Večeras prvo predavanje na Danima meteorita Križevci 2024.

U (važno je napomenuti: klimatiziranoj!) Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” večeras u 20:30 počinje prvo predavanje u ciklusu od četiri znanstveno-popularnih predavanja na ovogodišnjim Danima meteorita Križevci koji traju od 12. do 25. srpnja. Predavač je mr.sc. Ivan Romštajn, dugogodišnji popularizator astronomije na zvjezdarnici u Zagrebu. Kako nam je križevački meteorit “doletio” iz asteroidnog (planetoidnog) pojasa, danas ćemo saznati nešto više o tom području Sunčevoga sustava. Predavač nam ovako najavljuje svoj večerašnji nastup koji je nazvao “Što znamo o planetoidima?”:

Od otkrića tijela nazvanog Ceres 1801. godine (tada smatranim novim planetom, nakon toga dugo vremena planetoidom, a u posljednje vrijeme patuljastim planetom) planetoidi su dugo vremena čuvali svoje tajne. Kako su udaljeni i maleni, znanje o njima se polako povećavalo: od vizualnih opažanja, preko spektroskopije i konačno do direktnih istraživanja svemirskim letjelicama. Tako danas znanstvenici u svojim laboratorijima imaju uzorke tla s nekoliko planetoida koji nam govore mnogo o nastanku i razvoju planetoida, ali i o razvoju i događanjima u našem Sunčevom sustavu…

Na predavanje su pozvani svi zainteresirani građani, a također i na druženje na terasi križevačke zvjezdarnice poslije predavanja, gdje će (uz osvježavajuća pića) biti organizirano i promatranje neba i na terasi i teleskopom pod kupolom, posebno promatranje Mjeseca koji će večeras biti u odličnom položaju i fazi za promatranje teleskopima.

Organizatori Dana Meteorita Križevci su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a ovaj program financijski podržavaju Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija, pa je ulazak za sve posjetitelje slobodan.

Dani meteorita Križevci 2024

Znanstveno-popularna predavanja, promatranja noćnog neba, izložba meteorita i program za djecu. Astronomsko društvo Perzeidi u suorganizaciji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković” Križevci ove godine organizira Dane meteorita Križevci povodom 13. obljetnice pada (4. na 5. veljače 2011.) i pronalaska (20. veljače 2011.) meteorita Križevci, te 10. godišnjice kako je isti priznat i uveden u službeni svjetski katalog meteorita (26. lipnja 2014.).

Program ovogodišnjih Dana meteorita Križevci obuhvaća četiri znanstveno-popularna predavanja renomiranih predavača, znanstvenika i stručnjaka, izložbu meteorita, program za djecu i pet promatranja neba s terase zvjezdarnice i s teleskopom križevačke zvjezdarnice. Tako će u petak, 12. srpnja, od 20:30 sati mr. sc. Ivan Romštajn sa Zvjezdarnice Zagreb održati predavanje na temu “Što znamo o planetoidima?”, zatim će u srijedu 17. srpnja, od 20:30 sati, prof. dr. sc. Željko Andreić, jedan od trojice zaslužnih za određivanje mjesta pada križevačkog meteorita, održati predavanje na temu “Meteori i meteoriti”. U petak, 19. srpnja od 19:30, Domjan Svilković, prof. predstavit će kroz izložbu svoju bogatu zbirku meteorita i održati predavanje “Meteoriti – dotaknite svemir!”, a naš poznati popularizator astronomije i astronautike, Ante Radonić, govorit će u četvrtak, 25. ovog mjeseca od 20:30 o povratku čovjeka na Mjesec. Sva predavanja i izložba održavaju se u Multimedijskog dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci.

Ante Radonić u Križevcima 2021. godine u sklopu projekta Future Hub Križevci

Osim predavanja i izložbe, organiziran je i poseban program za djecu – interaktivni susret s piscem za djecu Josipom Petrlićem Pjerom iz Križevaca koji će male (i velike) posjetitelje upoznati sa svojom pričom o križevačkom meteoritu, odnosno kako je on očima pisca doživio križevački meteorit. Pored pričanja o priči bit će i pjesme i glazbe. Volonteri AD Perzeidi dopunit će ovaj susret s književnikom i malom zabavnom radionicom na svemirske teme. Ovaj se događaj održava na ljetnoj pozornici pored zvjezdarnice u Križevcima. Predviđeni su stolci za sjedenje, ali ako se žele ugodnije osjećati, mali i veliki posjetitelji sobom mogu donijeti ležaljke, sklopiva sjedala, dekice i slično. U slučaju lošeg vremena predviđeno mjesto ovog susreta zamijenit će se učionicom Kozmološkog centra odmah pored ljetne pozornice.

Nakon svakog predavanja, izložbe i programa za djecu, u slučaju vedrog neba, čemu se uvijek nadamo, planira se i promatranje neba teleskopima s terase Kozmološkog centra i velikim teleskopom križevačke zvjezdarnice.

Promatranja noćnog neba s križevačke zvjezdarnice / Kozmološkog centra

Za vrijeme odvijanja festivala moguće su i promjene te dopune izloženog programa, o čemu će se obavještavati kroz medije te putem internetskih stranica www.perzeidi.hr i Facebook stranice Astronomskog društva Perzeidi. Ovaj program financijski su podržali Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija.

S uspješne potrage za meteoritom 2011. godine.
Meteorit Križevci
Program Dana meteorita Križevci 2024

Ovaj tjedan posjeti za građanstvo iznimno u petak

Kozmološki centar / križevačka zvjezdarnica iz zraka (foto: D. Samobor)

Radi Međunarodnog festivala folklora koji se održava u Križevcima u četvrtak u večernjim satima ispred zvjezdarnice, Astronomsko društvo Perzeidi pomiče posjete za građanstvo zvjezdarnici iznimno ovaj tjedan s četvrtka na petak, i dalje od 21:30. Od idućeg tjedna vraćamo se na standardne posjete četvrtkom od 21:30. Ovi posjeti su besplatni i nije potrebna najava. Napominjemo posjetiteljima da glavna vrata zaključavamo za vrijeme tih posjeta i otvorena su sporedna vrata, na tornju, nekoliko metara dalje od glavnih vratiju.

Večeras u Zvjezdarnici predavanje o osnovama poznavanja neba

Imamo li sreću da nismo okruženi pretjeranim svjetlosnim onečišćenjem, svake ćemo vedre večeri na nebu moći primjetiti bar nekoliko desetaka nasumično razbacanih svjetlih točkica, koje zovemo zvijezdama. Nismo li česti promatrači pojava na nebeskom svodu, steći ćemo dojam da ne postoji nikakav red, nikakva pravila koja bi nam pomogla u snalaženju među svim tim sličnim svjetlašcima koja se jedva razlikuju samo po sjaju. No, još prije nekoliko tisuća godina rijetki sustavni promatrači neba uočili su bez ikakvih tehničkih pomagala, samo oslanjajući se na vlastiti vid, neka pravila u razmještaju tih točkica, pa i pravila gibanja tih točkica nebom, uočili su periodično ponavljanje istih prizora na nebu i na temelju toga čak sastavili prve kalendare. Razlikovali su jednu svjetlu točkicu od druge pa su im davali imena, ne samo pojedinačnim svjetlim točkicama, već i čitavim skupinama, kad su primijetili da se drže zajedno na nebu u istim rasporedima. U svojoj mašti u razmještajima zvijezda vidjeli su različite oblike, likove i pojave iz svojih priča, mitova i legendi. Na temelju uočenih pravila mogli su čak predviđati kada će se opet ponoviti isti prizori na nebu, a na temelju toga čak i prirodne, klimatske pojave i promjene na Zemlji.

Astronomsko društvo Perzeidi sudjeluje u programu obilježavanju Dana grada Križevaca na svoj način, dnevnim i noćnim promatranjima neba iz grada i sa zvjezdarnice koja je prije nekoliko dana navršila godinu dana svoga rada, te posebno popularnim predavanjem o osnovama poznavanja neba koje će se održati u četvrtak, 25. travnja 2024. godine, u 20 sati u učionici Kozmološkog centra i zvjezdarnice na Trgu svetog Florijana 16.

Na predavanju o osnovama astrognozije, poznavanja neba, koje se mogu svladati i bez “dodatne opreme”, oslanjajući se samo na vlastiti vid, saznat ćemo u manje od sat vremena kako se bez većih teškoća snaći u prizoru koji ugledamo na večernjem i noćnom nebu u bilo koje doba godine, a posebno ovih dana. Koji se prizori ponavljaju i kako učestalo, kako se orijentirati na nebu i po imenima prepoznati najsvjetlije objekte na nebu, koje zvijezde vidimo uvijek na vedrom noćnom nebu, a koje samo u neko doba godine, jesu li uopće sve svjetle točkice na nebu zvijezde ili su neke nešto drugo, kako predvidjeti buduće prizore na nebu, kako se na temelju prizora na nebu možemo orijentirati i na Zemlji, kako na temelju gibanja nebeskih objekata zaključiti o gibanju Zemlje, kako razočarati “ravnozemljaše” i “geocentričare”, pokušat ćemo saznati u druženju i razgovoru sa članovima Astronomskog društva Perzeidi, uz predavanje i prezentaciju dugogodišnjeg popularizatora proučavanja svemira u našem gradu i jednog od osnivača i aktivista Perzeida Ratka Matića. To su samo neka pitanja na koja ćemo tražiti odgovore, a bit će prilike da posjetitelji postavljaju i svoja pitanja. Bude li sreće s vedrim nebom (ili bar djelomično vedrim) nakon predavanja moći ćemo nebo ili bar djeliće neba promotriti i kroz okular teleskopa pod kupolom zvjezdarnice.

Ulazak na predavanje i moguće promatranje neba nakon predavanja slobodan je za sve zainteresirane. Dobro došli u četvrtak u 20 sati u Kozmološki centar i zvjezdarnicu u Križevcima!

Posjet delegacije iz Astronomskog društva Javornik

U subotu, 2. ožujka 2024. godine u posjet Astronomskom društvu Perzeidi i Kozmološkom centru, došla je tročlana delegacija iz Slovenije, iz Astronomskog društva Javornik. Ovo društvo najstarije je astronomsko društvo u Sloveniji, a u posjet Križevcima došli su kako bi razmjenili znanja i iskustva s članovima Perzeida vezano za rad zvjezdarnice, obrazovnih programa i teleskopa te su dali vrijedne savjete domaćinima na temu astrofotografije.

Gosti iz Slovenije imaju dugogodišnje iskustvo u astronomskim promatranjima upravo s vrstom teleskopa kakav se nalazi i u križevačkoj zvjezdarnici, Ritchey–Chrétien, te su usput podesili njegovu optiku koja nije bila optimalno podešena.

Dogovorena je i suradnja među ovim društvima, a sada je na Križevčanima da posjete zvjezdarnicu na Javorniku koja se nalazi na 1140 metara nadmorske visine u zapadnom dijelu Slovenije.

Priopćenje astronomskih društava povodom problema u Hrvatskom astronomskom savezu

Mi, astronomska društva iz svih dijelova Hrvatske, koja su dugogodišnje članice Hrvatskog astronomskog saveza, obraćamo se javnosti zbog problema u kojima se našao Hrvatski astronomski savez zbog prijestupa i samovolje tajnika Saveza Doriana Božičevića, a što je dovelo do raspada upravljačkih struktura u Savezu, stvaranja negativne slike o hrvatskoj astronomskoj zajednici u javnosti te napuštanja i rasipanja članstva Saveza, a čime je Savez doveden do točke gdje mu prijeti potpuno raspuštanje.

Zadaća je astronomskih društava promicanje astronomije i srodnih disciplina te okupljanje zaljubljenika u noćno nebo kako bi širili interes za svemirom, pogotovo kod djece i mladih. U ovom priopćenju navedena astronomska društva, koja sa svojim brojnim članstvom čine većinu aktivne amaterske astronomske zajednice u Hrvatskoj, u desetljećima svog postojanja organizirala su nebrojivo mnogo javnih događanja, promatranja noćnog neba, star-partyja, obrazovnih programa i radionica te javnih znanstveno-popularnih predavanja. Provela su na desetke velikih projekata, od kojih su neki doveli i do uspostava zvjezdarnica poput onih u Višnjanu, Korenici i Križevcima.

Kako bi se bolje koordinirala i predstavila na nacionalnoj razini, astronomska društva okupila su se u Hrvatskom astronomskom savezu koji postoji od 2009. godine. Svrha je Saveza promicanje astronomije na nacionalnoj razini, poticanje suradnje između astronomskih društava te provedba aktivnosti i obrazovnih programa na područjima Hrvatske gdje astronomska društva ne postoje. Upravu Saveza čine predstavnici astronomskih društava članica Saveza koji djeluju na volonterskoj osnovi, dok je glavno operativno tijelo tajnik koji je i zaposlenik Saveza. Savez je član Hrvatske zajednice tehničke kulture.

U posljednjih mjesec dana, članice Saveza su kroz javne objave na društvenim mrežama te kroz medijske natpise uvidjele da u Savezu postoje problemi o kojima nisu informirane na sjednicama Skupština niti drugim kanalima informiranja unutar Saveza. Tajnik Saveza, Dorian Božičević, u zadnje je tri godine u ime Saveza provodio aktivnosti u Jelsi na Hvaru u suradnji s Općinom Jelsa i Turističkom zajednicom Jelsa s ciljem proglašenja Jelse međunarodnom zajednicom tamnog neba, a na inicijativu Turističke zajednice Jelsa. Ovaj trud urodio je plodom i Općina Jelsa proglašena je prvom Međunarodnom zajednicom tamnog neba u južnoj Europi. Cijela bi se suradnja Saveza i Jelse mogla proglasiti uspješnom da Dorian Božičević nije u ovu suradnju umiješao i svoju privatnu stvar. Postoje ozbiljne indicije da je ucjenjivao Općinu i Turističku zajednicu gubitkom ostvarenog statusa koristeći svoj položaj tajnika Saveza i delegata pri Međunarodnoj udruzi za tamno nebo (IDA), kao i svoj utjecaj u astronomskoj zajednici. Pri tome je očito grubo prekršio ne samo temeljna načela Etičkog kodeksa Hrvatske zajednice tehničke kulture i moralne norme,  već je svojim djelovanjem doveo u pitanje i integritet, stručnost i odgovornost funkcije tajnika Saveza te je okaljao ugled Saveza i svih astronomskih društava koje Savez predstavlja.

Po prijavi direktorice Turističke zajednice Jelsa o ovim problemima na Jelsi, Izvršni odbor Saveza glasao je o njegovoj suspenziji, međutim, zbog prijetnji i opstrukcija, ta odluka nije provedena te je većina Izvršnog odbora podnijela ostavke, a cijeli niz članica Saveza pozvao je na smjenu aktualnog tajnika i organizaciju izvanredne sjednice Skupštine Saveza. Iako je dužnost tajnika po Statutu Saveza da postupi po nalogu izvršnog tijela i članica, tajnik se oglušuje i ignorira cijelu situaciju, pravdajući se nesuvislim konstrukcijama o uroti protiv njega i Saveza. Njegov sukob interesa ovdje je očit, jer pored samog radnog mjesta, Savez mu omogućuje i službeni auto te druge pogodnosti na koje odlazi i preko 50% proračuna Saveza financiranog javnim sredstvima, putem Hrvatske zajednice tehničke kulture. S obzirom na to da tajnik odbija postupati po Statutu, manipulira i skriva broj članica s pravom glasa kako bi onemogućio sazivanje izvanredne sjednice Skupštine koja bi mogla dovesti do njegove smjene, zaključujemo da Božičević više ne može vršiti funkciju tajnika Saveza. Treba istaknuti da je u međuvremenu dotični proveo i posve netransparentnu sjednicu skupštine, bez poštivanja minimalnih rokova saziva, a kako bi usvojio program i financijski plan za 2024. godinu. Na toj sjednici većina redovnih članica Saveza odbila je sudjelovanje zbog neregularnosti u sazivu Skupštine, nemogućnosti glasanja o dnevnom redu sjednice i nemogućnosti ikakve rasprave. Na temelju ovih postupaka može se zaključiti da je tajnik u potpunosti privatizirao Savez. Nevjerojatno je da u svim ovim sramotnim postupcima tajnik, koji se diči titulom magistra teologije, ne osjeća nikakav sram i odgovornost.

S obzirom na ovu situaciju, članice Saveza nemaju izbora nego reagirati javno o ovom problemu u Savezu kako bi se ogradile od postupaka tajnika i ukazale na problem te tako umanjile štetu koju čini tajnik Saveza cijeloj astronomskoj zajednici.

Dio članica, AD Vega iz Čakovca i AD Beskraj iz Zagreba, radi ovih događaja upravo je objavio da istupa iz Saveza, a pri čemu imaju našu podršku, dok će dio još pokušati organizirati izvanrednu sjednicu Skupštine kako bi se  na njoj razriješilo tajnika ili raspustilo ovakav privatiziran Savez. Ako to ne uspiju, također će istupiti iz Saveza čime će Savez praktično prestati postojati i sigurno neće predstavljati veliku većinu amaterske astronomske zajednice u Hrvatskoj.

Kakav god epilog ovakvog Saveza bio, niže potpisane članice i dalje će surađivati međusobno i s drugim astronomskim društvima, organizirati događanja na temu svemira, provoditi obrazovne programe, raditi na jačanju i promociji astronomije i prirodnih znanosti u Hrvatskoj te neće dopustiti da samovolja pojedinca uništi zajednicu astronomskih društava u Hrvatskoj, kako god ona bila formalno organizirana.

Astronomsko društvo Koprivnica
www.adkoprivnica.hr

Astronomsko društvo Korenica
www.adk.hr

Astronomsko društvo Kumova Slama, Daruvar
www.kumova-slama.hr

Astronomsko društvo Perzeidi, Križevci
www.perzeidi.hr

Astronomsko društvo Varaždin
www.ad-varazdin.hr

Astronomsko društvo Višnjan
www.astro.hr

Večeras mala djelomična pomrčina Mjeseca

Simulacija djelomične pomrčine Mjeseca 28. listopada 2023. (Izvor: Stellarium)

Večeras, 28. listopada, ali samo u slučaju vedrog neba, to jest ako Mjesec bude vidljiv na nebu i golim okom, Astronomsko društvo Perzeidi priređuje promatranje Mjeseca povodom male djelomične pomrčine Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Tada će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Vidljivi dio pomrčine počet će oko 21 sat i 36 minuta, a završiti oko 22 sata i 53 minute. Zvjezdarnica se otvara u 21 sat i promatranje je za sve zainteresirane posjetitelje besplatno.

Međunarodna noć promatranja Mjeseca

Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night) je popularno-znanstvena manifestacija koja se organizira svake godine neke subote u listopadu na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, redovito kada je Mjesec oko prve četvrti. Ove godine Međunarodna noć promatranja Mjeseca održava se u subotu, 21. listopada. Suprotno očekivanjima mnogih koji nisu Mjesec promatrali teleskopom, zanimljivije je promatrati Mjesec kada nije pun, jer se detalji reljefa kao što su neravnine i krateri mnogo bolje razaznaju u igri svjetla i sjene na prijelazu iz Suncem osvijetljenog u neosvijetljeni dio Mjeseca, oko takozvanog terminatora koji je svake večeri na nekom drugom mjestu na Mjesecu pa zato nam svake večeri Mjesec pruža drugačiji prizor. Radi toga se Međunarodna noć promatranja Mjeseca priređuje uvijek kada je Mjesec u fazi oko prve četvrti i jer je u najpovoljnijem položaju za promatranje, najviše na nebu što može biti u vrijeme kada Sunce zalazi, pa sve do oko 22 sata i 30 minuta kada i on zalazi. Faza prve četvrti će nastupiti sljedećega jutra u 5 sati i 30 minuta, pa će te subotnje večeri za nas sa Zemlje Suncem biti osvjetljeno 45 posto površine Mjesečevog diska. Astronomsko društvo Perzeidi tada će, dakle 21. listopada navečer, organizirati javno promatranje Mjeseca teleskopima sa križevačke zvjezdarnice s početkom u 19 sati. Pridružiti se mogu svi zainteresirani i sudjelovanje je besplatno.

Uz Mjesec, atraktivne pojave na večernjem nebu koje će se te subote također moći vidjeti, sve to naravno uz uvjet da bude vedro nebo, bit će i najveći planeti Sunčevog sustava: Saturn sa svojim prstenovima i satelitima, te Jupiter sa svojim satelitima. Kako prognoza vremena nagovještava da bi nam mogli smetati oblaci, a za nedjelju se najavljuje povoljnije nebo, u slučaju da u subotu ne uspije promatranje, postoji mogućnost da se ponovi i dan kasnije, u nedjelju u isto vrijeme, od 19 sati pa do kada bude zainteresiranih, odnosno do zalaska Mjeseca.

Usput se može spomenuti da će i točno tjedan dana kasnije, 28. listopada, opet biti priređeno promatranje Mjeseca ali tada zbog drugog, ne baš svakidašnjeg razloga: desit će se djelomična pomrčina Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Neće doduše biti velika, jer će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Počet će već oko 20 sati i završiti oko 23 sata, no to ćemo za tjedan dana još posebno najaviti.

Izložba starih optičkih sprava u Gradskom muzeju Križevci otvorena do subote

Prošle srijede, 27. rujna 2023. godine, u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je izložba starih i unikatnih monokulara i binokulara iz privatne zbirke dr. sc. Branka Hanžeka. Ova zbirka optičkih sprava jedinstvena je u Hrvatskoj, a prvi puta je predstavljena javnosti upravo u Križevcima s ovom izložbom.

Zbirka sadrži 30 eksponata od kojih najstariji eksponat – monokular s početka 19. stoljeća potječe iz Teksasa, SAD. Tu su i rijetki primjerci mikroskopa, teleskopa i dalekozora, a svima je zajedničko da su u odličnom stanju i posve funkcionalni. Na otvorenju je predstavljen i katalog zbirke koji osim opisa eksponata sadrži i kratke povijesne crtice iz razdoblja kad je optička sprava izrađena te je opisana njihova namjena. Izložbu je organiziralo Astronomsko društvo Perzeidi uz podršku Koprivničko-križevačke županije.

Dr. sc. Tea Hatadi, ravnateljica Muzeja kao domaćin izložbe pozdravila je okupljene i predstavila ostale govornike te je izrazila zadovoljstvo što je izložba prvi puta predstavljena upravo u Gradskom Muzeju Križevci. Voditelj Kozmološkog centra i križevačke zvjezdarnice, dr. rer. nat. Andrej Dundović, istaknuo je zašto ovakva izložba, kao dio jednog većeg mozaika čiji je dio i nova zvjezdarnica u Križevcima, doprinosi ideji približavanja tematike Svemira ljudima te kako se nada da će i ovakve stvari naći interesa kod mladih jer optika je jedna od najzahtjevnijih područja tehnologije koja danas leži u srcu tehnološke proizvodnje mikročipova, a na kojima počiva moderno društvo. Na ovoj izložbi imamo prilike vidjeti razvoj te vještine kroz godine.

Autor izložbe dr. sc. Branko Hanžek prvo je istaknuo zašto su Križevci važni u kontekstu optičkih instrumenata jer je na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u 2. polovici 19. stoljeća odvijala nastava koja je uključivala predmete Mjerstvo te Mjeračina i rezanje, a na kojima su se koristili optički mjerni instrumenti. Osvrnuo se na pojedine izloške ispričavši kako su sakupljeni i restaurirani te je poručio kako mu i danas ljudi iz svih dijelova Hrvatske šalju stare optičke sprave čime kolekcija nije konačna. Najavio je i da je zbirka u proceduri zakonske zaštite kao hrvatsko kulturno dobro od znanstvenog značaja te je izrazio želju da zbirka dobije stalno mjesto u javnom prostoru, na primjer u Križevcima, a na što je ravnateljica Hatadi uzvratila da je to realna mogućnost kad Muzej osigura nove, veće prostore.

Predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i jedan od recenzenata zbirke, dr. sc. Željko Andreić, naglasio je da eksponati imaju i umjetničku vrijednost. Poručio je da su u svoje vrijeme ti predmeti bili izuzetno skupi, a opet su se nabavljali i na našem području u isto vrijeme kada su se pojavili i na Zapadu što govori u prilog činjenici da itekako imamo vrijednu povijest, samo da ju trebamo, kroz ovakve stare predmete, više čuvati, a ne bacati.

Izložba je otvorena do subote, 7. 10. te se može pogledati svakim radnim danom od 10 do 13 sati te subotom od 10 do 12 sati, a u četvrtak, 5. 10., članovi Astronomskog društva Perzeidi omogućit će i stručno vodstvo pri razgledanju. Posjetitelji mogu preuzeti i besplatan primjerak kataloga zbirke.

Povodom ove izložbe, Astronomsko društvo Perzeidi, organizira u četvrtak promatranje noćnog neba iz zvjezdarnice Kozmološkog centra od 20 sati.

Katalog je dostupan i u mrežnom izdanju na ovdje.

Otvorenje izložbe zbirke starih i unikatnih monokulara i binokulara u Gradskom muzeju Križevci sutra u 18 sati

U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci sutra, 27. rujna 2023. godine, u 18 sati otvorit će se i predstaviti izložba zbirke starih i unikatnih monokulara i binokulara, od kojih se posebno ističu monokulari stari oko 200 godina i 150 godina, pa šest binokulara starih oko 100 godina te mnoge druge unikatne i stare optičke sprave koje su popravljane i restaurirane te su u posve funkcionalnom stanju.

Ova zbirka od znanstvenog značaja prvi puta se predstavlja javnosti i jedinstvena je takva u Hrvatskoj, a autor i vlasnik zbirke dr. sc. Branko Hanžek, dugogodišnji znanstveni suradnik pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, od nedavno u mirovini, posebno ističe važnost ovog predstavljanja u Križevcima jer smatra Križevce kolijevkom hrvatskog modernog mjeriteljstva. Kako navodi u katalogu zbirke: “Godine 1860. u Križevcima počela je nastava na ustrojenom gospodarsko-šumarskom učilištu. Prema prvim pravilima o uređenju učilišta već u II. semestru slušali su se, uz ostalo, predmeti Mjerstvo te Mjeračina i rezanje, a učenici su imali i vježbe na polju dva sata na tjedan koristeći i optičke mjerne instrumente. Prije Križevaca, postojale su pomorske škole u Kotoru, Dubrovniku, Splitu, Zadru i Rovinju, koje su isto tako njegovale motrenje i mjerenje, propisani su i nužni instrumenti i nastavna pomagala, ali je organizacijski plan, za razliku od Križevaca, održavao se na talijanskom jeziku.” Uz to, kako zbirka sadrži i nekoliko teleskopa, ima očitu poveznicu i s novom zvjezdarnicom u Križevcima.

Dr. sc. Zdenko Franić, recenzent zbirke tako u svojoj recenziji piše: “Valja napomenuti da se vrlo rijetko može pronaći ovako velika i katalogizirana zbirka izuzetno zanimljivih optičkih instrumenata koji su svi u savršenom, uporabnom stanju. Tim više, što su neki instrumenti stari više od nekoliko stotina godina. Nije stoga čudo da se procijenjena vrijednost zbirke kreće između 100 do 200 tisuća eura, što je procijenjeno na način da su se pratile međunarodne aukcije sličnih instrumenata kao i cijene na internetskim tržincama rabljenih stvari.”

Drugi recenzent, prof. dr. sc. Željko Andreić piše: “Vrijednost ove zbirke je višestruka. Kao prvo, mnogi instrumenti su rijetkost i na svjetskom nivou, i samo po tome su dragocjeni za našu povijest. Kao drugo, oni pokazuju što su i kada naši preci koristili, ali i da su koristili u njihovo doba najmodernije optičke instrumente do kojih su mogli doći, što i opet Hrvatsku svrstava u europski kulturni i znanstveni krug. Nadalje, zbirka ima edukativnu i umjetničku vrijednost jer prikazuje kako su neke vrste instrumenata kroz povijest evoluirale od prvih modela, pa do gotovo modernih inačica istih.”

Zbirka je u postupku zakonske zaštite kao hrvatsko kulturno dobro od znanstvenog značaja.

Izložbu organizira Astronomsko društvo Perzeidi i Gradski muzej Križevci, a na otvorenju, osim autora i vlasnika zbirke dr. sc. Branka Hanžeka, govorit će prof. dr. sc. Željko Andreić, predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i jedan od recenzenata zbirke te dr. rer. nat. Andrej Dundović voditelj Kozmološkog centra i križevačke zvjezdarnice i urednik kataloga zbirke. Organizaciju izložbe podržala je Koprivničko-križevačka županija.