Posljednje javno znanstveno-popularno predavanje u okviru projekta Future Hub Križevci s naslovom “Veliki prasak ili ciklički Svemir – istraživanje postanka Svemira” održat će se u utorak, 26. listopada 2022. godine u 19 sati u učionici Pučkog otvorenog učilišta, Trg sv. Florijana 14 (zgrada Gradske knjižnice Križevci, ulaz s parkirališta).
Predavanje će održati dr. rer. nat. Petar Pavlović, ravnatelj Kozmološkog instiuta i član AD Perzeidi, o tome što točno putem znanosti znamo o postanku Svemira. Pokazat ćemo da za ideju o postanku Svemira u trenutku Velikog praska zapravo ne postoje strogi znanstveni dokazi i da su ciklički Svemir i Veliki prasak dvije otvorene opcije. Diskutirat ćemo fizikalne i matematičke probleme povezane sa shvaćanjem singularnosti kao početka Svemira i pokazati zašto je pitanje postanka Svemira toliko teško i trenutno se nalazi izvan mogućnosti potpunog opisa u okviru teorija koje trenutno posjedujemo.
Znanstveno-popularno predavanje pod naslovom “Glazba kao univerzalni jezik?” održat će u subotu 15. listopada 2022. godine s početkom u 19 sati doktorica znanosti Jelka Vukobratović, asistentica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje će se održati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci, a organiziraju ga Astronomsko društvo Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci.
Najava predavanja: Od Pitagorine teorije „glazbe sfera“ do „zlatne ploče“ poslane u svemir na Voyageru 1, glazbu idealistički zamišljamo kao umjetnost s kvalitetom univerzalnog. Često se ističe njen komunikacijski potencijal, njena navodna razumljivost na predverbalnoj razini, ne samo među čovječanstvom, nego i s drugim oblicima života. No, koliko doista znamo o glazbi i njenim različitim pojavnostima diljem svijeta i mogu li naša dosadašnja znanja poduprijeti ili ipak opovrgnuti ideju njene univerzalnosti?
Vukobratović je studij flaute završila 2008., a muzikologije 2012. godine na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2020. godine etnomuzikologiju na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu, a od 2015. je zaposlena kao asistentica za etnomuzikološke predmete na odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Radila je i kao profesorica flaute i povijesti glazbe na Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima od 2009. do 2015. godine te kao istraživačka asistentica na projektu Sveučilišta u Cape Bretonu u Kanadi 2013. godine.
Objavila je nekoliko znanstvenih radova s područja tradicijske glazbe i autorskog prava, etničkih identiteta, festivala i produkcije baštine. Aktivno je sudjelovala na međunarodnim znanstvenim skupovima Hrvatskog etnološkog društva (HED), Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM), Europskog seminara za etnomuzikologiju (ESEM) i drugih organizacija. U nastavku iznosimo sažeti prikaz njenog doktorskog rada.
Jelka Vukobratović (privatna arhiva J. V.)Plakat predavanja
Astronomsko društvo Perzeidi, udruga P.O.I.N.T. i Pučko otvoreno učilište Križevci u ciklusu znanstveno-popularnih predavanja za javnost u sklopu projekta Future Hub Križevci poziva sve zainteresirane na predavanje “Koliko daleko nas je fizika dovela u razumijevanju svemira?” teorijskog fizičara prof. dr. sc. Hrvoja Štefančića u četvrtak, 6. listopada 2022. godine u 19 sati. Mjesto predavanja je Mala (podrumska) dvorana Hrvatskoga doma Križevci.
Predavač najavljuje: Suvremena fizikalna kozmologija po mnogim kriterijima postaje jedna od najuspješnijih grana znanosti. Tijekom predavanja bit će naznačeni neki elementi povijesnog razvoja fizikalne predodžbe o svemiru koji su fizikalnu kozmologiju doveli do današnjeg statusa. Raspravit će se kako fizikalna kozmologija koristi eksperimentalne i opažačke rezultate sa Zemlje i iz lokalnog svemira za razumijevanje dinamike opservabilnog svemira. Bit će prikazana i trenutno otvorena pitanja o dinamici i strukturi svemira poput tamne materije i tamne energije ili drugih fizikalnih mehanizama koji proizvode njima ekvivalentne učinke te neki od mogućih odgovora na ta pitanja koje su fizičari predložili zadnjih dvadesetak godina. Predavanje će biti zaključeno opisom nekih novih metodoloških izazova u razvoju kozmologije i fizike općenito.
O predavaču: Rodom iz Našica, studij teorijske fizike završio je 1996. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1997. godine zaposlen je na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je 2002. godine u području teorijske fizike elementarnih čestica te se usavršavao na Sveučilištu u Barceloni. Glavna područja istraživanja su mu fizika visokih energija, fizikalna kozmologija te znanosti o kompleksnim sustavima. U području fizikalne kozmologije bavio se istraživanjima problema ubrzanog širenja svemira i povezanih pitanja tamne energije, kozmološke konstante i vakuumske energije, modifikacija gravitacije na kozmološkim udaljenostima te ujedinjenih modela tamne materije i tamne energije. Od 2012. godine radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje je trenutno prorektor za međunarodnu suradnju, a predavač je i na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa gdje predaje na kolegiju Slučajni procesi na financijskim tržištima.
Plakat predavanja i prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić (izvor: Unicath.hr)
U dane promatranja Mjesec će otprilike ovako izgledati
Povodom Međunarodne noći promatranja Mjeseca 1. listopada, Astronomsko društvo Perzeidi namjerava dvije večeri zaredom upriličiti javna promatranja Mjeseca teleskopom. Naravno, namjera može biti ostvarena samo ukoliko se nebo razvedri ili se oblaci razmaknu bar toliko da dopuste pogled na Mjesec. U tom slučaju, u petak navečer, 30. rujna teleskop će biti postavljen, uz stručno vođenje promatranja, na Strossmayerovom trgu u Križevcima, pored paviljona, a večer kasnije, 1. listopada, na krovnoj terasi zvjezdarnice, pored kupole, obje večeri od 20 do 22 sata a možda i dulje, ovisno o interesu posjetitelja. U tom slučaju moći će se vidjeti i Mars koji izlazi oko 22 sata. U vrlo povoljnom položaju za promatranje su Saturn s prstenovima i Jupiter sa satelitima. Ovaj drugi posebno, jer tako blizu Zemlji kao ovih dana nije bio već sedamdeset godina: samo oko 600 milijuna kilometara, što je vrlo blizu ako taj podatak usporedimo s 966 milijuna kilometara koliko se može udaljiti kad je najdalje od Zemlje. Promatranje je besplatno za sve zainteresirane posjetitelje, pa ako nebo “dopusti”, dobro došli!
U četvrtak, 29. rujna 2022. godine, u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” s početkom u 19 sati, prof. dr. sc. Matko Milin održat će predavanje pod nazivom “Nebeske pećnice: nastanak i nestanak elemenata”. Ovo je 15. predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja koju organiziraju AD Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci.
Pretvorba jednih elemenata u druge u svemiru se odigrava kroz niz vrlo različitih scenarija, od tzv. “mirnog gorenja” (fuzijom) u običnim zvijezdama, do raznih eksplozivnih procesa poput pojava nova i supernova ili same vruće rane faze širenja svemira nakon velikog praska. Modernim se istraživanjem proučavanjem relevantnih nuklearnih reakcija pokušava za svaki element (i njegov svaki izotop) odrediti “standardno mjesto nastanka”, te objasniti kemijsku evoluciju naše galaksije u cjelini – na predavanju će biti dan pregled najnovijih spoznaja o tim važnim temeljnim pitanjima.
Matko Milin redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje predaje opće fizike te nuklearne astrofizike na diplomskim i poslijediplomskim studijskim programima. U znanstvenom radu bavi se eksperimentalnom nuklearnom fizikom niskih energija, a što obuhvaća proučavanje strukture stanja lakih atomskih jezgri, reakcije izazvane radioaktivnim nuklearnim snopovima te nuklearne reakcije bitne za astrofiziku. Autor je sedamdesetak znanstvenih radova.
Prof. dr. sc. Matko MilinPlakat predavanja
Vrijednost projekta Future Hub Križevci je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programaUčinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Perzeid nad Stražincem 12. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)
Astronomsko društvo Perzeidi ovih dana, od 11. do 13. kolovoza, priređuje već tradicionalno promatranje neba povodom prolaska Zemlje kroz najgušći dio meteorskog roja Perzeidi, pa tih večeri i noći možemo i nabrojiti najviše meteora.
Za promatranje meteora nisu potrebna nikakva tehnička pomagala već samo dobro oko priviknuto na mrak i naše strpljenje. Ipak, križevački će astronomi na mjesta promatranja donijeti bar jedan teleskop, kako bi zainteresirani posjetitelji imali prilike bolje vidjeti i još neke atrakcije koje će nebo pružati ovih dana. Moći ćemo promatrati Mjesec koji će nažalost biti u fazi punog Mjeseca, kad će svojim sjajem više smetati zamjećivanju Perzeida nego što ćemo moći uživati u pogledu na njega kroz teleskop, ali će zato atraktivni biti Saturn sa svojim prstenima, koji izlazi oko 20 sati i 30 minuta, Jupiter sa svoja (kroz teleskop) dobro vidljiva četiri satelita, koji izlazi oko 22 sata i crveni planet Mars koji izlazi oko ponoći.
Prve večeri promatranja, u četvrtak 11. kolovoza, križevački će astronomi postaviti teleskop na Strossmayerovom trgu, pored paviljona, od 21 sat pa bar do ponoći. Sljedeće večeri, u petak, 12. kolovoza u isto doba večeri promatranje neba će biti upriličeno s livade pored Tehnološkog parka, a za najambicioznije, koji žele malo tamnije nebo, promatranje se organizira u Stražincu u subotu, 13. kolovoza, opet od 21 sat pa sve dok bude zainteresiranih.
Podrazumijeva se da se taj plan može ostvariti samo u slučaju vedrog neba, pa o tome ovisi hoće li se plan morati mijenjati i prilagođavati. O “kvaliteti” neba ovisi i hoćemo li moći vidjeti još i galaksiju Andromedu, neke zvjezdane skupove, planetarne maglice, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa, oči ćemo imati što više uprte u bilo koju točku neba kako bi nam se posrećilo da “uhvatimo” nasumičan, nikad predvidljiv prolazak ponekog meteora.
Najudobniji je “lov” na meteore iz ležećeg položaja, pa promatrači sobom mogu donijeti i neke praktične ležaljke. Iako ovog sušnog ljeta mnogi priželjkuju kišu, nadamo se da će samo tih večeri jedina kiša biti “kiša” meteora, pa se vidimo!
Dr. rer. nat. Petar Pavlović na predavanjima Moderne fizike Svemira
Ovogodišnja ljetna škola organizirana u sklopu projekta Future Hub Križevci i posvećena istraživanju Svemira održat će se u tjednu od 29. 8. do 2. 9. 2022. godine te će obuhvatiti predavanja, radionice i diskusije te promatranja noćnog neba, a pri čemu će se po prvi puta staviti u upotrebu prostor zvjezdarnice Kozmološkog centra. Prilika je to za sve zainteresirane da sudjeluju u razgovorima o Kozmosu, te zajedno sa znanstvenicima uključenima u istraživanja iz područja kozmologije i astrofizike – Andrejem Dundovićem i Petrom Pavlovićem koji će voditi ovu ljetnu školu – sudjeluju u istraživanju njegovih tajni.
Raspon tema ove ljetne škole bit će širok, no ono što ih neraskidivo povezuje upravo je Kozmos kao jedinstvo, povezanost i sklad koji je prisutan u svemu što postoji i čije je spoznavanje najviši cilj čovječanstva. Raspravljat ćemo na koje je sve načine moguće pristupiti ispitivanju Svemira, proučavajući u tom svijetlu mitologiju, filozofiju, astronomiju i fiziku. Govorit ćemo i misliti o tome kako su odnos čovjeka i Svemira vidjeli stari narodi u okviru svojih priča i rituala – te koja je u tome bila uloga zvjezdanog neba, zatim kako se Svemir shvaćao od strane Giordana Bruna i Nikole Kuzanskog, te kako ga pokušava predočiti suvremena fizika počevši od Galilea, Keplera i Newtona koja, koristeći matematičku i eksperimentalnu metodu, nastoji prodrijeti u skrivenu građu materije.
Na sudjelovanje u ljetnoj školi pozvani su svi zainteresirani, od srednje škole pa nadalje, a dobrodošli su i motivirani učenici viših razreda osnovnih škola. Prijave za ovu ljetnu školu vrše se putem web stranice Future Hub Križevci (pod “Prijava na obrazovne programe”) ili putem maila futurehub@udruga-point.hr. Uz osnovne osobne podatke, za prijavu na ovu ljetnu školu potrebno je priložiti i kraći tekstualni prilog, esej (od najmanje 200 riječi) u kojemu se objašnjava vlastita motivacija polaznika za pohađanjem ove ljetne škole te kako se shvaća i doživljava Svemir. S obzirom na to da je broj polaznika škole ograničen, ovaj dodatni prilog prijavi omogućit će selekciju polaznika po kriteriju motivacije i interesa ukoliko bude više prijava od broja dostupnih mjesta.
Predavanja i radionice ljetne škole održavat će se svakim danom u tjednu od 17 sati do 20:30, uz iznimku jedne večeri kad će biti organizirano promatranje noćnog neba do 22 sata.
Kako bi se što bolje pripremili za sve buduće susrete s najljepšim ukrasom noćnog neba, tema znanstveno-popularnog predavanja za javnost na Future Hubu Križevci ovog mjeseca je Mjesec kroz mitove i simbole. Predavač dr. rer. nat. Petar Pavlović u četvrtak 23. lipnja od 19 sati bavit će se promišljanjem lunarne simbolike i njezinog skrivenog značenja.
“Pri tome ćemo se usmjeriti na one slojeve slika o Mjesecu koji su univerzalni i jednako se pojavljuju u najrazličitijim kulturama. Na taj način, cilj nam je da se primaknemo onome što Mjesec suštinski predstavlja za nas kao čovječanstvo, osloboditi potisnutu imaginaciju i potaknuti estetski pristup opažanju prirodnih pojava. Uz sve navedeno, ako se prepustimo otključavanju skrivenog jezika simbola, Mjesec nam više neće biti samo “pojava na nebu”, već će nam postati jedan od najboljih prijatelja, savjetnika i učitelja. O Mjesecu ćemo tako govoriti kao o vladaru snova i intuicije, zaštitniku lova, gospodaru voda i biljaka, kraljevstvu mrtvih, pomladitelju, darovatelju obilja i uskrsnuća, opijajućem nektaru besmrtnosti, žrtvi napada zmaja te njegovom svetom vjenčanju sa Suncem“, najavljuje Pavlović.
Predavanje je besplatno i otvoreno za javnost, a održat će se u četvrtak 23. lipnja u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma.
Vrijednost projekta Future Hub Križevci je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Astronomsko društvo Perzeidi u okviru Križevačkog velikog spravišča i ove godine priređuje javno promatranje neba. U okviru Dječje spraviščijade znanosti i kulture u subotu, 4. lipnja, od 10 do 13 sati na parkiralištu iza gradske knjižnice i pored Kozmološkog centra moći ćemo promatrati Sunce i pojave na njemu, a navečer od 21 sat pa dok bude zainteresiranih na livadi iza Tehnološkog parka bit će promatranje večernjeg i noćnog neba. Pozvani su svi zainteresirani građani i promatranja su besplatna.
Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)
Od 3:30 do 5:30 sutra ujutro, 16. 5., astronomsko društvo Perzeidi organizira promatranje pomrčine Mjeseca u Križevcima na Ratarni. Čini se da će i vrijeme surađivati, jer vremenska prognoza najavljuje vedro jutro.
Pomrčine Mjeseca nastaju kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, a može im se svjedočiti u prosjeku svakih godinu i pol, tako da ćemo iduću ovaku moći pratiti tek u listopadu 2023. godine.
Mjesec, koji će večeras biti u punoj fazi i osvjetljavati ulice i krajolik više nego ulična rasvjeta, kad se već približi zapadnom horizotnu, nagrist će ga sjena Zemlje. Tom fenomenu moći ćemo svjedočiti sve dok posve ne zađe za obzor, oko 5:20. Oni, za ovu prigodu sretniji, koji žive zapadnije, vidjet će veći dio Mjeseca pomrčen, a za potpunu pomrčinu Mjeseca trebali bi biti na geografskim dužinama Sjeverne i Južne Amerike. Međutim, i mi koji ćemo promatrati djelomičnu pomrčinu vidjet ćemo neobičan crvenkast Mjesec jer će zrake Sunca proći kroz Zemljinu atmosferu koja će ih “obojati”. Početak potpune pomrčine počinje u pola 6, međutim, tada će nam Mjesec 10 minuta ranije zaći za obzor.
Ovo promatranje AD Perzeidi organiziraju kao aktivnost EU projekta projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” koji se provodi u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i financira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna.
