U petak se nizom predavanja nastavlja obilježavanje 10 godina meteorita Križevci

Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje u petak, 26. studenoga navečer od 18 sati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” već drugi niz predavanja, čak tri, u sklopu Dana meteorita Križevci kojima se obilježava deset godina od pada i pronalaženja meteorita Križevci.

Ovoga puta autori predavanja su našoj publici već poznati članovi udruge ProGEO-Hrvatska koja se bavi promocijom znanosti, te zaštitom i promocijom geološke baštine. Predavači su i aktivni znanstvenici koji se bave istraživanjem meteorita i asteroidnih impakata na Zemlji. Oni su: Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, dr. sc. Marina Čalogović i mag. Karlo Bermanec.

Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac preko 20 godina se bavi istraživanjem meteorita o čemu je napisao više popularnih članaka, i održao niz javnih predavanja, na primjer u Zvjezdarnici Zagreb, Tehničkom muzeju Nikola Tesla, po knjižnicama i u školama, te je vodio nakoliko znanstvenih projekata na temu istraživanja impakata i njihovih produkata u našim krajevima, pa i šire. Dr. sc. Marina Čalogović je znanstvenica koja je doktorirala na istraživanju impakata i njihovih produkata u nas, ali i šireg okruženja. Mr. Karlo Bermanec je dugogodišnji popularizator znanosti s izraženim interesom za astronomiju i autor je velikog broja popularnih članaka na znanstveno orijentiranim portalima. Svo troje su i česti predavači na manifestacijama poput Dana svemira, Mjeseca astronautike itd., i autori su nekoliko izložbi o impaktima, paleoklimi i svemirskom teleskopu Hubble.

Kratka najava predavanja:

Tihomir Marjanac – Mala tijela Sunčevog sustava: Mala tijela Sunčevog sustava se obično prikazuju kao ostaci materijala od kojih je Sunčev sustav primarno izgrađen. U predavanju će se prikazati vrste i razlike među tim tijelima i njihov sastav koji nam osvjetljava evoluciju našeg planetarnog sustava, s osvrtom i na fragmente koji dospijevaju do Zemlje.

Karlo Bermanec – Mikrometeoriti i kozmička prašina: Predavanje daje pregled procesa koji se događaju pri padu meteoroida i njihov krajnji učinak. Saznat ćemo koliko ukupno materijala iz svemira dospijeva na Zemlju, odnosno koliko mase bolida možemo pronaći u obliku mikrometeorita i sitnih čestica.

Marina Čalogović – Istraživanja metalnih meteorita: Metalni meteoriti čine oko 6% svih nađenih meteorita (jedan od njih je i hrašćinski meteorit) i mogu se lako prepoznati po svom sastavu željezno-niklove legure (5-10% nikla). Najčešći su oktaedriti koji se mogu prepoznati po Widmanstättenovim “figurama” što će biti prikazano brojnim primjerima. U predavanju će biti prikazani i kameno-željezni meteoriti koji uz željezo sadrže i silikate, te metode njihovih istraživanja.

Svo troje predavača od prošle su godine već poznati križevačkoj publici koja posjećuje manifestacije u organizaciji Udruge Perzeidi, jer su u ovo doba prošle godine u zgradi Turističke zajednice u Križevcima priredili izložbu o sudarima Zemlje s malim tijelima Sunčeva sustava, a profesor Marjanac uz to je održao i prigodno predavanje.

Pokrovitelji drugog dana Dana meteorita Križevci su Planinarac j.d.o.o. Kalnik, Pekarstvo Šarić i glavni pokrovitelj Grad Križevci.

Ulazak je slobodan za sve zainteresirane građane, uz pridržavanje nužnih epidemioloških mjera.

Predavači su prošle godine priredili u Križevcima izložbu o sudarima Zemlje s manjim svemirskim tijelima

Počinju Dani meteorita Križevci

U četvrtak, 11. studenoga Križevačka astronomska udruga Perzeidi počinje obilježavanje 10. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do kraja godine planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, a također i izložba posvećena meteoritu Križevci, radionica i promatranje neba teleskopima. Prvoga dana, u četvrtak, u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice predavanje pod naslovom Hrvatska meteorska mreža održat će prof. dr. sc. Željko Andreić, a nakon njega govorit će Lovro Pavletić, doktorand Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci na temu Revolucija meteorske fizike izgradnjom znanstvenog instrumenta planetarnog razmjera. Predavanja počinju u 18 sati, a ulazak za posjetitelje je slobodan.

Željko Andreić jedno je vrijeme radio u Institutu “Ruđer Bošković” a od 2002. godine je redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od voditelja Hrvatske meteorske mreže. Napisao je oko 100 znanstvenih radova i sudjelovao na više od 90 znanstvenih konferencija. Od mladosti se bavi astronomijom i aktivno radi na popularizaciji znanosti kroz sustav školskih natjecanja iz astronomije, ljetnih škola astronomije i sl. Napisao je više od 100 popularnih članaka i održao mnoštvo znanstveno-popularnih predavanja. Koautor je udžbenika Astronomska početnica, i autor priručnika Mala opažačka astronomija namijenjenih školskoj djeci od 4. do 8. razreda. Autor je popularno-znanstvene knjige Naše noćno nebo namijenjene općoj populaciji.

U predavanju Hrvatska meteorska mreža ukratko će biti opisano nastajanje ove amaterske mreže za opažanje meteora, njen princip rada i noviteti koje je sa sobom donijela. Spomenut će se metoda triangulacije uz pomoć koje se dobivaju podaci o brzini i stazi meteora. Mreža je pomoću ovih metoda proizvela preko 100 novih potencijalnih potoka. Iako mreža nije namijenjena praćenju i istraživanju bolida i meteorita, jedno od njenih najvećih dostignuća je snimanje i posljedični pronalazak križevačkog meteorita.

Lovro Pavletić doktorand je Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Trenutno je zaposlen na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom Visokoenergijska astronomija gama zraka teleskopima MAGIC i CTA. Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane dobi te sudjeluje u organizaciji i provođenju mnogobrojnih projekata i događanja na temu prirodnih znanosti. Član je Akademskog astronomskog društva – Rijeka, a u radu Hrvatske meteorske mreže sudjeluje od 2007. godine.

Kratka najava predavanja Revolucija meteorske fizike izgradnjom znanstvenog instrumenta planetarnog razmjera: Povećanjem ljudske prisutnosti u svemiru i potencijalnom mogućnošću za rudarenjem asteroida u budućnosti, razumijevanje meteoroidske okoline u Zemljinoj blizini postaje ključno u ublažavanju njihovog negativnog destruktivnog utjecaja na svemirske letjelice. Cilj projekta Globalne meteorske mreže (Global Meteor Network) je izgraditi decentralizirani znanstveni instrument diljem svijeta – sustav vrlo osjetljivih, ali nisko-budžetnih meteorskih kamera. Trenutno je u pogonu više od 300 automatiziranih meteorskih kamera u preko 20 zemalja.

Namjera Križevačke astronomske udruge Perzeidi jest u dogledno vrijeme priključiti se aktivno Globalnoj meteorskoj mreži nabavom odgovarajućih kamera.

Projekt “Dani meteorita Križevci” organizira udruga Perzeidi, a financijski podržava Grad Križevci.

Dobro došli na 1. dan Dana meteorita Križevci!

18. lipnja 2015. voditelji HMM-a posjetili su prvi put zajedno mjesto pada meteorita Križevci (dr.sc. Željko Andreić prvi slijeva) (foto iz arhive Perzeida)

Znanstveno-popularno predavanje: Kako najbrže putovati kroz prostorvrijeme

Putovanje kroz prostorvrijeme matematički je moguće, tvrde znanstvenici, a ideja o ulasku u jednu crnu rupu i izlasku kroz drugu na drugom kraju galaksije, ne mora biti samo plod mašte. O tome kako najbrže putovati kroz prostorvrijeme, pojam koji se koristi u teoriji relativnosti i označava prostor opisan trima prostornim koordinatama i četvrtom koja je razmjerna vremenu, govorit će prof. dr. sc. Dubravko Horvat u četvrtak na znanstveno-popularnom predavanju koje u sklopu projekta Future Hub Križevci organiziraju udruge Perzeidi i P.O.I.N.T.

Prof. dr. sc. Dubravko Horvat (izvor: Priroda uživo)

“Einsteinova opća teorija relativnosti u sebi sadržava niz zanimljivih i iznenađujućih (matematičkih) rješenja koja nas mogu odvesti na granice čudesnog, u područja koja graniče s maštom ili znanstvenom fantastikom. Crvotočine su jedna od tih rješenja koja će biti opisana u ovom izlaganju s osvrtom na osnovne ideje teorije relativnosti, neka fizikalna istraživanja te njihove zanimljive rezultate, kao i prikaze iz popularne kulture“, najavio je profesor Horvat, redoviti profesor, sada u mirovini, na Zavodu za primijenjenu fiziku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Uz nastavnu djelatnost, bavi se znanstvenim radom iz teorije gravitacije i kozmologije, teorijske fizike elementarnih čestica i kvantne teorije polja.

Predavanje će se održati u četvrtak 28.10. u 19 sati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković”, otvoreno je za javnost i ulazak je slobodan.

Večeras promatranje Mjeseca teleskopom iz središta grada

Mjesec malo poslije prve četvrti (iz arhive Perzeida, foto Martin Vujić)

Povodom Međunarodne noći promatranja Mjeseca koja je ove godine 16. listopada, a u okviru programa Future Hub Križevci, Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u subotu, 16. listopada, od 19 do 21 sat. Uz Mjesec koji je u odličnom položaju za promatranje, u fazi između prve četvrti i punog Mjeseca, promatrat ćemo i Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom i njegov satelit Titan, a možda još uspijemo nisko na jugozapadnom horizontu, iznad krovova nižih kuća “uhvatiti” i Veneru prije zalaska. Promatranje se organizira za sve znatiželjnike koji naiđu, i naravno, besplatno je. Dobro došli!

Promatranje neba povodom Dječjeg tjedna i Svjetskog tjedna Svemira

Povodom Dječjeg tjedna u Križevcima i Svjetskog dana Svemira, u subotu 9. listopada, udruga Perzeidi organizira promatranje neba, prvo dnevnog, od 13:00 do 15:00 sati, a zatim i noćnog, od 18:30 do 20:30 na Strossmayerovom trgu u Križevcima. Po danu plan je promatrati Sunce, a kad ono zađe Venera, Saturn, Jupiter i Mjesec stupaju na scenu. Promatranje je prvo namijenjeno djeci i mladima, ali pozvani su i svi zainteresirani odrasli. U slučaju lošeg vremena, promatranje se odgađa na nedjelju.

Dječji tjedan u Križevcima obilježava se od 4. do 10. listopada, a uključuje brojne radionice, predavanja, natjecanja i predstave te dr. Svjetski dan svemira obilježava se povodom lansiranja prvog umjetnog satelita u svemir, Sputnjika 1, 4. listopada 1957. godine, dok je 10. listopada 1967. donesena UN-ova Povelja o miroljubivom korištenju svemira. Promatranje udruga Perzeidi provodi u sklopu projekta Future Hub Križevci.

Vidimo se!

Promatranje Sunca i večernjeg neba na Spravišču

Posljednje do sada promatranje Sunca sa Spravišča, 8. lipnja 2019. (foto iz arhive Perzeida)

Nakon pauze dulje od dvije godine (zbog poznatih razloga) Križevačka astronomska udruga dobila je opet priliku da se pojavi na Križevačkom velikom spravišču sa svojom opremom za promatranje nebeskih fenomena. Teleskopi će biti postavljeni na Trgu Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 4. rujna između 13 i 16 sati gdje će biti upriličeno promatranje Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje. Sunce će se promatrati s dva teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu, to jest u njegovoj atmosferi (poput prominencija) koje ne možemo vidjeti nikako drugačije. Nakon duljeg vremena konačno na Suncu možemo vidjeti bar dvije ako ne i tri grupe pjega. Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, gdje je nešto manja gradska rasvjeta, od 20 do 22 sata, pa možda i dulje ako bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima Venere, Saturna s prstenovima i Jupitera sa njegovim satelitima, te nekih zanimljivosti dubokog svemira za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Dobro došli!

Večeri Perzeida

Perzeidi sa Stražinca 12. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Već od polovice srpnja noću možemo vidjeti poneku “zvijezdu padalicu”, to jest “nebesku krijesnicu”, odnosno sjajni trag meteora iz “porodice” Perzeida po kojoj je dobila ime i križevačka astronomska udruga. Stoga će križevački astronomi, kao i obično, upriličiti ovih dana kada su meteori najučestaliji, večernje promatranje neba sa Strossmayerovog trga (u utorak, 10. kolovoza), s terena bivše vojarne u Križevcima (u srijedu, 11. kolovoza) i sa Stražinca (u četvrtak, 12. kolovoza), sve tri večeri od 20 sati pa bar do 23 sata. Iako za promatranje meteora nisu potrebna nikakva optička pomagala, bit će tu i teleskopa za “usputno” promatranje Mjeseca, Venere, Saturna i Jupitera.

Jupiter i njegovi sateliti kroz teleskop Perzeida (foto Martin Vujić)

Ovisno o svjetlosnom onečišćenju i vedrini neba, moći će se teleskopom promatrati i drugi objekti koji prividno miruju na nebu, kao što su galaktika Andromeda, neki zvjezdani skupovi, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Kulminacija meteorskog roja Perzeida, to jest njihova najveća učestalost očekuje se ove godine u noći s 11. na 12. kolovoza.

Ove će godine biti vrlo dobri uvjeti za promatranje Perzeida, bar što se tiče mjesečine, jer tanki srp Mjeseca ovih dana zalazi uskoro nakon Sunca. U noći od srijede na četvrtak očekuje se da bi se s mjesta u potpunom mraku mogao vidjeti u prosjeku jedan meteor na minutu. Najudobnije je promatranje iz ležećeg položaja. Meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.

Promatranje neba s livade iza Tehnološkog parka 11. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Vidimo se u utorak, 10. kolovoza od 20 do 23 sata na Strossmayerovom trgu u Križevcima, a onda iz večeri u večer na sve boljim mjestima za promatranje. Ako poneka večer zakaže zbog oblaka, odgodit će se promatranje za prvu povoljnu sljedeću večer.

Znanstveno-popularno predavanje: Što je gravitacija?

U utorak, 13. 7. 2021. godine, u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković s početkom u 19 sati održat će se peto po redu popularno predavanje za javnost u skopu projekta Future Hub Križevci. Naslov predavanja je “Što je gravitacija?”.

Izv. prof. dr. sc. Ivica Smolić, predavač (Izvor: HRT)

Različiti vidovi gravitacijskog međudjelovanja su posvuda oko nas: jabuke padaju sa stabla na tlo, planeti kruže oko Sunca, zvijezde kolabiraju u crne rupe, deformacije prostorvremena putuju poput valova. U ovom izlaganju ćemo se osvrnuti na to kako je gravitacija opisana u kontekstu klasične, Newtonove mehanike, kako ju promatramo danas, u kontekstu opće teorije relativnosti, i kojim indicijama se vodimo u potrazi za dubljim razumjevanjem prirode gravitacije.

Predavač je izv. prof. dr. sc. Ivica Smolić, izvanredni profesor na Fizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, teorijski fizičar čija su područja interesa fizika crnih rupa, matematička fizika i kvantna gravitacija.

Vrijednost projekta Future Hub Križevci je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Plakat predavanja

Ante Radonić u četvrtak o čudesnim svjetovima Sunčeva sustava

Kad smo u školi učili o Sunčevu sustavu, nismo ni sanjali koliko je uzbudljiviji i zanimljiviji od onog što je pisalo u udžbenicima. Nisu to očekivali čak ni znanstvenici s bujnom maštom, otkrio nam je popularizator znanosti Ante Radonić koji će u četvrtak 1. srpnja upravo o tome govoriti na znanstveno-popularnom predavanju “Čudesni svjetovi Sunčeva sustava”.

Posjetitelji će saznati koliko su raznovrsna i čudesna mnogobrojna tijela našeg planetarnog sustava. Jedan mjesec, velik poput našeg Mjeseca, najaktivnije je poznato vulkansko tijelo. Neki mjeseci ispod svoje ledene kore skrivaju čitave oceane. Neki imaju ledene gejzire. Posebno iznenađenje za sve bio je daleki patuljasti planet Pluton. Vidjet ćemo i kako izgleda jedno manje tijelo u Kuiperovom pojasu, najdalje koje je snimljeno iz blizine. Da, čudesni su svjetovi oko nas“, najavio je Radonić, koji je više od 40 godina radio kao voditelj planetarija Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Predavanje organizira Križevačka astronomska udruga Perzeidi u sklopu projekta Future Hub Križevci, besplatno je i otvoreno za javnost, a održat će se u prostoru novog Kina u Razvojnom centru i tehnološkom parku u četvrtak 1. srpnja od 19 sati.

Večeras promatranje “supermjeseca” teleskopima

Mjesec kroz teleskop Perzeida. Ovoga puta neće biti neosvjetljenih dijelova Mjeseca, jer bude pun. (foto Martin Vujić)

“Supermjesec” se događa kada je Mjesec u fazi punog Mjeseca u svojoj (približno) najbližoj točki Zemlji što ga čini prividno nešto većim nego što je uobičajeno. Prosječna udaljenost Mjeseca od Zemlje je oko 382.900 kilometara, ali kako je njegova putanja oko Zemlje eliptična, svakih oko 27 dana Mjesec se nađe po jednom u najdaljoj točki od Zemlje (apogeju) i u najbližoj točki (perigeju). Mjesečeva orbita varira zbog različitih gravitacijskih sila Zemlje, Sunca i planeta koje na njega utječu. Razlika udaljenosti između ove dvije točke je u prosjeku 48 000 km. Kad je u perigeju, pun Mjesec se čini za oko 14 posto veći i za oko 30 posto sjajniji nego kad je pun mjesec u apogeju. U prosjeku je svaki četrnaesti pun Mjesec i “supermjesec”, jer se pun Mjesec javlja otprilike svakih 29 i po dana, pa se taj ciklus za oko 2,5 dana razlikuje od ciklusa perigeja i apogeja.

U četvrtak, 24. lipnja Mjesec će već po treći uzastopni put ove godine biti u jednoj od onih bliskih udaljenosti od Zemlje koje ulaze u definiciju “supermjeseca”, a koja nije baš sasvim jasno određena. Nalazimo podatke da je svaki puni Mjesec “supermjesec” ako je od Zemlje udaljen po nekima manje od 368 630 km a po nekima 361 766 kilometara. Vjerojatno postoje i neki drugi “granični” brojevi. To je i posljednji “supermjesec” ove godine. S druge strane, najmanji i najudaljeniji pun Mjesec ove godine (zvan “mikromjesec”) pojavit će se na noćnom nebu 19. prosinca. Tada će Mjesec biti 405 932 kilometra daleko od nas.

Po nekim “definicijama”, pun Mjesec 24. lipnja i nije pravi “supermjesec” jer je vremenski razmak između faze punog Mjeseca (24. lipnja u 20:40 sati) i perigeja (23. lipnja u 11:56 sati, ovoga puta 359.956 km) veći od 24 sata. No, svejedno, kako su već astronomi zbog popularizacije astronomskih događanja i ovaj pun Mjesec uglavnom “proglasili” “supermjesecom”, Križevačka astronomska udruga Perzeidi poziva sve zainteresirane na, kao i uvijek besplatno, promatranje Mjeseca teleskopima, danas, u četvrtak, 24. lipnja, od 22 sata bar do ponoći, u centru Križevaca, na Strossmayerovom trgu, kod paviljona. Dobro došli!