranje Jupitera i njegovih satelita, Saturna s prstenom, te još nekih atrakcija ljetnog neba, poput galaksije Andromede i još nekih zanimljivih galaksija, kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, te dvojnih zvijezda. Od 21 sat i 35 minuta do 21 sat i 40 minuta pratit ćemo i prelet sjajne Međunarodne svemirske stanice od sjeverozapada prema jugoistoku, a proći će nam iznad glava na visini nešto većoj od 400 km, brzinom gotovo 8 kilometara u sekundi.

Ukoliko bude “beznadno” oblačno nebo, ili još gore, u slučaju kiše, promatranje se, naravno, otkazuje. “Popravnu” priliku u tom slučaju imamo 27. na 28. srpnja sljedeće godine kada pomrčina Mjeseca bude potpuna.

Ova pomrčina Mjeseca prethodi mnogo spektakularnijoj potpunoj pomrčini Sunca 21. kolovoza, ali ta će nas nažalost potpuno promašiti. Mjesečeva će sjena putovati poprijeko preko čitavog sjevernoameričkog kontinenta, pa će to sigurno biti najpraćenija pomrčina Sunca u povijesti.

U četvrtak u Klubu kulture tribina o amaterskoj astrofotografiji

(prenešeno s portala križevci.info: https://www.krizevci.info/2017/04/11/u-cetvrtak-u-klubu-kulture-tribina-o-amaterskoj-astrofotografiji/)

U četvrtak, 13. travnja 2017. u križevačkom Klubu kulture s početkom 20 sati održava se pretposljednja tribina 13. Culture Shock Festivala, naslovljena “Put prema rubu svemira amaterskom astrofotografijom”. Predavač je Saša Nuić iz Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba, a tribinu moderira Ratko Matić, predsjednik Križevačke astronomske udruge Perzeidi, s kojom je u suradnji ova tribina i organizirana.

Gost, rodom iz Splita, amaterski se bavi astronomijom od 2008. godine, a njegove su astrofotografije izlagane na više skupnih izložbi u Hrvatskoj. Autor je i više članaka na portalu www.zvjezdarnica.com. Ulazak na tribinu je slobodan.

Iza svake amaterske astrofotografije stoji velik trud kako bi se snimila i obradila i tako poprimila svoj konačan izgled. Potrebno je steći odgovarajuće vještine, a zahtjevna su i ulaganja da bi se pribavila adekvatna oprema. Nevjerojatan je sklad zvjezdanog neba, boja maglica, galaksija. Svemirska estetika budi u nama ushit.

Ali amaterska astrofotografija nije samo estetika. Svaki prikupljeni foton daje informaciju o svemiru koji nas okružuje, a više njih, pretočeni u fotografiju, nose vrijedne spoznaje koje će autor predavanja podijeliti s posjetiteljima. Pridružite mu se na putu slikom i riječima – od Sunčevog sustava, preko objekata iz naše galaktičke okoline, sve do vrlo udaljenih galaksija.

Konjunkcija Venere i Jupitera 27. kolovoza 2016.

Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016, foto Martin Vujić)
Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016., foto: Martin Vujić)

U subotu, 27. kolovoza, odmah poslije zalaska Sunca, samo između 20 i 20:30 sati vrlo nisko na zapadnom obzoru moći ćemo vidjeti dvije međusobno vrlo bliske sjajne točke. Radi se o Veneri i Jupiteru, a ta se pojava, kada su dva nebeska objekta vrlo blizu jedno drugom, naziva konjunkcija. Venera i Jupiter bit će još bliže jedno drugom no što su bili za konjunkcije 18. kolovoza 2014. kada su je Perzeidi promatrali i fotografirali pred zoru, a vidjela se još dugo i kad se počelo daniti. Ova današnja konjunkcija će biti teže vidljiva, a lako je moguće da promatranje i propadne, jer postaje vidljiva tek nekoliko minuta prije zalaska i Venere i Jupitera, lijevo od mjesta gdje je pola sata prije zašlo Sunce. Perzeidi će ovu pojavu promatrati s najviše točke Ratarne, s mjesta pored livade na kojoj su smješteni meteorološki uređaji i sprave, dakle s istog mjesta kao i 2014. godine, samo ovoga puta s pogledom prema zapadu. Sunce zalazi u 19:41, pa nakon toga treba čekati da se nebo bar malo zatamni kako bi se uočili Venera i Jupiter jedno pored drugog, ali oni zalaze već u 20:28, pa ćemo pojavu moći vidjeti svega nekoliko minuta, i to, naravno, pod uvjetom da nam se posreći vedar horizont.

U ponedjeljak promatramo rijetku nebesku pojavu – tranzit Merkura

Tranzit Venere (crni kružić u dnu Sunčevog diska) 6. lipnja 2012. kroz teleskop Perzeida. Slično će izgledati i tranzit Merkura, samo Merkur je još manji. (foto: Martin Vujić)
Tranzit Venere (crni kružić u dnu Sunčevog diska) 6. lipnja 2012. kroz teleskop Perzeida. Slično će izgledati i tranzit Merkura, samo Merkur je još manji. (foto: Martin Vujić)

Kada Mjesec prolazi ispred Sunčevog diska događa se pomrčina Sunca. Nije Mjesec jedino nebesko tijelo čija se putanja može naći točno između Sunca i Zemlje. Venera i Merkur su planeti koji obilaze Sunce po stazama koje su bliže Suncu nego što je Zemljina. Kako im jedan obilazak oko Sunca traje kraće vrijeme nego Zemlji, očekivali bismo da se češće nađu između Sunca i Zemlje, ali nagnutost ravnine njihovih putanja u odnosu na ravninu Zemljine putanje to ne dopušta. Zbog te nagnutosti Venera i Merkur mnogo češće prolaze “iznad” ili “ispod” Sunčevog diska nego “preko” njega. Kako su u slučaju takvih “pomrčina” oba planeta samo mali crni kružići na Sunčevom disku zbog velike udaljenosti od Zemlje, pa ne mogu prouzročiti primjetljivo smanjenje Sunčevog sjaja, ove pojave i ne možemo zvati pomrčinama, već ih zovemo jednostavno “tranzitima”. U ponedjeljak, 9. svibnja, dogodit će se treći tranzit Merkura u ovom stoljeću. Mali crni kružić Merkura dotaknut će rub Sunčevog diska u 13 sati i 12 minuta i polako će sve do zalaska Sunca prelaziti preko njegovog diska. Sunce će kod nas čak i prije zaći nego Merkur dovrši svoj tranzit. Sunce će zaći u 20 sati i 12 minuta, a tranzit traje do 20 sati i 41 minutu.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi pratit će svojom opremom ovu pojavu od samoga njenog početka iz središta Križevaca. Postavit će teleskope i dalekozor opremljene posebnim propisanim zaštitnim filterima za promatranje Sunca, kako to već uobičajeno čine kada promatraju Sunčeve pjege i kako su već do sada promatrali pomrčinu Sunca 20. ožujka prošle godine i tranzit Venere 6. lipnja 2012. Kao i obično, pozivaju sve građane koji će prolaziti gradom pored njih, da zastanu na trenutak pa i oni pogledaju ovu rijetku pojavu.

Perzeidi će postaviti svoju opremu oko 13 sati u središte Križevaca, ili na Strossmayerov trg pored paviljona ili na Nemčićev trg pored Nemčićeve biste, ovisno o tome s kojeg će mjesta biti pogodnije promatranje, a kako su te dvije lokacije međusobno udaljene stotinjak metara i s jednog se mjesta vidi drugo, zainteresiranima sigurno neće biti teško uočiti gdje se nalazi ekipa Perzeida. Kako će promatranje trajati sve dok se bude vidjelo Sunce, a to znači satima, dežurna ekipa Perzeida planira i mijenjati lokaciju, pa bi neko vrijeme, od oko 15 sati i 30 minuta postavila svoju opremu na parkiralište pored gimnazije i srednje poljoprivredne škole ili pored sportske dvorane kako bi učenici iz popodnevnog turnusa pod velikim odmorom mogli također promotriti ovu pojavu.

Promatranje pomrčine Sunca 20. ožujka 2015. s Nemčićevog trga u Križevcima (foto: R. Matić)
Promatranje pomrčine Sunca 20. ožujka 2015. s Nemčićevog trga u Križevcima (foto: R. Matić)

Ova se pojava iz naših krajeva posljednji put mogla vidjeti 7. svibnja 2006. godine, a sljedeći ćemo je puta moći vidjeti tek 11. studenog 2019. godine. U međuvremenu ste s Perzeidima mogli promatrati tranzit Venere 6. lipnja 2012. i više ga neće biti sve do dalekog 11. prosinca 2117. godine!

Upozoravamo da je direktno gledanje u Sunce bez zaštite kao i sa sunčanim naočalima ili nekakvim priručnim sredstvima poput začađenih stakala, negativa, cd-a i disketa vrlo riskantan ako ne i opasan, jer možemo ozbiljno oštetiti vid. Planet Merkur je malen i neće biti tek tako uočljiv golim okom. Stoga, dođite na promatranje pod povećanjima teleskopa koji će biti opremljeni posebnim filterima namijenjenim za opažanje Sunca i pogledajte ovu pojavu na siguran i pouzdan način.

Noćas potpuna pomrčina Mjeseca nad Križevcima

blood-moon2-470435

U noći s nedjelje na ponedjeljak, 28. rujna, Zemlja će se naći između Sunca i Mjeseca, što znači da će se sa svih mjesta na Zemlji s kojih će u to vrijeme Mjesec biti vidljiv, moći promatrati potpuna pomrčina Mjeseca. Uspjeh promatranja, naravno, ovisi o meteorološkim uvjetima, to jest, jednostavnije rečeno, ako oblaci to ne onemoguće. Vremenska prognoza za naše krajeve nije baš optimistična, ali ćemo svejedno opisati tijek pomrčine, kako bismo je mogli pratiti ako nam se nebo “smiluje”. Ova pomrčina bi iz naših krajeva bila vidljiva skoro u cijelosti, jedino bi nam promaknuo njen završni dio s izlaskom Mjeseca iz Zemljine polusjene, jer će Mjesec tada već zaći.

Vremena su navedena u UT, a naše lokalno vrijeme jest UT+2 sata
Vremena su navedena u UT, a naše lokalno vrijeme jest UT+2 sata

Pomrčina će trajati od približno 2:11 h (početak ulaska u Zemljinu polusjenu), pa sve do 7:22 h (izlazak iz polusjene). Primjetljiva pomrčina počinje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu u 3:07 h, a završava izlaskom iz sjene u 6:27 h. Kulminacija je u 4:47 h, kad će Mjesec biti najdublje “zaronjen” u Zemljinu sjenu. Ova pomrčina će biti posebna zbog toga što će Mjesec u približno 3:45 h biti na ekstremno maloj udaljenosti od Zemlje (oko 356900 km), pa će zato izgledati nešto veći no inače.

85ea0bfc05ed7f4bc84a2ae8a709b331

Čitav tijek pomrčine vidjet će se u istočnoj polovici Sjeverne Amerike, u čitavoj Južnoj Americi, s Atlantskog oceana, te u zapadnoj polovici Europe i Afrike.

Posljednji put do sada potpunu smo pomrčinu Mjeseca mogli vidjeti u noći s 15. na 16. lipnja 2011. a prva sljedeća “na rasporedu” je opet tek 27. na 28. srpnja 2018.

Promatranje neba 11. kolovoza povodom meteorskog roja Perzeida

Meteor iz roja Perzeidi (preuzeto s hr.wikipedia.org)
Meteor iz roja Perzeidi (preuzeto s hr.wikipedia.org)

Tko se od druge polovice srpnja zagledao na nekoliko minuta u večernje ili noćno nebo, mogao je biti “nagrađen” ponekom “zvijezdom padalicom”, to jest “nebeskom krijesnicom”, odnosno sjajnim tragom meteora iz “porodice” Perzeida po kojoj je dobila ime i križevačka astronomska udruga. Stoga će križevački astronomi, kao i obično, upriličiti ovih dana kada su meteori najučestaliji, večernje promatranje neba s terena bivše vojarne u Križevcima. Svoja dva teleskopa i dalekozor postavit će u utorak, 11. kolovoza od 21 sat pa sve do ponoći pored hangara gdje je svjetlosno onečišćenje najmanje.

Za promatranje meteora nisu od pomoći nikakva optička pomagala, pa će astronomska oprema poslužiti za promatranje drugih nebeskih objekata koji prividno miruju na nebu, kao što su planet Saturn, galaktika Andromeda, neki zvjezdani skupovi, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Ipak, zanimljivije je kada na nebu, dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa ili dalekozora, golim okom možemo na nebu zamijetiti nasumični, nikad predvidljivi prolazak ponekog meteora. Promatranjem neba baš te večeri križevački astronomi žele svratiti pozornost na ovu atraktivnu nebesku pojavu koja će svoju kulminaciju, kao i svake godine, imati noć kasnije, navečer i noću između 12. i 13. kolovoza. Tada će svatko koga je “probno” promatranje večer prije zainteresiralo moći sam izabrati neko svoje mjesto pod nebeskim svodom, što dalje od umjetne rasvjete, odakle će nabrojiti najviše “uhvaćenih” meteora.

Ove će godine biti vrlo dobri uvjeti za promatranje Perzeida, bolji nego nekoliko prošlih godina, bar što se tiče mjesečine, jer tanki srp Mjeseca ovih dana izlazi tek pred jutro. U vrijeme najveće učestalosti meteora, u noći od srijede na četvrtak očekuje se da bi se s mjesta u potpunom mraku mogao vidjeti u prosjeku jedan meteor na minutu. Najudobnije je promatranje iz ležećeg položaja. Meteori se mogu se pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.

Usput ćemo u dva navrata imati prilike vidjeti prelet Međunarodne svemirske stanice i nekoliko bljeskova umjetnih satelita. Vidimo se u utorak 11. kolovoza od 21 do 24 sata kod hangara na terenu bivše vojarne u Križevcima!

Perzeidi na Spravišču 13. lipnja

Trenutni izgled Sunca (preuzeto s heavens-above.com)
Trenutni izgled Sunca (preuzeto s heavens-above.com)

I ove godine u okviru Križevačkog velikog spravišča, Perzeidi dolaze sa svojom opremom na Trg Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 13. lipnja, između 13 i 17 sati gdje će biti upriličeno promatranja Sunčevih pjega.  Istog dana navečer kod hangara na terenu bivše vojarne, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima i dalekozorima Venere, Jupitera, Saturna i još nekih zanimljivosti noćnog neba za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. “Olakotna” okolnost jest u tome što neće biti mjesečine. Dobro došli!

Večernje promatranje neba 29. svibnja sa Strossmayerovog trga
Večernje promatranje neba 29. svibnja sa Strossmayerovog trga (foto: R.Matić)