Održana završna konferencija projekta SPARK

Završna konferencija za javnost i medije, održana jučer u Kozmološkom centru u Križevcima, označila je završetak dvogodišnjeg projekta SPARK – Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca. Ovaj projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije i vrijedan preko 385 tisuća eura, odnosno 3 milijuna kuna, jedan je od najambicioznijih projekata popularizacije znanosti i izvaninstitucionalnog obrazovanja proveden na području Republike Hrvatske u zadnjih deset godina, a i jedan od rijetkih kojemu je u središtu tematika svemira. Projekt je provodila udruga P.O.I.N.T. s partnerima: Astronomskim društvom Perzeidi, Pučkim otvorenim učilištem Križevci, Gradskom knjižnicom „Franjo Marković” Križevci, Zakladom za lokalni razvoj i solidarnost „Volim Križevce”, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Gradom Križevcima.

U samo dvije godine provedeno je gotovo 300 aktivnosti kroz 28 programa kroz koje je prošlo oko 1500 polaznika, mahom iz Križevaca i okolnih mjesta, svih dobnih skupina, od djece od 4 godine starosti, pa sve do osoba treće životne dobi. Polaznici su tako slušali predavanja iz područja astronomije, astrofizike i kozmologije, sudjelovali na radionicama tehnike, astrofotografije, digitalnog crtanja, informatike, robotike i 3D modeliranja, posjećivali su Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu kako bi se upoznali s dosezima modernog inženjerstva i tehnologije, ali su također promatrali teleskopima noćno nebo i nebeske fenomene. Organizirane su i večeri znanosti, umjetnosti i tehnologije na kojima su gosti, stručnjaci, umjetnici i znanstvenici, u neformalnom okruženju građanima približili područja svog djelovanja. Članovi organizacija civilnog društva uključenih u projekt prošli su pak desetke internih radionica i predavanja kako bi ojačali svoje kapacitete i kompetencije u provođenju programa popularizacije znanosti te su posjetili druge zvjezdarnice u Hrvatskoj, od Zagreba i Rijeke, preko Višnjana i Korenice pa sve do Zvjezdanoga sela Mosor, Makarske i Hvara. Uz to, Andrej Dundović i Petar Pavlović, znanstvenici angažirani na provedbi projekta, posjetili su poznata europska sveučilišta i znanstvene institute kako bi stekli dodatna iskustva te dogovorili suradnje na znanstvenom području, ali i na području popularizacije temeljnih prirodnih znanosti. Tako su posjetili Znanstveni institut Gran Sasso te Nacionalni laboratorij Gran Sasso u Italiji, a koji predstavlja najveći podzemni laboratorij u svijetu za astročestičnu fiziku, zatim Sveučilište u Hamburgu i DESY u Hamburgu, koji je nakon CERN-a, najveći istraživački centar u Europi za temeljna istraživanja u fizici. Jedna od adresa bio je i Pariški opservatorij – najveća francuska institucija za astronomiju i astrofiziku, a koja je jedna od najpoznatijih i najstarijih takve vrste u svijetu. Sveučilište u Coimbri u Portugalu, jedno od najstarijih u Europi, te njihov geofizički i astronomski opservatorij također je bio jedan od mjesta ovih studijskih posjeta.

Ipak, centralni rezultat ovog projekta je svakako križevačka zvjezdarnica, novo 13-metarsko zdanje koje impresionira svojom monumentalnom pojavom i redefinira pejzaž Križevaca. Križevačka zvjezdarnica, izrađena u sklopu Kozmološkog centra, najnovija je i jedna od rijetkih zvjezdarnica u Hrvatskoj koju krasi 40 centimetarski teleskop vrste Ritchey-Chretien, iste vrste kao i poznati svemirski teleskop Hubble. Teleskop je zaštićen 5 i pol metarskom kupolom koja je proizvod domaćih ruku. Zvjezdarnicu je u prva dva mjeseca nakon otvorenja, 20. travnja 2023. godine, posjetilo preko dvije i pol tisuće posjetitelja, a pobudila je veliki interes javnosti i medija na nacionalnoj razini, a i šire. Križevačka zvjezdarnica potaknula je i druge gradove u Hrvatskoj da planiraju slične projekte. Nova zvjezdarnica, osim atraktivnog odredišta za turiste i učenike, omogućit će u suradnji s prirodoslovnim i tehničkim fakultetima, studentima praksu i rad na istraživačkim projektima.

Osvrćući se na rezultate projekta na završnoj konferenciji voditelj projekta, Andrej Dundović, u kontekstu velike popularnosti zvjezdarnice komentirao je da „zgrada nije bila dovoljna motivacija da se ovo realizira, zgrada je posljedica, dok je motivacija bila viša, ona da ljudima približimo interes za svemirom i približimo im kako znanost funkcionira” te je zaključio da će se „utjecaj projekta na ovaj kraj vidjeti još godinama i kad se ništa nakon ovoga ne bi radilo, ali mi ne mislimo stati i mislimo nastaviti s ovakvim radom te pojačati znanstveni rad”. Ratko Matić, ispred Astronomskog društva Perzeidi ustvrdio je da „Mlade generacije koje sada u 21. stoljeću žive, mogu konačno reći – zvjezdarnica, to je normalna stvar, nije to nešto nedohvatljivo, nije to više što postoji samo na Havajima i čileanskim pustinjama” te dodao „trebamo mlade snage koje bi nam se priključile i koje bismo osposobili u radu na zvjezdarnici”. Ravnateljica Gradske knjižnice Marjana Janeš-Žulj istaknula je da je „ovo veliki dobitak za Križevce, velika startna pozicija za budući razvoj”, dok je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Križevci, Željka Šunjić rekla da joj je: “drago da je Pučko otvoreno učilište bilo dio ovog projekta i nadamo se još ambicioznijim projektima u budućnosti”. Ispred Zaklade Volim Križevce, predsjednica zakladne uprave Ivan Dubravec također je izrazila ponos što je Zaklada bila dio projekta i naglasila da je napravljen velik posao. Doc. dr. sc. Tomislav Jagušt kao predstavnik FER-a rekao je da je SPARK najbolji projekt popularizacije znanosti na kojem je sudjelovao i koji je ostavio daleko najveći impakt na cijelo društvo i svoju lokalnu zajednicu. Gradonačelnik Grada Križevaca, Mario Rajn, obračajući se sudionicima projekta, zaključio je: „Rezultati ovog projekta su tek ono što ćemo gledati u narednim desetljećima – niz polaznika, u godinama koje dolaze, upravo potaknuti ovim interesom, gradit će svoje daljnje akademske karijere, i profesionalna usmjeravanja, a ja mogu samo istaknuti želju i nadu da će dio toga vratiti Gradu kao što ste to vratili vi.

Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna.

Kakva je bila astronomija u vrijeme Ivana Zakmardija

(Izvor: Gimnazija I.Z.Dijankovečkog Križevci, autor: Zoran Kovač)

Na početku predavanja (foto: Zoran Kovač)
Na početku predavanja u gimnazijskoj knjižnici (foto: Zoran Kovač)

U četvrtak, 30.4.2015. u knjižnici Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci održano je predavanje Astronomija u vrijeme Ivana Zakmardija. Nakon kraćeg uvoda o povijesti astronomije, sudionici su saznali koja su se otkrića na području astronomije dogodila za vrijeme života Ivana Zakmardija. O tome do kojih spoznaja promatranjem i mjerenjima su dolazili znanstvenici, Zakmardijevi suvremenici, o izumu teleskopa i otkriću zakona gibanja planeta oko Sunca, ali i o drugim zanimljivostima iz života znanstvenika na vrlo zanimljiv način govorio je gospodin Ratko Matić iz Križevačke astronomske udruge Perzeidi. Knjižnica Gimnazije bila je ispunjena ne samo učenicima i profesorima, već i zainteresiranim građanima.

Promatranje poslije predavanja kroz Newtonov tip teleskopa kakav se pojavio godinu dana nakon Zakmardijeve smrti (foto: Zoran Kovač)
Promatranje poslije predavanja kroz Newtonov tip teleskopa kakav se pojavio godinu dana nakon Zakmardijeve smrti (foto: Zoran Kovač)

Nakon predavanja sudionici su pored škole mogli pogledati noćno nebo kroz teleskop. Naoblaka se u pravo vrijeme nakratko razišla pa su se lijepo vidjeli Jupiter i njegovi sateliti, Mjesec pun kratera i Venera baš onako kako su ih i znanstvenici za vrijeme Zakmardija teleskopom mogli uočiti. Tehnički dio promatranja vodio je gospodin Martin Vujić, također iz Križevačke astronomske udruge Perzeidi.

Organizatori su mogli biti zadovoljni posjećenošću predavanja i promatranja neba s parkirališta Gimnazije (foto: ratko Matić)
Organizatori su mogli biti zadovoljni posjećenošću predavanja i promatranja neba s parkirališta Gimnazije (foto: Ratko Matić)

Predavanje i promatranje neba organizirali su Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci i Križevačka astronomska udruga Perzeidi kao jedno u nizu događanja povodom 340 godina gimnazijskog školstva u Križevcima i prigodom Dana grada Križevaca.

Poziv na predavanje o astronomiji u doba Ivana Zakmardija

Mjesec kroz teleskop Perzeida (foto: Martin Vujić)
Mjesec kroz teleskop Perzeida (foto: Martin Vujić)

Prije desetak dana, 20. travnja, navršeno je 348 godina od smrti Ivana Zakmardija Dijankovečkog, zaslužnog za dolazak pavlina u Križevce, a oni su u gradu osnovali samostan, osnovnu i srednju školu. Križevačka gimnazija ovih dana obilježava 340 godina od početka gimnazijskog školstva, a budući da i nosi ime Ivana Zakmardija Dijankovečkog, današnji gimnazijalci i njihovi gosti u četvrtak 30. travnja moći će u predavanju organiziranom u suradnji Gimnazije i Križevačke astronomske udruge Perzeidi saznati kako je upravo u vrijeme Zakmardija u Evropi došlo do velikog procvata i razvoja astronomije, koju mnogi drže najstarijom znanošću na svijetu. U to je vrijeme, naime, izumom teleskopa i otkrićem zakona gibanja planeta oko Sunca počela suvremena astronomija. Gimnazija i Perzeidi pozivaju sve građane na ovo predavanje nakon kojega će i praktično, promatranjem neba teleskopom (nadajmo se vedrom nebu!) moći “otkriti” Jupiterove satelite, vidjeti da Venera oblikom sliči Mjesecu, da je Mjesec pun kratera i da Saturn ima prsten, baš kako su to u Zakmardijevo vrijeme astronomi počeli uočavati. Promatranje će biti organizirano nakon predavanja s terena pored gimnazije, a sat nakon toga i s Trga J. J. Strossmayera. Dobro došli!

Astronomija - pozivnica (1)

 

Meteorit ‘Križevci’ prvi u svijetu bio na rendgenu

(Izvor: križevci.info; prenešeno s: RTL televizija)

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Stariji je od Zemlje, dolazi s asteroida između Jupitera i Marsa, težak je 291 gram, a ima ime jednog hrvatskog grada. Riječ je o meteoritu Križevci koji je pronađen 2011. i koji je postao prvi takav u svijetu čija struktura je u potpunosti snimljena novom tehnikom. A kako bi se na njemu i drugima ubuduće mogla obavljati istraživanja, Hrvatska meteorska mreža odlučila je napraviti poseban laboratorij.

Komad meteorita pronađen prije četiri godine pokraj Križevaca dobio je jednostavno ime – ‘Križevci‘. U timu koji ga je pronašao bio je i voditelj tek osnovane astronomske udruge.

“Našli smo ga odmah u prvih pola sata nakon što smo izašli iz automobila. Tako da eto tako komadićak je pronađen i koliko znamo, još toga ima po livadama i šuumama oko Križevaca”, kaže voditelj astronomske udruge ‘Perzeidi‘ Ratko Matić.

Meteorit je prvi ovog tipa na kojem je napravljena rendgenska tomografija čime je dobiven trodimenzionalni model unutarnjeg rasporeda čestica.

”Sad se vide strukture unutra, vidi se kako polako rastu kristali u meteoritima i to je potpuno iznenađenje i ustvari smo pred vratima jedne nove metalurgije.”, komentirao je ravnatelj Zvjezdarnice ‘Višnjan’ Korado Korlević.

Daljnje analize pokazale su da je meteorit, koji je u međuvremenu registriran pod imenom Križevci, stariji od Zemlje te da dolazi s asteroida između Jupitera i Marsa.

”To je najvjerojatnije s jednog tijela koje se zove Hebe. Znači imamo komadić sa Hebe-a bez da smo radili raketu, bez da smo išli tamo”, nastavio je Korlević.

Ovaj komadić težak 291 gram odlično je očuvan, no iznimno je osjetljiv na vlagu i sol pa treba biti spremljen u vakumu. Zbog njega, ali i sve većeg interesa građana pri zvjezdarnici ‘Višnjan‘ uskoro će se opremiti prvo spremište za čuvanje svemirske tvari.

”Djeca i svemirska tvar, meteoriti ne znaju da postoji kriza pa smo odlučili da ćemo zanemiriti krizu i ići u posao”, zaključio je ravnatelj Korlević.

Svima koji misle da su možda pronašli meteorit, poručuju da ga uslikaju i pošalju im fotografiju. Ako se ispostavi da je riječ o meteoritu, kažu, nećete se obogatiti, ali ćete pomoći znanosti. (RTL)

‘Perzeidi’ večeras u Koprivnici o meteoritu ‘Križevci’

(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; foto: kkcpixel.com)

Kulturno_kreativni_centar_Pixel_KKC_Koprivnica

Večeras u 21 sat u Kulturno-kreativnom centru Pixel u Koprivnici održat će se predavanje s naslovom “Kada kamenje pada s neba” koje će održati predstavnici Astronomskog društva Koprivnica i Križevačke astronomske udruge Perzeidi. Thomas Jefferson svojedobno je izjavio da će radije povjerovati kako dvojica sjevernjačkih profesora lažu nego da kamenje uistinu pada s neba. Danas se zna da kamenje itekako pada s neba, u velikim količinama i svih vrsta i oblika, a jedan je takav kamen „sletio“ i u ove krajeve. Što su te stijene, odakle dolaze i mogu li pasti na glavu objasniti će Marko Posavec iz AD Koprivnica, a priču o meteoritu “Križevci” iz prve će ruke ispričati Ratko Matić, predsjednik KAU Perzeidi.
Ovo je naše prvo predavanje “izvan našeg dvorišta”. Tema je, naravno, naš najveći “brand”, istaknuo je predsjednik udruge Ratko Matić, a organizatori nakon predavanja pozivaju sve zainteresirane na promatranje neba teleskopom iz dvorišta Pixela.

U srijedu tribina ‘Zvjezdana večer’ s izložbom astrofotografija

(izvor: križevci.info; autor: redakcija portala)

Zvjezdana_vecer_Ratko_Matic_CSF_2014_Perzeidi

Suradnja Culture Shock Festivala i Križevačke astronomske udruge Perzeidi iz godine u godinu rezultira uvrštavanjem i znanstveno-popularnih tribina u festivalski program. Jedna takva, pod revijalnim nazivom “Zvjezdana večer”, će se u križevačkom Klubu kulture održati u srijedu 26. ožujka 2014. s početkom u 19:30 sati, a predavač je predsjednik Perzeida Ratko Matić. Osim tribine bit će postavljena i prigodna izložba astrofotografija Astronomskog društva “Vega” iz Čakovca.

Što su zvijezde, koja im je građa, odakle im toplina i svjetlost, kakvih sve vrsta ima, koje su najveće, a koje najmanje, koje su najdalje, a koje najbliže, koje su najtoplije a koje najhladnije, kako se gibaju svemirom, kako se stvaraju, koliko dugo traju i kako “umiru”… saznajte bez obzira hoće li tu večer biti oblačno ili ne. Također će biti izložena i oprema za promatranje neba – teleskopi i dalekozori. Ulaz na “Zvjezdanu večer” je slobodan.

Križevački ‘Perzeidi’ sutra o otkrivanju planeta

(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; dizajn: Matija Subotičanec)

Print

8. Culture Shock Festival poziva u utorak 20. ožujka 2012. u križevački Klub kulture u 19:30 sati na predavanje „Otkrivanje planeta izvan Sunčeva sustava“ u organizaciji Križevačke astronomske udruge Perzeidi. U posljednje smo vrijeme svjedoci gotovo svakodnevnog otkrivanja planeta izvan Sunčeva sustava.

Ove se godine navršava 20 godina od priznatog otkrića prvog planeta koji ne kruži oko Sunca nego oko neke druge zvijezde. Posljednjih godina otkriveno je na stotine takvih planeta. Na tribini će predavači Goran Ljaljić i Ratko Matić govoriti o tim planetima, o povijesti i načinu njihovog otkrivanja i o njihovim karakteristikama, kao i o mogućnostima života na njima. Ulaz na tribinu je slobodan.

Predavanje o gibanju nebeskih tijela

(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; foto: wikipedia.org)

Johannes_Kepler_1610_wiki_small

Križevačka astronomska udruga Perzeidi s početkom druge godine svoga postojanja počinje ostvarivati svoj zacrtani plan rada – svaki mjesec jedno popularno predavanje za građanstvo. Tako za subotu, 28. siječnja 2012. u 18 sati u knjižnici Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima članovi Perzeida Marko Šoštarić i Ratko Matić pripremaju predavanje i tribinu na temu “Gibanja nebeskih tijela”.

Motivacija za ovu temu nađena je u nedavnoj 440. obljetnici rođenja Johannesa Keplera, prvog među astronomima koji je ispravno uočio gibanje nebeskih tijela i uočena pravila precizno matematički izrazio.

Na predavanju će biti riječi o povijesti i razvoju ljudskog poimanja i razumijevanja gibanja nebeskih tijela, od staroga vijeka do Kopernika, Brahea, posebno Keplera, pa Galileja i na kraju Newtona koji je “pronašao” i matematički formulirao gravitacijsku silu kao uzrok tih gibanja. Na temelju poznavanja djelovanja te sile postalo je moguće i proširiti spoznaju o mogućim putanjama po kojima se gibaju nebeska tijela, a na temelju tog dragocjenog astronomskog znanja mogla je stasati i praktična tehnička disciplina – astronautika, koja se koristi istim tim jednadžbama i formulama kada prirodnim tijelima u svemiru “pridružuje” i umjetne letjelice. Na predavanju će se ukratko prijeći kroz čitavu povijest astronomije, a također će se pokazati skladno i korisno prožimanje fizike i matematike s najstarijom znanošću na svijetu, te na kraju i kako je to bogatstvo znanja preuzela astronautika, sigurno jedna od nezaobilaznih tehnologija koju civilizacija mora razvijati ako se ne želi odreći svoje budućnosti.

Pozivamo dakle sve naše čitatelje (i one kojima će ovu informaciju čitatelji prenijeti) na predavanje “O gibanjima nebeskih tijela”, u organizaciji Križevačke astronomske udruge Perzeidi, u knjižnici križevačke gimnazije u subotu, 28. siječnja, u 18 sati. Dobro došli!