Večeras, 28. listopada, ali samo u slučaju vedrog neba, to jest ako Mjesec bude vidljiv na nebu i golim okom, Astronomsko društvo Perzeidi priređuje promatranje Mjeseca povodom male djelomične pomrčine Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Tada će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Vidljivi dio pomrčine počet će oko 21 sat i 36 minuta, a završiti oko 22 sata i 53 minute. Zvjezdarnica se otvara u 21 sat i promatranje je za sve zainteresirane posjetitelje besplatno.
Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night) je popularno-znanstvena manifestacija koja se organizira svake godine neke subote u listopadu na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, redovito kada je Mjesec oko prve četvrti. Ove godine Međunarodna noć promatranja Mjeseca održava se u subotu, 21. listopada. Suprotno očekivanjima mnogih koji nisu Mjesec promatrali teleskopom, zanimljivije je promatrati Mjesec kada nije pun, jer se detalji reljefa kao što su neravnine i krateri mnogo bolje razaznaju u igri svjetla i sjene na prijelazu iz Suncem osvijetljenog u neosvijetljeni dio Mjeseca, oko takozvanog terminatora koji je svake večeri na nekom drugom mjestu na Mjesecu pa zato nam svake večeri Mjesec pruža drugačiji prizor. Radi toga se Međunarodna noć promatranja Mjeseca priređuje uvijek kada je Mjesec u fazi oko prve četvrti i jer je u najpovoljnijem položaju za promatranje, najviše na nebu što može biti u vrijeme kada Sunce zalazi, pa sve do oko 22 sata i 30 minuta kada i on zalazi. Faza prve četvrti će nastupiti sljedećega jutra u 5 sati i 30 minuta, pa će te subotnje večeri za nas sa Zemlje Suncem biti osvjetljeno 45 posto površine Mjesečevog diska. Astronomsko društvo Perzeidi tada će, dakle 21. listopada navečer, organizirati javno promatranje Mjeseca teleskopima sa križevačke zvjezdarnice s početkom u 19 sati. Pridružiti se mogu svi zainteresirani i sudjelovanje je besplatno.
Uz Mjesec, atraktivne pojave na večernjem nebu koje će se te subote također moći vidjeti, sve to naravno uz uvjet da bude vedro nebo, bit će i najveći planeti Sunčevog sustava: Saturn sa svojim prstenovima i satelitima, te Jupiter sa svojim satelitima. Kako prognoza vremena nagovještava da bi nam mogli smetati oblaci, a za nedjelju se najavljuje povoljnije nebo, u slučaju da u subotu ne uspije promatranje, postoji mogućnost da se ponovi i dan kasnije, u nedjelju u isto vrijeme, od 19 sati pa do kada bude zainteresiranih, odnosno do zalaska Mjeseca.
Usput se može spomenuti da će i točno tjedan dana kasnije, 28. listopada, opet biti priređeno promatranje Mjeseca ali tada zbog drugog, ne baš svakidašnjeg razloga: desit će se djelomična pomrčina Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Neće doduše biti velika, jer će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Počet će već oko 20 sati i završiti oko 23 sata, no to ćemo za tjedan dana još posebno najaviti.
Prošle srijede, 27. rujna 2023. godine, u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je izložba starih i unikatnih monokulara i binokulara iz privatne zbirke dr. sc. Branka Hanžeka. Ova zbirka optičkih sprava jedinstvena je u Hrvatskoj, a prvi puta je predstavljena javnosti upravo u Križevcima s ovom izložbom.
Zbirka sadrži 30 eksponata od kojih najstariji eksponat – monokular s početka 19. stoljeća potječe iz Teksasa, SAD. Tu su i rijetki primjerci mikroskopa, teleskopa i dalekozora, a svima je zajedničko da su u odličnom stanju i posve funkcionalni. Na otvorenju je predstavljen i katalog zbirke koji osim opisa eksponata sadrži i kratke povijesne crtice iz razdoblja kad je optička sprava izrađena te je opisana njihova namjena. Izložbu je organiziralo Astronomsko društvo Perzeidi uz podršku Koprivničko-križevačke županije.
Dr. sc. Tea Hatadi, ravnateljica Muzeja kao domaćin izložbe pozdravila je okupljene i predstavila ostale govornike te je izrazila zadovoljstvo što je izložba prvi puta predstavljena upravo u Gradskom Muzeju Križevci. Voditelj Kozmološkog centra i križevačke zvjezdarnice, dr. rer. nat. Andrej Dundović, istaknuo je zašto ovakva izložba, kao dio jednog većeg mozaika čiji je dio i nova zvjezdarnica u Križevcima, doprinosi ideji približavanja tematike Svemira ljudima te kako se nada da će i ovakve stvari naći interesa kod mladih jer optika je jedna od najzahtjevnijih područja tehnologije koja danas leži u srcu tehnološke proizvodnje mikročipova, a na kojima počiva moderno društvo. Na ovoj izložbi imamo prilike vidjeti razvoj te vještine kroz godine.
Autor izložbe dr. sc. Branko Hanžek prvo je istaknuo zašto su Križevci važni u kontekstu optičkih instrumenata jer je na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u 2. polovici 19. stoljeća odvijala nastava koja je uključivala predmete Mjerstvo te Mjeračina i rezanje, a na kojima su se koristili optički mjerni instrumenti. Osvrnuo se na pojedine izloške ispričavši kako su sakupljeni i restaurirani te je poručio kako mu i danas ljudi iz svih dijelova Hrvatske šalju stare optičke sprave čime kolekcija nije konačna. Najavio je i da je zbirka u proceduri zakonske zaštite kao hrvatsko kulturno dobro od znanstvenog značaja te je izrazio želju da zbirka dobije stalno mjesto u javnom prostoru, na primjer u Križevcima, a na što je ravnateljica Hatadi uzvratila da je to realna mogućnost kad Muzej osigura nove, veće prostore.
Predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i jedan od recenzenata zbirke, dr. sc. Željko Andreić, naglasio je da eksponati imaju i umjetničku vrijednost. Poručio je da su u svoje vrijeme ti predmeti bili izuzetno skupi, a opet su se nabavljali i na našem području u isto vrijeme kada su se pojavili i na Zapadu što govori u prilog činjenici da itekako imamo vrijednu povijest, samo da ju trebamo, kroz ovakve stare predmete, više čuvati, a ne bacati.
Izložba je otvorena do subote, 7. 10. te se može pogledati svakim radnim danom od 10 do 13 sati te subotom od 10 do 12 sati, a u četvrtak, 5. 10., članovi Astronomskog društva Perzeidi omogućit će i stručno vodstvo pri razgledanju. Posjetitelji mogu preuzeti i besplatan primjerak kataloga zbirke.
Povodom ove izložbe, Astronomsko društvo Perzeidi, organizira u četvrtak promatranje noćnog neba iz zvjezdarnice Kozmološkog centra od 20 sati.
Katalog je dostupan i u mrežnom izdanju na ovdje.
U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci sutra, 27. rujna 2023. godine, u 18 sati otvorit će se i predstaviti izložba zbirke starih i unikatnih monokulara i binokulara, od kojih se posebno ističu monokulari stari oko 200 godina i 150 godina, pa šest binokulara starih oko 100 godina te mnoge druge unikatne i stare optičke sprave koje su popravljane i restaurirane te su u posve funkcionalnom stanju.
Ova zbirka od znanstvenog značaja prvi puta se predstavlja javnosti i jedinstvena je takva u Hrvatskoj, a autor i vlasnik zbirke dr. sc. Branko Hanžek, dugogodišnji znanstveni suradnik pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, od nedavno u mirovini, posebno ističe važnost ovog predstavljanja u Križevcima jer smatra Križevce kolijevkom hrvatskog modernog mjeriteljstva. Kako navodi u katalogu zbirke: “Godine 1860. u Križevcima počela je nastava na ustrojenom gospodarsko-šumarskom učilištu. Prema prvim pravilima o uređenju učilišta već u II. semestru slušali su se, uz ostalo, predmeti Mjerstvo te Mjeračina i rezanje, a učenici su imali i vježbe na polju dva sata na tjedan koristeći i optičke mjerne instrumente. Prije Križevaca, postojale su pomorske škole u Kotoru, Dubrovniku, Splitu, Zadru i Rovinju, koje su isto tako njegovale motrenje i mjerenje, propisani su i nužni instrumenti i nastavna pomagala, ali je organizacijski plan, za razliku od Križevaca, održavao se na talijanskom jeziku.” Uz to, kako zbirka sadrži i nekoliko teleskopa, ima očitu poveznicu i s novom zvjezdarnicom u Križevcima.
Dr. sc. Zdenko Franić, recenzent zbirke tako u svojoj recenziji piše: “Valja napomenuti da se vrlo rijetko može pronaći ovako velika i katalogizirana zbirka izuzetno zanimljivih optičkih instrumenata koji su svi u savršenom, uporabnom stanju. Tim više, što su neki instrumenti stari više od nekoliko stotina godina. Nije stoga čudo da se procijenjena vrijednost zbirke kreće između 100 do 200 tisuća eura, što je procijenjeno na način da su se pratile međunarodne aukcije sličnih instrumenata kao i cijene na internetskim tržincama rabljenih stvari.”
Drugi recenzent, prof. dr. sc. Željko Andreić piše: “Vrijednost ove zbirke je višestruka. Kao prvo, mnogi instrumenti su rijetkost i na svjetskom nivou, i samo po tome su dragocjeni za našu povijest. Kao drugo, oni pokazuju što su i kada naši preci koristili, ali i da su koristili u njihovo doba najmodernije optičke instrumente do kojih su mogli doći, što i opet Hrvatsku svrstava u europski kulturni i znanstveni krug. Nadalje, zbirka ima edukativnu i umjetničku vrijednost jer prikazuje kako su neke vrste instrumenata kroz povijest evoluirale od prvih modela, pa do gotovo modernih inačica istih.”
Zbirka je u postupku zakonske zaštite kao hrvatsko kulturno dobro od znanstvenog značaja.
Izložbu organizira Astronomsko društvo Perzeidi i Gradski muzej Križevci, a na otvorenju, osim autora i vlasnika zbirke dr. sc. Branka Hanžeka, govorit će prof. dr. sc. Željko Andreić, predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i jedan od recenzenata zbirke te dr. rer. nat. Andrej Dundović voditelj Kozmološkog centra i križevačke zvjezdarnice i urednik kataloga zbirke. Organizaciju izložbe podržala je Koprivničko-križevačka županija.
Hrvatski astronomski savez (HAS) provodi program obrazovanja i popularizacije astronomije diljem Hrvatske pa će tako 22. i 23. rujna 2023. godine posjetiti Križevce te organizirati u suradnji s Astronomskim društvom Perzeidi iz Križevaca seriju radionica za osnovnoškolce te dva promatranja noćnog neba za javnost pod nazivom Dani astronomije u Križevcima. Radionice ispred HAS-a izvodit će Dorian Božičević, dugogodišnji popularizator astronomije te glavni tajnik Saveza i Delegat Međunarodne organizacije za zaštitu noćnog neba za Hrvatsku, u Kozmološkog centru u Križevcima (zvjezdarnica).
22. 9. petak
• 18:00 – 20:30 – dvodnevna mala škola astronomije za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca i Mjeseca (prvi dan)
• 21:00 – 23:00 – javno promatranje Mjeseca, Saturna i Jupitera i fotkanje Mjeseca pametnim telefonima
23. 9. subota
• 09:00 – 11:00 – jednodnevna radionica o Suncu za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca
• 15:00 – 17:30 – jednodnevna radionica o Suncu za 5. – 6. razrede osnovnih škola te promatranje Sunca
• 18:00 – 20:30 – dvodnevna mala škola astronomije za 1. – 4. razrede osnovnih škola te promatranje Saturna i Jupitera (drugi dan)
• 21:00 – 23:00 – javno promatranje Mjeseca, Saturna i Jupitera i fotkanje Mjeseca pametnim telefonima
Na radionice se učenici prijavljuju u svojim školama (OŠ Modec i OŠ Nazor) kod učitelja razredne nastave i kod učitelja fizike. U slučaju lošeg vremena javna promatranja se otkazuju.
Završna konferencija za javnost i medije, održana jučer u Kozmološkom centru u Križevcima, označila je završetak dvogodišnjeg projekta SPARK – Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca. Ovaj projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije i vrijedan preko 385 tisuća eura, odnosno 3 milijuna kuna, jedan je od najambicioznijih projekata popularizacije znanosti i izvaninstitucionalnog obrazovanja proveden na području Republike Hrvatske u zadnjih deset godina, a i jedan od rijetkih kojemu je u središtu tematika svemira. Projekt je provodila udruga P.O.I.N.T. s partnerima: Astronomskim društvom Perzeidi, Pučkim otvorenim učilištem Križevci, Gradskom knjižnicom „Franjo Marković” Križevci, Zakladom za lokalni razvoj i solidarnost „Volim Križevce”, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Gradom Križevcima.
U samo dvije godine provedeno je gotovo 300 aktivnosti kroz 28 programa kroz koje je prošlo oko 1500 polaznika, mahom iz Križevaca i okolnih mjesta, svih dobnih skupina, od djece od 4 godine starosti, pa sve do osoba treće životne dobi. Polaznici su tako slušali predavanja iz područja astronomije, astrofizike i kozmologije, sudjelovali na radionicama tehnike, astrofotografije, digitalnog crtanja, informatike, robotike i 3D modeliranja, posjećivali su Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu kako bi se upoznali s dosezima modernog inženjerstva i tehnologije, ali su također promatrali teleskopima noćno nebo i nebeske fenomene. Organizirane su i večeri znanosti, umjetnosti i tehnologije na kojima su gosti, stručnjaci, umjetnici i znanstvenici, u neformalnom okruženju građanima približili područja svog djelovanja. Članovi organizacija civilnog društva uključenih u projekt prošli su pak desetke internih radionica i predavanja kako bi ojačali svoje kapacitete i kompetencije u provođenju programa popularizacije znanosti te su posjetili druge zvjezdarnice u Hrvatskoj, od Zagreba i Rijeke, preko Višnjana i Korenice pa sve do Zvjezdanoga sela Mosor, Makarske i Hvara. Uz to, Andrej Dundović i Petar Pavlović, znanstvenici angažirani na provedbi projekta, posjetili su poznata europska sveučilišta i znanstvene institute kako bi stekli dodatna iskustva te dogovorili suradnje na znanstvenom području, ali i na području popularizacije temeljnih prirodnih znanosti. Tako su posjetili Znanstveni institut Gran Sasso te Nacionalni laboratorij Gran Sasso u Italiji, a koji predstavlja najveći podzemni laboratorij u svijetu za astročestičnu fiziku, zatim Sveučilište u Hamburgu i DESY u Hamburgu, koji je nakon CERN-a, najveći istraživački centar u Europi za temeljna istraživanja u fizici. Jedna od adresa bio je i Pariški opservatorij – najveća francuska institucija za astronomiju i astrofiziku, a koja je jedna od najpoznatijih i najstarijih takve vrste u svijetu. Sveučilište u Coimbri u Portugalu, jedno od najstarijih u Europi, te njihov geofizički i astronomski opservatorij također je bio jedan od mjesta ovih studijskih posjeta.
Ipak, centralni rezultat ovog projekta je svakako križevačka zvjezdarnica, novo 13-metarsko zdanje koje impresionira svojom monumentalnom pojavom i redefinira pejzaž Križevaca. Križevačka zvjezdarnica, izrađena u sklopu Kozmološkog centra, najnovija je i jedna od rijetkih zvjezdarnica u Hrvatskoj koju krasi 40 centimetarski teleskop vrste Ritchey-Chretien, iste vrste kao i poznati svemirski teleskop Hubble. Teleskop je zaštićen 5 i pol metarskom kupolom koja je proizvod domaćih ruku. Zvjezdarnicu je u prva dva mjeseca nakon otvorenja, 20. travnja 2023. godine, posjetilo preko dvije i pol tisuće posjetitelja, a pobudila je veliki interes javnosti i medija na nacionalnoj razini, a i šire. Križevačka zvjezdarnica potaknula je i druge gradove u Hrvatskoj da planiraju slične projekte. Nova zvjezdarnica, osim atraktivnog odredišta za turiste i učenike, omogućit će u suradnji s prirodoslovnim i tehničkim fakultetima, studentima praksu i rad na istraživačkim projektima.
Osvrćući se na rezultate projekta na završnoj konferenciji voditelj projekta, Andrej Dundović, u kontekstu velike popularnosti zvjezdarnice komentirao je da „zgrada nije bila dovoljna motivacija da se ovo realizira, zgrada je posljedica, dok je motivacija bila viša, ona da ljudima približimo interes za svemirom i približimo im kako znanost funkcionira” te je zaključio da će se „utjecaj projekta na ovaj kraj vidjeti još godinama i kad se ništa nakon ovoga ne bi radilo, ali mi ne mislimo stati i mislimo nastaviti s ovakvim radom te pojačati znanstveni rad”. Ratko Matić, ispred Astronomskog društva Perzeidi ustvrdio je da „Mlade generacije koje sada u 21. stoljeću žive, mogu konačno reći – zvjezdarnica, to je normalna stvar, nije to nešto nedohvatljivo, nije to više što postoji samo na Havajima i čileanskim pustinjama” te dodao „trebamo mlade snage koje bi nam se priključile i koje bismo osposobili u radu na zvjezdarnici”. Ravnateljica Gradske knjižnice Marjana Janeš-Žulj istaknula je da je „ovo veliki dobitak za Križevce, velika startna pozicija za budući razvoj”, dok je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Križevci, Željka Šunjić rekla da joj je: “drago da je Pučko otvoreno učilište bilo dio ovog projekta i nadamo se još ambicioznijim projektima u budućnosti”. Ispred Zaklade Volim Križevce, predsjednica zakladne uprave Ivan Dubravec također je izrazila ponos što je Zaklada bila dio projekta i naglasila da je napravljen velik posao. Doc. dr. sc. Tomislav Jagušt kao predstavnik FER-a rekao je da je SPARK najbolji projekt popularizacije znanosti na kojem je sudjelovao i koji je ostavio daleko najveći impakt na cijelo društvo i svoju lokalnu zajednicu. Gradonačelnik Grada Križevaca, Mario Rajn, obračajući se sudionicima projekta, zaključio je: „Rezultati ovog projekta su tek ono što ćemo gledati u narednim desetljećima – niz polaznika, u godinama koje dolaze, upravo potaknuti ovim interesom, gradit će svoje daljnje akademske karijere, i profesionalna usmjeravanja, a ja mogu samo istaknuti želju i nadu da će dio toga vratiti Gradu kao što ste to vratili vi.”
Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna.
Ovaj vikend u sklopu projekta SPARK donosimo dva znanstveno-popularna predavanja teorijskih fizičara Andreja Dundovića i Petra Pavlovića o onom svemiru koji ne svijetli i koji se ne vidi kroz teleskope, a opet posredna opažanja i teorijska razmatranja ukazuju na njegovo postojanje – bit će dakle riječi o nevidljivom svemiru. Tako će u subotu, 26. 8. u 18 sati Dundović održati predavanje “Što skriva međuzvjezdani prostor?”, dok će Pavlović u nedjelju, 27. 8. u 18 sati uvesti publiku u problematiku crnih rupa s predavanjem “Uvod u crne rupe”. Oba predavanja održat će se u Kozmološkom centru, odnosno križevačkoj zvjezdarnici.
Teme predavanja predstavljaju “domaći teren” dvojici predavača u profesionalnom smislu. Petar Pavlović godinama radi na području opće teorije relativnosti te je objavio desetak znanstvenih članaka vezanih za implikacije jakih gravitacijskih polja – onih koje se mogu naći baš kod crnih rupa, crvotočina ili ranog svemira. Andrej Dundović pak istražuje visokoenergijske procese u svemiru čija je priroda još uvijek nepoznata i zahtijeva izvore, materiju i polja čije se postojanje tek pretpostavlja. Na toj temi Dundović objavljuje znanstvene radove o magnetskim poljima u svemiru, radijativnim procesima u galaksiji i izvorima kozmičkih zraka visokih energija.
Ovo su dva posljednja javna znanstveno-popularna predavanja koja će se održati na projektu SPARK čime se zatvara jedan trogodišnji ciklus popularizacije znanosti u Križevcima kroz EU projekte Future Hub Križevci i SPARK. Projekt SPARK završava 31. kolovoza 2023. godine, ali rezultati ovog projekta, kao i njegovog prethodnika ostaju… Zato će kraj nedjeljnog predavanja poslužiti i za osvrt na dosadašnje rezultate inicijative za Kozmološki centar te diskusiju s publikom o nastavku djelovanja nakon ovog ciklusa.
Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna.
“Uvod u astrofotografiju” kratak je tečaj koji će se održavati u naredna dva tjedna na križevačkoj zvjezdarnici kroz četiri radionice. Ovaj je tečaj namijenjen prvo onima koji se već bave fotografijom i željeli bi istražiti ovu pomalo egzotičnu domenu fotografije, ali je namijenjen i onima s interesom za svemirom koji već imaju iskustvo neposrednog opažanja svemira okom, ali bi željeli to što vide i nekako zabilježiti trajnije na slici. Pored toga, cilj je kroz ove radionice ovladati novim znanjima i vještinama kako bi na križevačkoj zvjezdarnici stasali novi astrofotografi koji bi iskoristili veliki teleskop zvjezdarnice fotografirajući divne nebeske fenomene.
Kroz ovaj tečaj posvetit ćemo se više osnovnoj tehnici fotografiranja noćnog neba nego drugim aspektima fotografije, a same radionice bit će podijeljene na sljedeće nastavke:
Sve radionice održavat će se u Kozmološkom centru, odnosno križevačkoj zvjezdarnici, a organizirane su od strane udruge P.O.I.N.T. i AD Perzeidi u sklopu projekta SPARK. Radionice će voditi Andrej Dundović, dugogodišnji fotograf-amater s jedne strane, a s druge strane astrofizičar koji već dugi niz godina proučava svemir kroz teoriju i kroz praksu.
Tečaj je namijenjen polaznicima od 14 godina i starijima, a zaintereisrani se mogu prijaviti ovdje. Preporuka je da polaznici na radionice donesu svoj fotoaparat ukoliko ga imaju.
Povodom ovogodišnjeg meteorskog roja Perzeida, križevačko astronomsko društvo nazvano po ovom fenomenu, Perzeidi, prošli je vikend organiziralo dva promatranja noćnog neba za javnost.
U petak, s križevačke zvjezdarnice, kratki uvod u snalaženje na noćnom nebu dao je dugogodišnji popularizator astronomije i član društva, Ratko Matić. Istovremeno je pedesetak posjetitelja svjetočilo i pokojem meteoru koji im je zasvijetlio iznad glava. Promatrao se zatim Saturn, a kasnije se na nebu pojavio i sjajni Jupiter.
Drugo promatranje održano je u subotu na Stražincu, nedaleko od Orehovca, oko 12 kilometara od Križevaca. Tamo je nebo bilo tamnije pa su se mogli vidjeti i manje sjajni uleti u atmosferu ovog svemirskog materijala otpalog s kometa Swift–Tuttle koji je prošao u blizini Zemljine orbite zadnji puta 1992. godine. Idući će puta opet “zasijati” novi materijal daleke 2126.
Ovaj vjerojatno najpoznatiji meteorski roj dobio je naziv po zviježđu Perzej iz kojeg prividno meteori dolaze, a što se stručno naziva radijantom meteorskog roja. Doduše, taj radijant se u novije vrijeme malo pomaknuo prema susjednim zviježđima, Kasiopeje i Žirafe, zbog precesije Zemljine orbite. Time je malo i olakšano praćenje ovih meteora jer se ovaj radijant nalazi na Mliječnoj stazi, pa ako se Mliječna staza vidi na noćnom nebu, sigurno je da će meteori učestalo strujati uzduž nje. 
Ova promatranja organizirana su u sklopu projekta SPARK i to su jedni od posljednjih aktivnosti na ovom projektu prije njegovog završetka s krajem ovog mjeseca.
Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna. Projekt provodi udruga P.O.I.N.T. s partnerima: AD Perzeidi, Zaklada “Volim Križevce”, Pučko otvoreno učilište Križevci, Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Grad Križevci.
I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira praćenje nebeskog spektakla koji priređuje meteorski roj Perzeidi. Promatranje će trajati dvije večeri i noći, a po potrebi i tri, pa se pozivaju svi zainteresirani da podijele taj događaj s križevačkim astronomima.
Prve večeri, u petak, 11. kolovoza od 21 sat Perzeidi (astronomi) nas pozivaju na terasu križevačke zvjezdarnice gdje će biti priređeno ne samo promatranje meteora, nego teleskopom i ostalih nebeskih atrakcija (poput Saturna, a možda dočekamo i izlazak Jupitera), te razgledavanje same zvjezdarnice. S tog mjesta sigurno nećemo moći nabrojiti toliko Perzeida (meteora) koliko bismo ih mogli vidjeti s nekog mjesta izvan grada na kojem nema toliko umjetne rasvjete, ali ćemo se moći informirati o fenomenu meteora i dogovoriti se za glavno promatranje nebeskih krijesnica večer kasnije, u subotu, 12. kolovoza, također od 21 sat, sa Stražinca, brdašca nedaleko od Križevaca, gdje je svjetlosno onečišćenje mnogo manje, pa očekujemo vidjeti u prosjeku bar jedan svjetlosni trag na nebu svake minute.
Posljednjih godina mediji za ovu pojavu sve više nameću naziv Suze svetoga Lovre kao nešto “tradicionalno”, za što nema opravdanih argumenata. Zato “ozbiljniji” astronomi nisu skloni tom nazivu, s čim bi se vjerojatno složio i sam sveti Lovro, a trebali bi se složiti i njegovi štovatelji. Ta sintagma, naime, nikako ne ide u prilog svetom Lovri, čak ga i vrijeđa, jer on, po predanju, nije zaplakao kad su ga mučili. Ako ćemo se izražavati metaforički i poetski, mnogo je prikladniji naš naziv “nebeske krijesnice” koji su sa simpatijama ocijenili i mnogi astronomi u svijetu.
Usput, u ovo vrijeme “demokratizacije” medija, pogotovo elektroničkih, sve se više objavljuju članci u kojima se vrlo nestručno najavljuju neki “nebeski” događaji. Tako se mogu pročitati i najave “supermjeseca” u ovom kalendarskom mjesecu (“začudo” čak dva “supermjeseca”), naivno senzacionalistički intonirane, pa se naglašava kako se “supermjesec” (zamislite!) može vidjeti i golim okom, a odmah zatim i da je “iznimno velik” (pa kako ga onda ne bismo vidjeli golim okom, kad vidimo i “obični” mjesec bez problema!). No, treba reći da taj takozvani “supermjesec” uopće nije “iznimno” velik, nego predvidivo “velik”, baš koliko treba biti! Vrhunac nepoznavanja banalnih činjenica dolazi do izražaja u jednom članku u kojem piše kako će taj “supermjesec” (od prije desetak dana), “utjecati i na padanje zvijezda između 12. i 13. kolovoza koje će se onda slabije vidjeti zbog svjetlosti mjeseca” (citat). Prvo, “supermjesec” ne može nikako utjecati na “padanje zvijezda” (to je, ako ništa drugo, bar nespretna formulacija), a drugo – autor/ica članka misli da će “supermjesec” blještati na nebu još i dva tjedna nakon što se pojavio! Pa treba naglasiti baš suprotno, da u vrijeme “padanja” nebeskih krijesnica Mjeseca uglavnom uopće neće biti na nebu, jer otprilike dva tjedna nakon punog mjeseca slijedi mladi mjesec! Znači, baš u te dane maksimuma Perzeida, Mjeseca neće niti biti na našem nebu navečer i dobar dio noći, konkretno 13. kolovoza izlazi tek oko dva sata poslije ponoći i to u obliku tankog srpa, a ne punog mjeseca! Zato možemo konstatirati ne da će Mjesec “smetati”, nego da je, što se tiče Mjeseca, ovo jedna od boljih godina za promatranje Perzeida, kada će Mjesec “smetati” zanemarivo malo ako uspoređujemo s onim kako bi mogao da je pun!
Vidimo se na promatranjima Perzeida kako je najavljeno: u petak na zvjezdarnici, a u subotu na Stražincu, od 21 sat nadalje! U slučaju da nam u subotu vedrina neba ne bude sklona ili da se pokaže veliki interes javnosti, promatranje Perzeida može se ponoviti i u nedjelju u isto vrijeme i s istog mjesta kao u subotu.