Poput kiše meteora pljuštale su po našim medijima ovih dana najave redovitog meteorskog roja Perzeida u stilu: “najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti”, “najnevjerojatnija kiša meteora u cijelome desetljeću” (samo desetljeću?), “ovogodišnju spektakularnu nebesku pojavu ne smijete propustiti jer će se ponoviti tek za 96 godina”, “rasvjetljavat će noćno nebo, a neki od njih možda će biti vidljivi tijekom dana”… Kao izvor takvih najava navodi se portal respektabilnog imena, koji je to stvarno tako i objavio.
Nema, međutim, nikakvog razloga za takve prognoze, osim da se “izmisli” neki “spektakl”, kad već na nebu nema Marsa koji bi, da ga ima, sigurno po najavama bio velik poput lubenice. Po nekim “trezvenijim” nagađanjima, ovogodišnji Perzeidi bi čak mogli biti i “ispodprosječni”. Kulminacija se očekuje 12. kolovoza u popodnevnim satima, kad ih ne možemo vidjeti (tako sjajni ipak nisu), a noći će prije svega rasvjetljavati Mjesec u fazi posljednje četvrti ili na mnogim mjestima pretjerana javna rasvjeta. Osim toga, meteorolozi (koji se ne upuštaju u prognozu meteorskih pljuskova) najavljuju nam za ove dane mogućnost pljuskova obične vode s neba što bi itekako moglo pokvariti naše uživanje u promatranju “nebeskih krijesnica”. Perzeide mnogi rado nazivaju i “Suze svetog Lovre” iako ima astronoma kojima to ime baš i nije simpatično, jer nema dugu tradiciju i više je stvar pomodnosti. Pitanje je bi li ga odobrio i sveti Lovro s obzirom na to da je bio previše ponosan da bi plakao.
Uzmemo li sve realne okolnosti u obzir, možemo biti zadovoljni ako uopće uspijemo sljedećih nekoliko noći vidjeti svakih nekoliko minuta po jedan meteor kako para nebo. Ne smijemo zbog toga biti razočarani, jer kad bi se obistinile najave s početka ovog članka, tada u tim pojavama ne bismo smjeli uživati, nego pred njima pobjeći u atomska skloništa. “Najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti” bi, dakle, nadmašio Sodomu i Gomoru, a primjer meteora koji je rasvijetlio noćno nebo bio je križevački meteorit (pa ga ipak u Križevcima nitko nije zapazio) i na kraju je pao velik kao krumpir brzinom oko 200 kilometara na sat. Izravan pogodak takvog Perzeida u glavu promatrača ne bi baš izazvao njegovo oduševljenje. Nadalje, primjerci meteora koji su bili vidljivi i danju su Tunguski meteorit i nedavni meteorit iznad Čeljabinska.
Sretni da se ne moraju ovoga vikenda skrivati po atomskim skloništima, članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi predlažu svim zainteresiranim da se druže s njima ovih dana pod noćnim nebom ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: danas, 11. kolovoza na Strossmayerovom trgu pored paviljona, 12. kolovoza ne terenu bivše vojarne, na kraju puta koji vodi pored Srednje škole “Ivan Seljanec”, te 13. kolovoza na Stražincu, svaki dan od 21 sat, pa dok bude zainteresiranih. Uz “brojenje” Perzeida, teleskopima će se moći promatrati Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom, galaksija Andromeda, te brojne druge galaksije, kuglasti i otvoreni skupovi zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. U nadi da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, dobro došli!
