Dr.rer.nat. Petar Pavlović na prvom predavanju objašnjava temeljne pojmove fizike (Foto: Hrvoje Belani)
Druga po redu radionica iz serije “Moderna fizika za mlade” u organizaciji križevačke astronomske udruge Perzeidi, a u realizaciji dr.rer.nat. Petra Pavlovića održat će se ovu subotu u učionici Pučkog otvorenog učilišta (zgrada Gradske knjižnice, ulaz sa stražnje strane zgrade).
Prošle subote tema je bila uvod u fiziku i njezini filozofski temelji tako da je na pristupačan način objašnjen pojam i predmet fizike, odnos fizike prema metafizici te odnos fizike prema prirodi. Izdvojen je fenomen promjene kao suštinski princip prirode, a uz njega uspoređeni su koncepti prostora i vremena u klasičnoj i modernoj fizici.
U drugom nastavku naglasak će biti na mjerenju prostora i koordinatnim sustavima. Uvest će se matematički objekti – skalari i vektori te matematičko modeliranje promjena putem diferencijalnog i integralnog računa. To je dovoljno matematike da se postave temelji Newtonove fizike, objasni determinizam koji iz nje slijedi kao i njegova ograničenja. Pojam sile i djelovanja na daljinu tu su novi koncepti koji vode do važnog novog pojma za modernu fiziku – pojma polja.
Ovom serijom radionica želja je potaknuti mlade na bavljenje prirodoslovnim područjima, uvesti ih u filozofiju prirode, objasniti načela znanstvene metodologije te raditi na matematičkoj pismenosti koja polaznicima sigurno neće biti na odmet ako svoje obrazovanje nastave na prirodoslovnim i tehničkim fakultetima. Ova aktivnost dio je šireg plana Perzeida da dovedu stručnjake prirodoslovnih područja koji bi omogućili nove edukativne sadržaje u Križevcima i pružili priliku mladima za što kvalitetnijim i potpunijim obrazovanjem. Cilj je uz to ostvariti neposrednu vezu između znanstvenika profesionalno uključenih u istraživački rad te lokalne zajednice čime se ostvaruje razmjena znanja i potiče entuzijazam za znanost na višem nivou od onoga kakvog pruža konvencionalno obrazovanje.
Križevačka astronomska udruga Perzeidi od ove subote pokreće radionice pod nazivom “Moderna fizika za mlade” namijenjene srednjoškolcima. Ideja je radionica ostvarena u suradnji s Petrom Pavlovićem, doktorom znanosti i aktivnim istraživačem čiji su uži interesi kozmologija i fizika svemira, a koji se križevačkoj javnosti već predstavio prošle godine svojim predavanjem o cikličkom svemiru. Dr.rer.nat Pavlović nizom će predavanja pokriti zanimljive teme iz moderne fizike, upoznati polaznike s osnovnim elementima matematičkih alata potrebnih za razumijevanje tih tema te dati općeniti osvrt na metode kritičkog mišljenja koje bi trebale biti neizostavni dio svakog znanstvenog pristupa.
Ovim radionicama želja je potaknuti mlade na bavljenje prirodoslovnim područjima, objasniti načela znanstvene metodologije te raditi na matematičkoj pismenosti koja polaznicima sigurno neće biti na odmet ako svoje obrazovanje nastave na prirodoslovnim i tehničkim fakultetima. Ova aktivnost dio je šireg plana Perzeida da dovedu stručnjake prirodoslovnih područja koji bi omogućili nove edukativne sadržaje u Križevcima i pružili priliku mladima za što kvalitetnijim i potpunijim obrazovanjem. Cilj je uz to ostvariti neposrednu vezu između znanstvenika profesionalno uključenih u istraživački rad te lokalne zajednice čime se ostvaruje razmjena znanja i potiče entuzijazam za znanost na višem nivou od onoga kakvog pruža konvencionalno obrazovanje.
Radionice će se održavati subotama narednih mjesec dana u učionici Pučkog otvorenog učilišta (zgrada Gradske knjižnice).
S potpune pomrčine Mjeseca na Ratarni 27. srpnja 2018. (foto: Tihomir Jakopčić)
U nadi da će se vedro nebo zadržati još bar do kraja dana (prognoza je povoljna), Udruga Perzeidi upriličuje još jedno promatranje neba koje nam ove sezone nudi rijetko viđenu ‘raskoš’: ‘paradu’ četiri najsjajnija planeta i Mjeseca već od prvog sumraka. Po južnom nebu večeras će se, počevši već od zalaska Sunca (u 18:58), poredati od zapada prema istoku Venera, Jupiter, Saturn, Mjesec i Mars. Sve njih s najviše točke križevačke Ratarne moći ćemo vidjeti istovremeno još samo nekoliko dana, a do sljedeće slične prilike morat ćemo se nakon toga strpiti sljedećih 18 godina! Zato Perzeidi predlažu svim znatiželjnicima da se okupimo danas, u srijedu, 19. rujna, već u 18:30 na ‘vrhu’ Ratarne, na putu pored meteorološke postaje, kako bismo još jednom učvrstili u sjećanju taj izuzetni raspored velikih tijela Sunčeva sustava. Venera zalazi već u 19:44, pa se i ne vidi više dugo poslije 19 sati, stoga ne bismo smjeli nimalo zakasniti na početak promatranja. Dok čekamo da ugledamo Veneru u prvom sumraku, zabavljat ćemo se promatranjem Sunca. Nakon vrlo uspjelog promatranja sa Stražinca prije tri dana, niti ovo promatranje ne bi smjelo biti nimalo lošije. Imat ćemo prilike teleskopom promatrati pojave na Suncu na kojem se (na žalost promatrača) već dulje vrijeme ne vidi niti jedna pjega, zatim ‘srpastu’ Veneru, Jupiter sa satelitima Kalistom, Ganimedom i Iom (Europa će biti ‘sakrivena’ iza Jupitera), Saturn s prstenovima i satelitom Titanom te crveni Mars, a pored Marsa će, u odličnoj fazi za promatranje, skoro u prvoj četvrti, biti naš Mjesec. Po želji i raspoloženju posjetitelja i organizatora, a koliko će to sjajni Mjesec dopuštati, moći ćemo promatrati i još neke zanimljive nebeske objekte. Dobro došli!
Promatranje (oblačnog) neba iz Stražinca 10. kolovoza 2018. (foto: Udruga Orej, prenešeno s Facebooka)
Brojimo posljednje dane kada još uvijek već od sumraka možemo panoramskim pogledom golim okom obuhvatiti istovremeno sva četiri najsjajnija planeta Sunčevog sustava. Slična situacija ponovit će se tek 2036. godine. Uskoro će se prva iz tog niza (Venera, Jupiter, Saturn, Mars) “izgubiti” Venera koja danas zalazi već nešto prije 20 sati, a nakon nje i Jupiter. Prognoza vremena za nekoliko sljedećih dana daje nam nadu da bismo mogli vidjeti zalazak Sunca i sumrak bez oblaka, pa je zato Križevačka astronomska udruga Perzeidi odlučila prirediti u tom razdoblju dva promatranja neba.
Prvo promatranje organizira se u Stražincu nedaleko od Svetog Petra Orehovca u suradnji s tamošnjom Udrugom Orej, danas, u nedjelju, 16. rujna s početkom u 18:45. Poziv je upućen svim zainteresiranima, uz napomenu da ne bi smjeli zakasniti niti minute, ako žele vidjeti sve što je “na programu”, jer će biti prilike promatrati pojave na Suncu teleskopom (Sunce zalazi u 19:04) a i Venera će već biti nisko na zapadnom obzoru. Bit će prilike promatrati mjesecoliku Veneru, Jupiter sa satelitima Europom, Ganimedom, Kalistom i Iom, Saturn s prstenovima i satelitom Titanom te crveni Mars, a između Jupitera i Saturna u odličnoj fazi za promatranje, u prvoj četvrti, bit će Mjesec. Po želji i raspoloženju posjetitelja i organizatora, a koliko će to sjajni Mjesec dopuštati, moći će se promatrati i još neki zanimljivi nebeski objekti.
Promatranje s istim programom ponovit će se i u Križevcima, na Ratarni, pored meteorološke postaje, u srijedu, 19. rujna, od 18:30 sati. Dobro došli!
Venera na zalasku (pokraj krošnje drveta desno) i Jupiter (u sredini)
Oton Kučera još je davne 1895. godine u svojoj znanstveno-popularnoj knjizi o astronomiji Naše nebo napisao:
“…dobri moj čitatelju, ne požali truda, pak izađi sa mnom o sunčanom zapadu iz tijesne izbe svoje i uskih ulica, gdje jedva vidiš to krasno nebo, na otvorenu ravnicu i posveti koju uru motrenju pojava, kojima ćeš biti svjedok. Naći ćeš doduše dosta ljudi, koji će te gledati u čudu, što li nalaziš u tome zabave, da se zadubljuješ u to nebo, jer žalibože danas tisuće i tisuće i obrazovanih ljudi svaki dan gledaju te krasne pojave, a da ih ne vide. Neka ti oni ne budu mjerilom, rđav uzgoj, pretjerana borba za svakidašnji život, možda i niske strasti ugušile su u njima polet srca, koji već ne može da shvaća takovih užitaka. Ne dao nam Bog da ikad, pa ni u dubokoj starosti, padnemo na te niske grane!”
Ovih večeri posebno je preporučljivo izaći iz kuće, zaputiti se na mjesto gdje nema puno svjetlosnog onečišćenja i posvetiti svoj pogled i pažnju noćnom nebu! Osim što su večeri tople i vrlo vedre, imamo i odličan raspored čak četiri planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa koji su se poredali po nebeskom svodu od zapada prema istoku južnom stranom neba tako da se vide već u ranoj večeri i to istovremeno! Takva prilika događa se vrlo rijetko i na nju zapravo treba čekati godinama. Tu je i Mjesec koji je trenutno idealan za promatranje teleskopom prije nego uđe u mijene jakog sjaja. Venera kao drugi planet najbliži Suncu vjerno ga prati na zalasku pa zato i zalazi ubrzo nakon Sunca već oko 9 sati večeras. Veneru slijedi divovski Jupiter i njegovi mjeseci, od čega četiri najveća, Io, Europa, Ganimed i Kalista, vidimo kroz amaterske teleskope. Između Saturna i Jupitera ugurao se Mjesec. Mars dolazi posljednji, a sada je i naročito uočljivo crven jer je posebno blizu Zemlji.
Prošle nedjelje bila je gužva na promatranju ovogodišnjih Perzeida
Astronomska udruga Perzeidi ovih večeri stoga aktivno organizira promatranja, pa nakon meteorskog roja Perzeidi prošlog vikenda, ovaj vikend promatrat ćemo spomenute planete i Mjesec kroz naše teleskope te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Večeras imamo promatranje na Stražincu, nedaleko od Orehovca, a pomoć u organizaciji daje nam udruga Orej iz Orehovca. Dok u nedjelju organiziramo promatranje u gradu iza Tehnološkog parka na mjestu heliodroma bivše vojarne Križevci. To je samo 10 minuta pješke od centra grada i jedna od rijetkih lokacija u samom gradu s koje se sve ovo opisano može lako vidjeti.
Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)
Sljedećih nekoliko večeri i noći, ako bude vedro, između 22 sata navečer i 4 sata ujutro, na nebu ćemo moći pratiti padanje mnoštva “zvijezda”. Naravno, nijedna prava zvijezda nakon toga neće nedostajati na nebu, jer se to samo “pjesnički” kaže da padaju zvijezde. Radi se o tome da će se, kao i svake godine u ovo vrijeme, presjeći putanja našeg planeta s jednim “potokom” sitne svemirske prašine čija zrnca ulijeću u atmosferu, pa izgarajući i zagrijavajući zrak stvaraju kratkotrajne sjajne blještave crte po nebu.
Perzeidi su godišnja “kiša” meteora koja se javlja između početka srpnja i polovice kolovoza s očekivanim maksimumom aktivnosti između 11. i 13. kolovoza. Tih dana ih najviše ima, jer nas tada Zemlja na svojoj putanji “provede” kroz najgušći dio tog “potoka” sitne svemirske prašine. On potječe od ostataka repa kometa 109P/Swift-Tuttle koji kao i Zemlja kruži oko Sunca, samo po drugačijoj, izduženoj eliptičnoj orbiti, a za jedan obilazak Sunca treba mu čak oko 130 godina. Svaki put kada se približi Suncu, komet djelomično isparava i raspada se te za sobom ostavlja “potok” svojih ostataka, kamenčića i čestica prašine koji nastavljaju put istom orbitom kao i komet. Kada naš planet u svojoj orbiti presjeca taj “potok”, mi na Zemlji vidimo kako te čestice izgaraju u gornjim slojevima atmosfere.
Mliječna staza viđena sa Stražinca (foto M.Vujić)
U toku godine ima više takvih meteorskih “potoka”, ali Perzeidi su najpopularniji jer su među najgušćim i javljaju se u doba godine kad su noći ugodno tople, nebo uglavnom vedro a i mi imamo najviše vremena, jer smo najčešće na godišnjim odmorima. Da bismo vidjeli što više “zvijezda padalica” ili “nebeskih krijesnica”, poželjno je odabrati što tamnije mjesto, bez umjetne rasvjete i imati sreću da tih noći nema mjesečine. Ovo drugo ne možemo birati, ali ovih je dana Mjesec u fazi mlađaka, dakle prividno blizu Sunca, pa nam neće nimalo smetati. Čak će u nekim dijelovima svijeta izazvati i djelomičnu pomrčinu Sunca ali mi nećemo biti u zoni pomrčine.
Ovaj se meteorski potok zove Perzeidi jer nam se čini kao da svi dolaze s onog dijela neba gdje se nalazi zviježđe Perzej. Promatra se već bar 2000 godina. Komet Swift-Tuttle, iz čijeg repa potječe, otkriven je 1862. godine. Ponovno je viđen 1992. godine, kada je bio vidljiv i dalekozorom. Računamo da će 14. kolovoza 2126. proći vrlo blizu Zemlje a s obzirom na veličinu, oko 26 km, spada u vrlo blize opasne objekte. Ipak, ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji u idućih bar dvije tisuće godina. U slučaju sudara sa Zemljom napravio bi veću štetu nego sudar s asteroidom koji je uništio dinosaure.
Prosječna brzina kojom čestice prašine Perzeida ulijeću u atmosferu je oko 60 kilometara u sekundi. Izgaraju i isparuju se već na visinama od 100 kilometara iznad površine Zemlje. Sljedećih večeri i noći mogli bismo ih vidjeti po nekoliko desetaka na sat.
Jedno od ranijih promatranja neba s terena bivše vojarne (foto Martin Vujić)
Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, ohrabreni velikim odazivom posjetitelja na promatranju nedavne pomrčine Mjeseca, predlažu svima zainteresiranima da se opet druže s njima i ovih dana, pod noćnim nebom, ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: u petak i subotu, 10. i 11. kolovoza, na Stražincu nedaleko od Križevaca, te u nedjelju, 12. kolovoza na livadi južno od Tehnološkog parka (na terenu bivše vojarne) u Križevcima. Posebno će zanimljivo biti u petak na Stražincu, kada promatranje organizira Udruga za nezavisnu kulturu i mlade “Orej” iz Svetog Petra Orehovca. Svakoga dana okupljanje, postavljanje opreme i promatranje počinje već u 20 sati.
No, nećemo samo “brojiti” Perzeide. Opremljeni teleskopima i dalekozorima moći ćemo “popratiti” sva četiri golim okom vidljiva planeta našega sustava, dok se polagano kreću od istoka prema zapadu: Veneru, Jupiter, Saturn i Mars, što se rijetko događa u samo jednoj večeri. Ovisno o vedrini i koliko nam udaljena umjetna rasvjeta to o(ne)mogući, imamo priliku vidjeti i galaksiju Andromedu, brojne druge galaksije, kuglaste i otvorene skupove zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. Nadamo se da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, a ako se ukaže potreba, promatranje se produljuje i na ponedjeljak. Dobro došli!
Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)
Križevačka astronomska udruga Perzeidi u petak, 27. srpnja oko 19:30 sati dolazi s opremom, to jest s teleskopima i dalekozorima, na najvišu točku križevačke Ratarne, u blizini meteorološke stanice, odakle “puca” pogled na istok, na Ratarsku šumu u nizini, s posebnim razlogom i ciljem: pratiti tijek najdulje pomrčine Mjeseca u ovom stoljeću.
Pomrčina počinje u 19:14 sati, ali tada se Mjesec nalazi još ispod našeg horizonta, jer izlazi tek u 20:21 sati. Nikakva šteta, jer u tom se razdoblju odvija put Mjeseca samo kroz Zemljinu polusjenu, a praktički se okom i ne vidi razlika između potpuno osvjetljenog Mjeseca i Mjeseca u Zemljinoj polusjeni.
Mjesec kroz teleskop Perzeida 27. veljače 2012. (foto M. Vujić)
Nakon astronomskog izlaska Mjeseca u 20:21 sat još ćemo pričekati desetak minuta da Mjesec “izroni” iznad krošanja Ratarske šume. Dok čekamo Mjesec možemo se natjecati tko će prije, još za dana, prije zalaska Sunca u 20:30 sati, na zapadnom nebu ugledati sjajnu Veneru, a na južnom nešto manje sjajan Jupiter, pa ih zatim pogledati i teleskopom.
Pogleda uprtog prema istoku-jugoistoku čekamo Mjesec iznad Ratarske šume. Trebao bi biti pun, ali dok Sunce zalazi na zapadu-sjeverozapadu a Mjesec izlazi na istoku-jugoistoku, između njih se ispriječila Zemlja na kojoj mi stojimo, pa ćemo ugledati “svoju” sjenu na donjem lijevom dijelu Mjesečeva diska, jer je početak vidljive djelomične pomrčine, kad Mjesec počne ulaziti u pravu Zemljinu sjenu, u 20:24 sati. Mjesečev disk počet će tamniti od donjeg lijevog dijela i pomrčina će se širiti i “gutati” Mjesec prema gornjem desnom dijelu njegovog diska. Dok promatramo kako se Mjesec “gasi” i postaje zagasito crven, možemo teleskopima i dalje promatrati Veneru na zapadu, Jupiter s njegova četiri najveća satelita na jugu-jugozapadu i Saturn koji je također postao vidljiv, kao i njegov raskošni prsten (samo teleskopom), između Jupitera i Mjeseca, nešto bliže Mjesecu.
Promatranje neba sa Strossmayerovog trga u Križevcima kolovoza 2017. (foto M.Vujić)
U 21:30 sati Mjesec će potpuno potamniti, jer će ga čitavog prekriti Zemljina sjena, pa će tada biti tamne, zagasito crvene boje koja potječe od loma i raspršenja Sunčevih zraka u tankom sloju atmosfere koja obavija naš planet. Za sve stanovnike Mjeseca na ovoj strani Mjeseca koja je okrenuta Zemlji, kada bi ih bilo, tada bi nastupila totalna pomrčina Sunca koja bi trajala 1 sat i 43 minute. Bit će to najdulja potpuna pomrčina Mjeseca čak u čitavom 21. stoljeću! Malo “ispod” Mjeseca moći ćemo promatrati i sjajni crvenkasti Mars.
Prvih pola sata potpunu pomrčinu promatramo s Ratarne, pa se oko 22 sata sa svom opremom selimo na Strossmayerov trg, u središte Križevaca, jer do tada Mjesec neće biti vidljiv s tog mjesta. Odande nastavljamo promatranje. Pratit ćemo čitavu potpunu pomrčinu koja traje do 23:13 sati, a za to vrijeme teleskope ćemo povremeno okretati i na vidljive planete. Venera će već zaći, a i Jupiter će biti teško vidljiv. No, zato neće biti problem vidjeti Saturn na jugu, okružen prstenom, te u blizini njegov najveći satelit Titan. I dalje će ispod Mjeseca sjajiti Mars koji tako sjajan nije bio još od 2003. godine, a to znači niti tako blizu Zemlji. Baš taj dan bit će u opoziciji, to jest i on, kao i Mjesec, točno na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce.
Promatranje neba sa Strossmayerovog trga u Križevcima kolovoza 2017. (foto M. Vujić)
Ako bude sreće, možda u tijeku tog dugog promatranja ugledamo i poneki trag meteora na nebu, jer meteorski roj Perzeidi čija je kulminacija poslije 10. kolovoza počinje već sada biti “aktivan”. Također ćemo između 22:33 i 22:39 sati moći pogledom “ispratiti” i let Međunarodne svemirske stanice sjevernim nebom, “ispod” Velikog medvjeda, Sjevernjače i zviježđa Kasiopeje.
U središtu Križevaca ostajemo dok bude zainteresiranih, jer izlazak Mjeseca iz Zemljine sjene traje sve do 0:19 sati 28. srpnja, pa završetak promatranja nije strogo određen. Svima koje malo više zanima pomrčina Mjeseca i promatranje sva četiri dobro vidljiva planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa (a rijetkost je da se tako izredaju u jednoj večeri), preporučamo da ne propuste promatranje s Ratarne, pa neka tamo dođu nešto prije 20:30 sati, jer će se odande sve to vidjeti mnogo bolje nego iz središta grada. U promatranju sa Strossmayerovog trga pomoći će nam Komunalno poduzeće Križevci koje će nam izaći ususret reduciranjem javne gradske rasvjete na trgu koliko god će biti u mogućnosti, na čemu ovim putem srdačno zahvaljujemo.
Čekanje izlaska Mjeseca na Ratarni 7. kolovoza 2017. (foto R.Matić)
Ostaje nam samo nada da ćemo opisanu nebesku “predstavu” uspješno odgledati po predviđenom i opisanom scenariju, to jest da se između “nebeske pozornice” i nas u “zemaljskom gledalištu” neće navući zastori od oblaka za vrijeme trajanja “predstave”. Vidimo se!
P.S. Perzeidima su se posebno najavili križevački pivari s namjerom da im se pridruže u promatranju svojim “instrumentima” i “aparatima”. Ne moramo niti spominjati kakvu “logističku podršku” možemo od njih očekivati: posebno izdanje “pomrčinskog piva”. Razlog više da se vidimo u velikom broju. Čak i ako nam oblaci ugroze dobro raspoloženje, pivari će ga nastojati održavati!
Križevačka astronomska udruga Perzeidi održala je godišnju skupštinu koja je ujedno bila i izborna skupština, 30. prosinca 2017. godine u prostorijama udruge na Nemčićevom trgu. Predsjednik udruge, Ratko Matić, podsjetio je na mnoge aktivnosti udruge u protekloj godini:
obilježavanje šeste godišnjice pada meteorita “Križevci”,
natjecanje na Messierovom maratonu u Tičanu gdje je tim Perzeida (Vujić, Fočić, Meštrović) osvojio 4. mjesto,
višednevno gostovanje na danima astronomije u Daruvaru,
gostovanje kod Astronomskog društva Koprivnica na festivalu “Svemirski vikend u Koprivnici”,
organizirano tribina “Put prema rubu svemira amaterskom astrofotografijom” u sklopu 13. Culture Shocka na kojoj je gostovao Saša Nuić iz Astronomskog društva Beskraj, Zagreb,
organizirano predavanje Borisa Štromara iz Astronomskog društva Beskraj o potjeri za pomrčinom Sunca u SAD-u na 6. Pinklecfestu,
organizirana tribina “Fizika i početak svemira” na kojoj je gostovao Petar Pavlović sa Sveučilišta u Hamburgu,
održana školska konferencija mladih križevačkih astronoma iz OŠ Vladimir Nazor pod vodstvom svog mentora i učitelja Tomice Turkovića na kojoj su sudjelovali i Perzeidi svojim predavanjem.
Predavanje na školskoj konferenciji mladih astronoma OŠ Vladimira Nazora u Gradskoj Knjižnici
Povrh toga, Udruga je organizirala tokom prošle godine više promatranja noćnog neba i Sunca, što iz grada, što s drugih lokacija (Čabraji, Kamešnica, Stražinec, Ratarna) što je uvelike omogućeno i promatračkom opremom člana udruge Vujića, te opremom same udruge.
Na skupštini je produžen mandat predsjedniku Ratku Matiću i tajniku Tihomiru Jakopćiću, dok su upravni odbor, uz predsjednika i tajnika, izabrani Antun Gold, Andrej Dundović, Martin Vujić, a nadzorni Ivica Kocijančić, Goran Ljaljić, Branimir Ratković.
Skupština Perzeida (foto: R. Višak)
U narednih godinu dana Perzeiđani najavljuju kontinuaciju starih aktivnosti, ali i neke nove koje će biti pravovremeno javno najavljene.
Udruga Perzeidi i dalje drži svoja vrata otvorenima građanima zainteresiranima za promatranje noćnoga neba i nebeskih fenomena.
Mladi križevački astronomi koji djeluju u Osnovnoj školi Vladimir Nazor pod vodstvom svog mentora učitelja Tomice Turkovića održat će večeras, 22. prosinca, niz kratkih predavanja o zvijezdama u Gradskoj knjižnici Franjo Marković. Početak je zakazan za 19 sati i 30 minuta, a u suradnju su pozvali i Križevačku astronomsku udrugu Perzeidi da im se priključi jednim svojim prigodnim kratkim predavanjem. Ulazak na predavanja je slobodan.
Jedne sasvim obične večernje šetnje, jedne tišine prohladne novembarske večeri, možda na putu od željezničkog kolodvora do centra grada, pogled nam zaluta prema gore, prema zvijezdama, prema svemiru. Prema beskraju. Odjednom kao da nestanu sve prolaznosti naših života i naša misao vine se u to veličanstveno prostranstvo, a duh u nama oživi – duh znatiželje. Tko si li ti Svemire?
Na jedno takvo putovanje našim svemirom u potrazi za odgovorima uputit ćemo se na tribini “Fizika i početak svemira” koja će se održati u petak, 1. prosinca, s početkom u 19 sati i 30 minuta u Multimedijskoj dvorani gradske knjižnice “Franjo Marković” u organizaciji Križevačke astronomske udruge Perzeidi. Na tribini će govoriti fizičar i kozmolog Petar Pavlović, doktorand na Sveučilištu u Hamburgu, koji se već predstavio javnosti sa svojom teorijom cikličkog svemira, a putovanje će početi razmatranjima misli o kozmosu u različitim civilizacijama i kulturama, preko modernog poimanja svemira u sklopu fizikalne kozmologije, pa sve do aktualnih znanstvenih teorija o evoluciji svemira: Velikom prasku i Cikličkom svemiru. Tribinu će moderirati i voditi Andrej Dundović.
Pridružite nam se, a kada idući puta pogledate prema noćnome nebu možda koja nova ideja zagolica vašu maštu.
Mladi križevački astronomi koji djeluju u Osnovnoj školi Vladimir Nazor pod vodstvom svog mentora učitelja Tomice Turkovića održat će večeras, 22. prosinca, niz kratkih predavanja o zvijezdama u Gradskoj knjižnici Franjo Marković. Početak je zakazan za 19 sati i 30 minuta, a u suradnju su pozvali i Križevačku astronomsku udrugu Perzeidi da im se priključi jednim svojim prigodnim kratkim predavanjem. Ulazak na predavanja je slobodan.
