Večeras Amerikanci lete u svemir ‘preko’ Križevaca

Putanja letjelice Crew Dragon 'preko' Križevaca (karta preuzeta sa heavens-above.com)
Predviđena putanja letjelice Crew Dragon ‘preko’ Križevaca 30. svibnja navečer (karta preuzeta sa heavens-above.com)

… I to ćemo moći vidjeti golim okom na našem nebu! Vidjet ćemo letjelicu Crew Dragon u kojoj će biti dva astronauta, u “lovu” na Međunarodnu svemirsku stanicu u kojoj su trenutno dva kozmonauta (Rusa) i jedan astronaut (Amerikanac). Prvo će našim nebom proći Međunarodna svemirska stanica, oko 21 sat i 40 minuta, a onda će istim tragom sedam minuta kasnije za njom proletjeti Crew Dragon u namjeri da je dostigne i da se priključi na nju.

Ova bondovska scena će se zaista odigravati na našem nebu ako Amerikanci danas uspiju lansirati svoju letjelicu nakon što su u srijedu, 27. svibnja, odgodili lansiranje zbog lošeg vremena, a mi ćemo tu scenu zaista vidjeti ako nam nakon uspješnog lansiranja ne zasmetaju oblaci na našem nebu.

Krene li sve po (našem) planu, scenario večerašnjeg “lova” na Međunarodnu svemirsku stanicu, kojem bismo mi mogli biti djelomični promatrači, bio bi ovakav: prvo ćemo pogledati na internetskim stranicama space.com izravan prijenos lansiranja koje je zakazano za 21 sat i 22 minute po našem vremenu. Prijenos počinje već u 17 sati po našem vremenu, pa ako se ranije uključimo, vidjet ćemo tijek priprema, uključujući dolazak astronauta na uzletište (vjerojatno u automobilu “Tesla” kao i u srijedu) i njihovo uspinjanje do kapsule na vrhu rakete. Ako vremenske prilike dopuste i ako se ne pojave neke tehničke poteškoće, pa lansiranje uspije, gledat ćemo neko vrijeme kako se raketa uzdiže u nebo, a onda izlazimo van pod otvoreno nebo da dočekamo letjelicu koja će nam se pojaviti iznad glava već samo 25 minuta nakon lansiranja na Floridi. Ona će doći sa sjeverozapada i moći ćemo je ugledati u tom smjeru na horizontu i dvije minute prije.

No, to nije sve. Da bi nam taj događaj bio zanimljiviji, trebali bismo se pojaviti na otvorenom, na nekom mjestu odakle se vidi što veći dio neba, bar do 21 sat i 37 minuta. Tada će se na našem sjeverozapadnom horizontu pojaviti blještava Međunarodna svemirska stanica, pa će nam prvo ona proletjeti iznad glava u 21 sat i 40 minuta. Još ćemo je moći pratiti 3 minute kako leti prema jugoistoku, a onda istim putem, sa sedam minuta zaostatka za njom, proletjet će nam “naši” putnici koje smo maločas gledali kako uzlijeću s Floride, u manje sjajnoj letjelici, a iznad naših glava bit će u 21 sat i 47 minuta. Učinit će nam se kao da ne lete baš točno istim putem, ali to je samo zato jer se Zemlja u tih sedam minuta već malo zakrenula. Inače, Crew Dragon će točno slijediti Međunarodnu svemirsku stanicu, samo još uvijek na znatno manjoj visini, jer ipak treba neko vrijeme da se “popne” na nešto više od 400 kilometara, na kojoj se visini nalazi Međunarodna svemirska stanica.

Ova “potjera” za Međunarodnom svemirskom stanicom potrajat će do sutra, do nedjelje, jer Crew Dragon mora prvo postići potrebnu visinu, a onda i uskladiti brzinu tako da se sporo i sigurno, bez promašaja ili sudara, spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom.

Ovo će biti prvi let astronauta s američkog tla nakon što je flota svemirskih raketoplana “umirovljena” 2011. godine. Od tada pa sve do danas, američki astronauti su morali koristiti usluge Rusije koja ih je u svemir “vozila” svojim svemirskim brodovima s kozmodroma u Kazahstanu. Ako slučajno i današnje lansiranje bude odgođeno, novi je pokušaj lansiranja predviđen za sutra, u nedjelju, 31. svibnja, u 21 sat po našem vremenu.

U ponedjeljak, 11. studenoga, promatramo tranzit Merkura preko Sunca

Tranzit Merkura 9. svibnja 2016. Merkur je mali crni kružić u donjoj polovici Sunčevog diska. Veća “mrlja” oko sredine Sunčevog diska je slučajna Sunčeva pjega. Sunce nije jednoliko sjajno zbog tanke naoblake (foto Perzeidi – Martin Vujić)

Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje se može naći točno između Sunca i Zemlje. Venera i Merkur su planeti koji obilaze Sunce po stazama koje su bliže Suncu nego što je Zemljina, pa ponekad i oni mogu “zastrti” Sunce. Kako su ti planeti mnogo dalje od Zemlje nego Mjesec, ne mogu prouzročiti primjetljivo smanjenje Sunčevog sjaja, pa ove pojave i ne možemo zvati pomrčinama, već ih zovemo jednostavno “tranzitima”. U ponedjeljak, 11. studenoga dogodit će se čak već četvrti tranzit Merkura u ovom stoljeću. Mali crni kružić Merkura dotaknut će rub Sunčevog diska u 13 sati i 35 minuta i polako će prelaziti preko njegovog diska sve do 19 sati i 4 minute, što znači da će Sunce kod nas čak i prije zaći nego Merkur dovrši svoj tranzit. Maksimum tranzita bit će u 16 sati i 19 minuta, a već deset minuta kasnije Sunce će zaći. Iz naših ćemo krajeva, dakle, ovu pojavu moći promatrati u prvoj njenoj polovini.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi pratit će svojom opremom ovu pojavu od samoga njenog početka iz središta Križevaca, sa Strossmayerovog trga. Postavit će teleskope opremljene posebnim propisanim zaštitnim filterima za promatranje Sunca, pa kao i obično, pozivaju sve građane koji će prolaziti gradom pored njih, da zastanu na trenutak i pogledaju ovu rijetku pojavu. Tako rijetku da smo posljednju do sada promatrali 9. svibnja 2016. godine, a ako propustimo ovu, zbog mogućeg oblačnog vremena ili magle, sljedeća nam je prilika tek za 13 godina, 13. studenoga 2032. godine.

Promatranje će trajati sve dok se bude vidjelo Sunce, pa ekipa Perzeida planira postaviti dio opreme jedno kraće vrijeme, od 15 sati nadalje i u dvorište Osnovne škole Ljudevita Modeca, kako bi i učenici iz popodnevnog turnusa mogli također promotriti ovu pojavu. Ukoliko će oblaci ili magla onemogućavati promatranje, ekipa Perzeida možda odluči promijeniti mjesto promatranja i priliku potražiti na većoj nadmorskoj visini, na Stražincu ili na Kalniku.

Merkur ćemo kroz teleskop vidjeti kao mali okrugli crni kružić koji se sporo, satima giba preko Sunčevog diska. Tranzit Venere je atraktvniji jer je Venera veća od Merkura i bliže nama, pa je njen “kružić” dosta veći od Merkurovog. Tranzit Venere uspješno smo promatrali sa Strossmayerovog trga 6. lipnja 2012. godine, ali njega više neće biti sve do dalekog 11. prosinca 2117. godine!

Tranzit Venere 6. lipnja 2012. Venera je značajno upadljivija od Merkura ne samo zato što je veća, već i zato jer je bliža Zemlji (foto Perzeidi – Martin Vujić)

Bez teleskopa takva se pojava ne može uočiti. Teleskop se ne smije usmjeravati u Sunce bez posebnog filtera koji se stavlja ispred teleskopa, prije nego Sunčeve zrake uđu u njegov optički sistem. Perzeidi su opremljeni svom nužnom opremom za opažanje Sunca pa se kroz njihove teleskope ova pojava može pratiti na siguran i pouzdan način kao i sve dosadašnje pomrčine Sunca, tranziti Venere i Merkura, te Sunčeve pjege i ostale pojave na površini i rubovima Sunca u posljednjem desetljeću. Dobro došli!

Završetak tranzita Venere 6. lipnja 2012. godine (foto Perzeidi – Martin Vujić)

“U potrazi za supernovom” u ponedjeljak u Gradskoj knjižnici

Supernova označava kolosalan kraj aktivnog života velike zvijezde u obliku eksplozije čiji se sjaj može usporediti sa sjajem čitave galaksije. Dosadašnjim opažanjima supernova u drugim galaksijama, očekuju se u prosjeku tri takve eksplozije u stotinu godina u našoj galaksiji, Mliječnoj stazi, međutim, od izuma teleskopa, ni jedna supernova nije opažena u našoj galaksiji. Možemo li nešto više o prirodi takvih eksplozija naučiti iz prošlih supernova iz naše blizine te kako pronaći njihove ostatke poslušajte na zadnjem znanstveno-popularnom predavanju iz serije “Upoznajmo Svemir” pod nazivom “U potrazi za supernovom”.

Predavanje će održati dr.sc. Andrej Dundović, teorijski astrofizičar, u ponedjeljak, 28. 10., s početkom u 19:30 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci.

Dundović je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Hamburgu. Sada radi kao istraživač na znanstvenom institutu Gran Sasso u L’Aquili (Italija) na temama iz visokoenergetske astrofizike, ali djeluje i na križevačkoj civilnodruštvenoj sceni, kao član astronomske udruge Perzeidi te kao član udruge P.O.I.N.T.

Organizator je ovog predavanja, kao i cijelog serijala, Križevačka astronomska udruga Perzeidi uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Uvod u predavanje održat će Ratko Matić, predsjednik udruge Perzeidi i voditelj radijske emisije “Ne dirajte mi krugove”.

“U potrazi za supernovom” šesto je predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja na temu Svemira astronomske udruge Perzeidi. Ova serija predavanja dio je šireg projekta pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Cilj je projekta povećati interes za prirodne znanosti u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu publiku te edukacijskim programom za djecu i mlade. Na javnim predavanjima gostuju znanstvenici i stručnjaci koji upoznaju publiku s tematikom Svemira iz različitih aspekata, a edukativni programi za školarce, koje provode članovi udruge Perzeidi, obuhvaćaju radionice astronomije, kozmologije i moderne fizike te organizirana promatranja zvjezdanog neba. Radionice za osnovnoškolce održavaju se u osnovnim školama u Križevcima, Sv. Petru Orehovcu, Sv. Ivanu Žabnu, Gornjoj Rijeci te Kalniku. Udruga Perzeidi iz Križevaca popularizacijom znanosti i edukacijom bavi se već osmu godinu i nositelj je projekta “Upoznajmo Svemir”.

Plakat predavanja

Predavanje Ogrena Variole “Zvijezde, planeti, asteroidi” ovaj četvrtak u Gradskoj knjižnici

Kako biste definirali zvijezde, planete i asteroide? Lako pitanje, ali odgovor nije baš onakav kako su nas učili u školi. Moderno doba zahtijeva malo različite definicije od onog što se do samo prije 20 ili 30 godina učilo. Ući ćemo u svijet gdje ni zvijezde, ni planeti, ni asteroidi nisu više samo točkice na nebu. Danas ih razumijemo. Red je i da znamo što su.

Prethodni je paragraf najava znanstveno-popularnog predavanja “Zvijezde, planeti, asteroidi” koje će održati Ogren Variola, profesor geografije, astronom amater, dugogodišnji član Astronomsko-astronautičkog društva Zagreb i počasni člana Astronomskog društva Beskraj u četvrtak, 24. 10., u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci s početkom u 19:30 sati.

Variola je autor knjige „Kratka kronologija svemirskih letova“ te mnogobrojnih astronomskih članaka, svojim čestim javnim predavanjima popularizira znanost, a i nositelj je obrazovne emisije Hrvatskog radija – „Svemirsko doba“. Osim Kratke kronologije svemirskih letova, Variola je napisao i više znanstveno-popularnih knjiga, beletristike te poezije.

Organizator je predavanja Križevačka astronomska udruga Perzeidi uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Uvod u predavanje održat će Ratko Matić, predsjednik udruge Perzeidi i voditelj radijske emisije “Ne dirajte mi krugove”.

“Zvijezde, planeti, asteroidi” peto je ovogodišnje predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja na temu Svemira astronomske udruge Perzeidi. Ova serija predavanja dio je šireg projekta pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Cilj je projekta povećati interes za prirodne znanosti u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu publiku te edukacijskim programom za djecu i mlade. Na javnim predavanjima gostuju znanstvenici i stručnjaci koji upoznaju publiku s tematikom Svemira iz različitih aspekata, a edukativni programi za školarce, koje provode članovi udruge Perzeidi, obuhvaćaju radionice astronomije, kozmologije i moderne fizike te organizirana promatranja zvjezdanog neba. Radionice za osnovnoškolce održavaju se u osnovnim školama u Križevcima, Sv. Petru Orehovcu, Sv. Ivanu Žabnu, Gornjoj Rijeci te Kalniku. Udruga Perzeidi iz Križevaca popularizacijom znanosti i edukacijom bavi se već osmu godinu i nositelj je projekta “Upoznajmo Svemir”. Voditelj je projekta dr.sc. Andrej Dundović, astrofizičar zaposlen na znanstvenom institutu Gran Sasso (GSSI) u Italiji.

Plakat predavanja

Danas promatranje neba teleskopom povodom kraja Dječjeg tjedna

Promatranje neba sa Strossmayerovog trga 11. kolovoza 2017. (foto Martin Vujić)

Za nedjelju, 13. listopada meteorolozi su poslije zalaska Sunca najavili relativno toplo vrijeme i vedro nebo pa su članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi odlučili ponovno izaći na teren i posljednjeg dana Dječjeg tjedna koji traje od 7. do 13. listopada, upriličiti promatranje neba iz središta grada, sa Strossmayerovog trga, pored paviljona.

Saturn kroz teleskop Perzeida kako se može snimiti mobitelom

Kako bi se priključili obilježavanju Dječjeg tjedna, promatranje će prilagoditi najmlađima, tako što će u opremi imati nisko postavljen teleskop, pristupačan djeci. Povoljan položaj najatraktivnijih planeta na nebu omogućit će nam da vidimo Jupiter s četiri najveća satelita i Saturn s raskošnim prstenom, zatim uvijek zanimljiv Mjesec, a ovisno o tome koliko će nam smetati gradska rasvjeta i omogućavati prozračnost neba, teleskop ćemo usmjeriti i u još poneki zanimljivi objekt na nebu. Bit će to prilika da naknadno obilježimo i Svjetski tjedan svemira koji je trajao od 4. do 10. listopada, te Međunarodnu noć promatranja Mjeseca koja je ove godina bila 5. listopada, ali je kod nas vrijeme tada bilo vrlo oblačno. Promatranje je, naravno, besplatno, a kako su pozvana naročito djeca, povodom njihovog tjedna, teleskop će pored paviljona biti postavljen rano navečer, čim Sunce zađe, od 18 sati i 30 minuta, baš kad izlazi Mjesec, pa sve do 20 sati, a možda i dulje ako bude više zainteresiranih. Dobro došli!

Završena prva ljetna škola astronomije, astrofizike i kozmologije u Križevcima

Prošli je tjedan u Križevcima održana prva ljetna škola astronomije, astrofizike i kozmologije pod nazivom “Upoznajmo Svemir” u organizaciji Križevačke astronomske udruge Perzeidi te u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci.

Škola je okupila jedanaest polaznika, mahom srednjoškolaca i novih brucoša, ali su na pojedinim predavanjima i radionicama prisustvovali i drugi zainteresirani građani pa je tako ukupno preko dvadeset učenika, studenata i građana pratilo neki dio programa.

Program škole obuhvaćao je predavanja i terensku nastavu. Predavanja su bila organizirana u dva bloka po 90 minuta i održavala su se u učionici Pučkog otvorenog učilišta, a terenska je nastava bila organizirana tri dana pri čemu je znala trajati i po par sati.

S prve večeri promatranja.

U ponedjeljak se učilo o nebeskoj mehanici koja je obuhvaćala teme: što se znalo o nebeskim pojavama u Antici, razvoj heliocentričnog sustava, dolazak nove mehanike što kulminira Keplerovim zakonima i Newtonovim zakonom gravitacije te, konačno, kako ti novi uvidi objašnjavaju gibanja planeta. Na predavanju astronomije, pod temom astrognozije, objašnjeno je snalaženje na noćnom nebu – kako prepoznati zviježđa sjevernog neba i pojedine zvijezde, kako se orijentirani pomoću noćnog neba i kako se ono mijenja kroz godinu.

Postavljanje teleskopa prve večeri promatranja.

U utorak, polaznici su prvo slušali o zvjezdanoj evoluciji: kako zvijezde postaju, kako žive i kako završavaju svoj život; a na astronomiji pričalo se o različitim astronomskim koordinatnim sustavima te kako ih koristiti. Nakon predavanja, polaznici su stečeno znanje astronomije upotrijebili u praksi tako da su kroz teleskope na livadi iza Razvojnog centra i tehnološkog parka promatrali najvidljivije i najzanimljivije objekte noćnoga neba.

Nikola Poljak o antimateriji.

U srijedu, na gostujućem predavanju, docent dr.sc. Nikola Poljak sa zagrebačkog PMF-a održao je predavanje o antimateriji i gdje li je se može naći u Svemiru začinjeno s mnogo drugih zanimljivosti o toj temi. U astronomskom bloku, obrađene su teme mjerenja svemirskih udaljenosti, odnosno kako su stari Grci mjerili radijus Zemlje, udaljenost do Mjeseca i Sunca itd.

U četvrtak, u bloku astrofizike raspravljalo se o kompaktnim zvijezdama i njihovim specifičnostima te o galaksijama i njihovim tipovima, dok se u astronomskom bloku nastavilo s mjerenjem svemirskih udaljenosti, ali sada s naglaskom na moderne metode. Terenska nastava u četvrtak opet se održala iza Tehnološkog, a na njoj su polaznici sami sastavljali i usjeveravali teleskope.

U petak, zadnji dan ove ljetne škole, polaznici su prvo kratko prezentirali kako su riješili projektne zadatke koje su dobili par dana ranije: kako su numerički riješili Keplerove orbite, kako su dobili rješenja jednadžbi zvjezdane strukture za jednostavni model zvijezde, kako su proveli povijesno istraživanje tko je sve utjecao na Kopernika te kako su izradili vlastitu zvjezdanu kartu sjevernog neba. Nakon tih kratkim prezentacija, nastavljeno je s predavanjima. Na bloku kozmologije, dan je kratki pregled opće teorije relativnosti, njezinog razvoja te su razmatrane različite kozmologije završno s modernom fizikalnom kozmologijom baziranoj na općoj teoriji relativnosti. Zatim su gosti iz zagrebačkog Astronomskog društva Beskraj, preuzeli podij. Zelda Prožek, iskusna astrofotografkinja, inače Križevčanka, uvela je polaznike u osnove astrofotografije, objasnila je različite tipove astrofotografije i kakva je oprema potrebna za svaku od njih. Nakon Zeldinog predavanja, škola se premjestila na Stražinec, pod vedro nebo, gdje su Zelda i Ivan Bosnar pokazali astrofotografiju u praksi, na svojim fotoaparatima i teleskopima. Fotografirala se naša galaksija, Andromeda i Plejade, između ostaloga. Vrijeme je poslužilo, unatoč prvotno lošim prognozama, pa su uvjeti za promatranje i astrofotografiju bili gotovo pa idealni. Po završetku škole, polaznicima su uručena priznanja.

Kratki predah nakon predavanja i prije postavljanja opreme na Stražincu.

Ovom prilikom zahvaljujemo gostujućim predavačima, Nikoli Poljaku, Zeldi Prožek i Ivanu Bosnaru što su doprinijeli svojim predavanjima ovoj ljetnoj školi. Organizaciju ove škole vodili su članovi udruge Perzeidi: Ratko Matić, Andrej Dundović i Martin Vujić.

Odaziv i entuzijazam polaznika zasigurno je ohrabrio organizatore škole za slične pothvate ubuduće. Ova bi škola tako mogla predstavljati prvu u nizu od mnogih ljetnih škola znanosti u Križevcima.

Nakon podjele priznanja.

Ljetna škola astronomije, astrofizike i kozmologije bila je organizirana kao dio šireg projekta udruge Perzeidi pod istoimenim nazivom “Upoznajmo Svemir”. Projekt podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i traje 10 mjeseci. Cilj je ovog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade i drugim sadržajima. U Križevcima su tako već organizirana četiri javna predavanja uvaženih stručnjaka i znanstvenika, održane su radionice astronomije u osnovnim školama te pojedinačne radionice kozmologije, astrofizike i teorijske fizike za srednjoškolce. Projekt traje do kraja listopada, a koordinira ga dr.sc. Andrej Dundović.

Ljetna škola “Upoznajmo Svemir” počinje idući tjedan

Mliječni put, uslikao Ivan Bosnar (preuzeto s https://www.astrobin.com/users/Boski/ )

Kao što je već bilo najavljeno, astronomska udruga Perzeidi organizira ljetnu školu astronomije, astrofizike i kozmologije pod nazivom “Upoznajmo Svemir”. Ljetna će se škola održavati u Križevcima od 26. 8. do 30. 8. svakim danom od 17:00 do 20:15, a u tri dana, nakon radionica, polaznici će sudjelovati i na terenskoj nastavi promatranja noćnog neba teleskopima.

Program je škole sljedeći:

  • Ponedjeljak (26. 8.)
    Nebeska mehanika (Andrej Dundović)
    Astrognozija (Ratko Matić)
  • Utorak (27. 8.)
    Evolucija zvijezda (Andrej Dundović)
    Nebeski koordinatni sustavi (Ratko Matić)
    Promatranje kroz teleskope I (Martin Vujić)
  • Srijeda (28. 8.)
    Antimaterija: Zašto u Svemiru ima toliko svjetlosti? (Nikola Poljak)
    Mjerenje svemirskih udaljenosti I (Ratko Matić)
  • Četvrtak (29. 8.)
    Mjerenje svemirskih udaljenosti II (Ratko Matić)
    Galaksije i strukture velike skale (Andrej Dundović)
    Promatranje kroz teleskope II (Martin Vujić)
  • Petak (30. 8.)
    Fizikalna kozmologija: Pregled (Andrej Dundović)
    Astrofotografija: Teorijski dio (Zelda Prožek i Ivan Bosnar)
    Astrofotografija: Praktični dio (Zelda Prožek i Ivan Bosnar)

Predavanja i radionice škole provodit će se po dva blok sata (2 x 90 minuta) dnevno u učionici Pučkog otvorenog učilišta Križevci, dok će lokacija terenske nastave biti određena u ovisnosti o vremenskim prilikama.

Program provode članovi udruge Perzeidi, ali i gostujući predavači. Od gostujućih predavača, jedno predavanje održat će doc.dr.sc. Nikola Poljak, docent na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu koji se bavi eksperimentalnim istraživanjima u fizici elementarnih čestica, a značajan dio svog rada provodi na CERN-u u Švicarskoj. Pored istraživanja u fizici elementarnih čestica, Poljak izučava i edukacijsku fiziku, a ujedno je i voditelj sekcije za popularizaciju fizike pri Hrvatskom fizikalnom društvu. Voditelji radionica astrofotografije, Zelda Prožek i Ivan Bosnar članovi su astronomskog društva Beskraj iz Zagreba i iskusni astrofotografi s mnogo objavljenih fascinantnih fotografija noćnog neba.

Zelda Prožek (preuzeto s: https://www.astrobin.com/full/328963/0/?nc=user )

Ova je ljetna škola organizirana u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci, a dio je šireg projekta udruge Perzeidi pod istoimenim nazivom “Upoznajmo Svemir”. Projekt podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i traje 10 mjeseci. Cilj je ovog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade i drugim sadržajima. U Križevcima su tako već organizirana četiri javna predavanja uvaženih stručnjaka i znanstvenika, održane su radionice astronomije u osnovnim školama te radionice kozmologije, astrofizike i teorijske fizike za srednjoškolce. Projekt koordinira dr.sc. Andrej Dundović.

Ljetna škola “Upoznajmo Svemir” krajem kolovoza u Križevcima

Astronomska udruga Perzeidi organizira ljetnu školu astronomije, astrofizike i kozmologije pod nazivom “Upoznajmo Svemir”. Ljetna će se škola održavati u Križevcima od 26. 8. do 30. 8. s bogatim programom predavanja, radionica i terenske nastave. U tjedan dana, program će pokriti uvod u astronomiju, uvod u astrofiziku i kozmologiju te terensku nastavu korištenja teleskopa i osnove astrofotografije. Program je prilagođen srednjoškolcima, ali je škola otvorena i svim građanima, neovisno o dobi, koji gaje znatiželju prema prirodnim znanostima i Svemiru.

Predavanja i radionice škole provodit će se u poslijepodnevnim satima po dva blok sata (2 x 90 minuta) svakodnevno tijekom radnog dijela tjedna u učionici Pučkog otvorenog učilišta Križevci, dok će lokacija terenske nastave biti određena u ovisnosti o vremenskim prilikama i broju polaznika.

Program će provoditi članovi udruge Perzeidi, ali i gostujući predavači. Ratko Matić, Križevčanima, između ostaloga, poznat kao dugogodišnji popularizator astronomije i vrstan poznavatelj noćnoga neba, uvest će polaznike u astronomiju. Za program astrofizike i kozmologije zadužen je dr.sc. Andrej Dundović, teorijski fizičar sa znanstvenog instituta Gran Sasso u Italiji, a s profesionalnim interesima u visokoenergetskoj astrofizici i kozmologiji. Terensku nastavu astronomije predvodit će Martin Vujić, iskusan astronom-amater, odličan poznavatelj tehnika opažačke astronomije te sudionik mnogih astronomskih promatranja diljem Hrvatske.

Gostujući predavači, detaljnije informacije te točan raspored cijelog programa škole bit će objavljeni naknadno na web stranicama udruge Perzeidi.

Sudjelovanje u školi besplatno je za sve polaznike, a jedini je uvjet da se polaznici prije početka škole (prije 25. 8.) registriraju putem e-pošte ljetna.skola@perzeidi.hr slanjem imena, prezimena i uzrasta polaznika. Broj polaznika je ograničen, a prednost u slučaju popunjenja kvote imaju srednjoškolci.

Ova je ljetna škola organizirana u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci, a dio je šireg projekta udruge Perzeidi pod istoimenim nazivom “Upoznajmo Svemir”. Projekt podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i traje 10 mjeseci. Cilj je ovog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade i drugim sadržajima. U Križevcima su tako već organizirana četiri javna predavanja uvaženih stručnjaka i znanstvenika, održane su radionice astronomije u osnovnim školama te radionice kozmologije, astrofizike i teorijske fizike za srednjoškolce. Projekt koordinira dr.sc. Andrej Dundović.

U nedjelju, 11. kolovoza promatranje neba ukrašavanog meteorskim tragovima

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

U nedjelju, 11. kolovoza Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje tradicionalno promatranje i fotografiranje neba povodom meteorskog roja Perzeidi čije je ime udruga i usvojila. Promatranje se održava na području bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, čijoj upravi zahvaljujemo što će nam izaći u susret reduciranjem rasvjete u blizini mjesta promatranja. Teleskopi će biti spremni za promatranje od 21 sat i 30 minuta do ponoći, a možda i dulje ako bude zainteresiranih. Nadamo se da će se odlična prognoza vremena i ostvariti i da neće biti poteškoća u promatranju. Meteorske tragove po nebu pratit ćemo, naravno, golim okom jer su nepredvidivi i prebrzi za teleskopsko promatranje. Perzeidi se mogu vidjeti na nebu svake godine između 13. srpnja i 26. kolovoza, ali najviše ih ima oko 12. kolovoza. Tako će ove godine njihova najveća učestalost biti pred zoru 13. kolovoza, ali i u nedjelju bismo trebali vidjeti nekoliko desetaka tragova meteora po satu, sve ovisi o bistrini neba i okolnom svjetlosnom onečišćenju. Ako vidimo manje meteora od očekivanog broja, bar svakih nekoliko minuta po jednoga, najveći krivac za to bit će Mjesec, u fazi između prve četvrti i punog Mjeseca, čiji će sjaj onemogućiti opažanje manje sjajnih meteora. No, zato ćemo imati pri ruci i teleskope kojima ćemo moći promatrati Jupiter, Mjesec i Saturn poredane gotovo po ravnoj crti na južnom nebu. Pored Jupitera na početku promatranja vidjet ćemo sva četiri njegova najveća satelita ali tokom večeri Ganimed će zaći iza Jupitera. Saturn ćemo prepoznati po raskošnom prstenu. Na Mjesecu će biti upadljiva brda, doline i krateri, pogotovo na crti koja razdvaja osvjetljeni od neosvjetljenog njegovog dijela. Stići ćemo teleskope okrenuti i na bar još nekoliko zanimljivijih i u gradskim uvjetima vidljivijih objekata dalekog svemira, poput galaksije Andromede, nekoliko kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, dvojnih zvijezda i planetarnih maglica.

Nadamo se da će nas biti bar kao na promatranju pomrčine Mjeseca 16. srpnja ove godine (foto Martin Vujić)

Kako je prognoza vremena za ponedjeljak, 12. kolovoza navečer također vrlo povoljna, a meteora bi trebalo biti još i više, u dogovoru sa zainteresiranim promatračima u nedjelju, križevački će astronomi sigurno organizirati i još jedno promatranje dan kasnije, u ponedjeljak, s jedne od već provjereno dobrih lokacija izvan grada, s koje ćemo sigurno sve ono što smo vidjeli u nedjelju vidjeti još bolje, a meteora sigurno još i više. Promatranje je besplatno i zato tim više – dobro došli!

Obilježavanje 50. obljetnice slijetanja na Mjesec, s Antom Radonićem u Gradskoj knjižnici 19. srpnja

U petak, 19. srpnja, u 19 sati u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” obilježavamo 50. obljetnicu slijetanja na Mjesec. Na dan točno prije 50 godina “Apollo 11” ušao je u orbitu oko Mjeseca i dan-dva kasnije prvi su ljudi šetali po Mjesecu. Križevačka astronomska udruga Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, koja čitavo ljeto raznim aktivnostima obilježava ovu obljetnicu, organiziraju predavanje Ante Radonića Ljudi na Mjesecu. Za Udrugu Perzeidi ovo je još jedno predavanje u nizu predavanja iz projekta Upoznajmo Svemir čiji je pokrovitelj Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Predavač Ante Radonić jedan je od najvećih poznavalaca i stručnjaka za ovu temu u Hrvatskoj. Od djetinjstva se intenzivno bavi astronomijom i astronautikom, a u javnosti se pojavio već u vrijeme trajanja projekta “Apollo”. Od 1972. do umirovljenja 2017. bio je voditelj planetarija s astronautikom u Tehničkom muzeju u Zagrebu gdje je redovito održavao predavanja za školske grupe i građane u cilju popularizacije astronomije i astronautike, a također je i suosnivač, stalni i najvjerniji stručni suradnik emisije za popularizaciju astronomije i astronautike Andromeda Hrvatskoga radija koju još i danas možemo slušati svakoga utorka navečer. Zahvaljujući svom poslu i velikom entuzijazmu imao se prilike susretati s mnogim stručnjacima koji su radili na svemirskim projektima i s astronautima, pa i onima koji su putovali na Mjesec. Tako ćemo od njega moći čuti i mnoge zanimljive pojedinosti koje je saznao u neposrednim druženjima i razgovorima s njima. Nakon predavanja slijedi diskusija s posjetiteljima koje već sada pozivamo da razmišljaju o pitanjima koja će postaviti predavaču.

Voditelji Hrvatske meteorske mreže i Perzeidi gostuju kod Ante Radonića u Tehničkom muzeju na predstavljanju meteorita Križevci 11. prosinca 2014. godine (foto: iz arhive Perzeida)

Susret s našom “legendom” popularizacije svemirskih tema koja je već jednom bila u Križevcima ali prije davnih deset godina na Culture Shocku i koja još ne namjerava stati u praćenju svih zbivanja u svemiru i u animiranju mladih da se bave tim temama besplatan je za sve zainteresirane posjetitelje, pa očekujemo da će Multimedijska dvorana Gradske knjižnice “Franjo Marković” u petak, 19. srpnja u 19 sati biti tijesna. Dobro došli!