Otvorene prijave za Malu školu astronomije i druge obrazovne programe u sklopu projekta SPARK

Nova križevačka zvjezdarnica, otvorena 20. 4. kao dio Kozmološkog centra, pokreće Malu školu astronomije i druge raznovrsne obrazovne programe.

Mala škola astronomije višednevni je obrazovni program za polaznike svih uzrasta kroz koji je cilj usvojiti osnove snalaženja na noćnom nebu, upoznati se s najvidljivijim objektima noćnog neba te usvojiti principe rada teleskopa. Ova predavanja, radionice i promatranja neba polaznici će prolaziti kroz više večeri uz stručno vodstvo. Oni koji žele samo jednokratno posjetiti i obići novu zvjezdarnicu bez upisivanja obrazovnog programa, to mogu učiniti utorkom i četvrtkom od 19:00 do 19:30 sati, a organizirat će se i promatranja noćnog neba za javnost u prosjeku jednom mjesečno što će biti posebno najavljeno.

Pored Male škole astronomije otvorene su prijave i za druge obrazovne programe. Za kreativce tu je Mala škola digitalnog crtanja koju će voditi Ivan Ivanović i na kojoj će polaznici kroz 5 radionica usvojiti osnove digitalnog crtanja te grafičke dorade slika. Za ove radionice nije potrebno predznanje, a prilagođene su učenicima viših razreda osnovnih škola i starijima. Za srednjoškolce i studente s interesom za računala koji uistinu žele ovladati računalima namijenjen je program koji će se provoditi u 18 nastavaka – GNU/Linux i napredne računalne vještine. Za više razrede osnovnih škola i starije uzraste kreću i radionice tehnike: za astronomiju, fiziku i robotiku. Na ovih 18 radionica naglasak je na praktičnom radu koji uključuje elektroniku, mehaniku i programiranje s ciljem realizacije malih projekata vezanih za astronomiju, fiziku i robotiku. Radionice GNU/Linuxa i radionice tehnike vodit će Andrej Dundović.

Svi navedeni obrazovni programi su besplatni, a prijave su moguće putem web stranica spark.krizevci.eu, pod dijelom “Programi”. Termini održavanja bit će u pravilu u večernjim satima, a točni dani u tjednu i vrijeme bit će određeno u dogovoru s prijavljenima.

Organizatori ovih programa su udruga P.O.I.N.T. i Astronomsko društvo Perzeidi, a provode se u sklopu projekta SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca”. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge P.O.I.N.T. Za više informacija o EU fondovima posjetite www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr.

Što nam donosi večerašnja tribina o Meteoritu Križevci?

Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)
Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)

Kada je pao, kada, gdje i kako je nađen Meteorit Križevci i koji su događaji prethodili tom uspjehu Hrvatske meteorske mreže i astronoma amatera okupljenih oko nje, što je uopće Hrvatska meteorska mreža i koja je njena uloga, važnost, smisao i potreba, te koji su konkretni rezultati kojima je obogatila svjetsku meteoritiku, samo su početna pitanja na koja ćemo saznati odgovor na današnjoj tribini o Meteoritu Križevci u Klubu kulture u Križevcima, u okviru Culture Shock Festivala, s početkom u 19:30 sati. Kada je meteorit službeno priznat i gdje ga na internetu možemo naći na popisu nekoliko tisuća meteorita iz čitavoga svijeta i samo pet iz Hrvatske, te što je bilo potrebno učiniti da se nedvojbeno ustanovi da se radi o meteoritu, sljedeća su pitanja na koja će se čuti odgovor na ovoj tribini.

Za drugim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja (foto: R.Matić))
“Poljoprivredna astronomija” – za preostalim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja, za sada bezuspješno. No, nada nas još ne napušta (foto: R.Matić)

Uz računalnu prezentaciju bogato opremljenu fotografijama i snimkama dokumenata, saznat ćemo čitavu povijest tog slučaja. Prikazat ćemo snimke pada i čitati iskaze očevidaca, saznat ćemo kako se ustanovljava mjesto pada meteorita i kako se traži. Bit će prikazano kako je nađen i tko ga je našao, bit će riječi o tome odakle je doletio, o njegovoj svemirskoj putanji prije pada na Zemlju, o kemijskoj i fizikalnoj analizi pronađenog kamena na sveučilištu u Manchesteru. Saznat ćemo kako je i od čega građen, te kako se još može istraživati, pa o njemu stvarati i znanstveni radovi. Reći ćemo gdje se danas čuva i kako ga možemo vidjeti.

Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija Hrvatska meteorska mreža)
Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija: Hrvatska meteorska mreža)

Meteorit Križevci je nepromijenjen već više od četiri milijarde godina te je stariji i od našeg planeta, dakle bio je već takav i prije nego je postojala Zemlja. U toku predavanja bit će istaknuto kakav imaju značaj i koju nam korist donose pronalaženje i istraživanje meteorita, od znanstvene spoznaje o starosti, razvoju i građi Sunčevog sustava, do praktičnog znanja koje se može iskoristiti u praksi, u tehnici i u metalurgiji, a njihov nam sastav obećava da u budućnosti možemo razmišljati i o rudarenju asteroida s kojih mnogi meteoriti potječu i o korištenju asteroida kao naših rezervnih, proizvodnih i istraživačkih baza u svemiru. Sastav i građa meteorita omogućava nam predviđanje posljedica mogućeg opasnog sudara Zemlje sa sličnim, većim tijelima, sve do uništenja života na Zemlji, a ustanovljavanje njihovih putanja po svemiru omogućava nam predviđanje trenutka i mjesta mogućeg sudara.

Meteorit Križevci (foto Hrvatska meteorska mreža)
Meteorit Križevci (foto: Hrvatska meteorska mreža)

Meteoriti su vrijedan materijal koji nam sam dolazi iz svemira bez naših troškova projektiranja i izgradnje svemirskih brodova i odlazaka do udaljenih svemirskih tijela da bismo njihove uzorke donijeli na Zemlju. Vrijednost meteorita je i u tome što nam štede milijarde kuna i dolara da bismo došli do njih. Svaki pronađeni meteorit bi zato trebao doći na pravu adresu gdje se može čuvati od daljnjih kemijsko-fizikalnih promjena, kako ne bi tijekom vremena bio uništen i kako bi bio dostupan znanstvenim istraživanjima.

Dio predavanja bit će posvećen i osvrtu na netočne, lažne i kvaziznanstvene “činjenice” o meteoritima koje se često objavljuju u tisku i na internetu. Bit će riječi i o tome kako razlikovati istinu od podvale i prevare, te pravi meteorit od lažnog.

Pokazat ćemo i kako nas podaci koji su do sada poznati o Meteoritu Križevci mogu inspirirati za “smišljanje” priličnog broja fizikalnih zadataka već na srednjoškolskoj razini znanja čiji nam rezultati mogu koristiti u boljem sagledavanju i predviđanju pojava koje se mogu dogoditi pri padu meteorita.

O svemu tome i o još mnogočemu bit će riječi na predavanju “Meteorit Križevci”, pa i ako nismo predvidjeli sva moguća pitanja na koja možemo dati odgovor, posjetitelji će moći postavljati svoja pitanja i diskutirati o bilo kojim pitanjima vezanim uz ovu temu.

Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)
Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)

Posjetitelji tribine imat će prilike ne samo vidjeti nego i u ruci držati vjernu kopiju križevačkog meteorita izrađenu 3D printerom na temelju preciznog 3D skeniranja originalnog meteorita. Usput, moći će i razgledati astronomsku opremu Križevačke astronomske udruge Perzeidi koja, uz organizatore Culture Shocka, priređuje ovu tribinu. Bit će izloženi teleskopi i veliki dvogled, a kako je vremenska prognoza za tu večer prilično povoljna, veliki su izgledi da ćemo nakon tribine opremu moći i upotrijebiti za promatranje nebeskih objekata s Trga A. G. Matoša koji se nalazi odmah uz Klub kulture. Bez obzira na gradsko svjetlosno onečišćenje, moći će se vidjeti bar planeti Venera i Jupiter s njegovim satelitima, a možda nam se posreći i još poneki zanimljivi nebeski objekt. I bez teleskopa moći ćemo vidjeti prelet Međunarodne svemirske stanice gotovo iznad naših glava između 21:22 i 21:26, pa će se “pred našim očima” i “ugasiti”, jer će i njoj tada zaći Sunce.

Ulaz je slobodan za sve znatiželjne posjetitelje.

Predstavljanje knjige i predavanje o znanosti i vjeri

Akademik Vladimir Paar na predavanju "100 godina Bohrove teorije atoma" u Gradskoj  vijećnici u Križevcima 4. lipnja 2013. (foto: R.Matić)
Akademik Vladimir Paar na predavanju “100 godina Bohrove teorije atoma” u Gradskoj
vijećnici u Križevcima 4. lipnja 2013. (foto: R.Matić)

Dani Svetoga Marka Križevčanina prepuni su raznovrsnih programa, pa tako i Pokret fokolara, “Djelo Marijino”, priprema svoj redoviti “Križevački triptih”. U dijelu tog programa surađuje i Križevačka astronomska udruga Perzeidi. Naime, u utorak, 9. rujna u 20 sati u Multimedijskom kulturnom centru u Križevcima održat će se predstavljanje knjige dr.sc. Josipa Planinića, profesora emeritusa sa osječkog Sveučilišta, “Filozofski i znanstveni pristup Bogu”. Predstavljači su dr.sc. Hrvoje Lasić i dr.sc. Vladimir Paar kao recenzenti te dr.sc. Ivan Jurčević kao lektor. Nakon toga će akademik Paar održati predavanje na temu “Znanost i vjera”, poslije čega je moguća diskusija predstavljača i predavača s posjetiteljima. U kulturnom, umjetničkom i duhovnom dijelu programa sudjeluju vokalni sastav “Allegro” i Nataša Karlovčec. Na kraju, u slučaju vedrog neba, moguće je i promatranje neba iz neposredne okolice Multimedijskog kulturnog centra teleskopom i dalekozorom Udruge Perzeidi. Čitav je program za posjetitelje besplatan.

 

Večer promatranja Mjeseca teleskopom iz središta Križevaca 6. rujna

Mjesec kakav očekujemo 6. rujna navečer na promatranju (foto: morguefile.com)
Mjesec kakav očekujemo 6. rujna navečer na promatranju (foto: morguefile.com)

Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night; InOMN) jest projekt posvećen promatranju Mjeseca koji je pokrenut u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2010. godine proširio se na čitav svijet i postao međunarodni događaj. Kad promatramo nebo, pogotovo ako su nam na raspolaganju dobre optičke sprave, mnogo više pažnje posvećujemo dalekim i jedva vidljivim nebeskim objektima, zanemarujući Mjesec koji često doživljavamo i kao smetnju jer nam previše osvjetljava nebo. Ova akcija ima namjeru “vratiti” našu pozornost na ovaj “trivijalni” objekt, nama najbliži stalni objekt na nebu. Ideju su dali znanstvenici, predavači i astronomski entuzijasti, odlučivši da bar jedan dan u godini baš Mjesec bude glavni cilj promatranja. Svake se godine dogovore koji će to dan biti i te iste večeri na stotine promatrača neba širom svijeta, po sveučilištima, zvjezdarnicama, srednjim školama, a pogotovo astronomi amateri sa svojim prenosnim optičkim spravama, posvećuju se Mjesecu, pa promatraju njegove živopisne kratere, brda, doline i tamna područja koja zovemo “morima”. Ako je Mjesec možda i “dosadan” iskusnim i redovitim promatračima neba, sigurno je vrlo atraktivan za popularizaciju astronomije, promatračima koji prvi puta zavire kroz okular teleskopa ili bar dalekozora. Osim toga njegova je “prednost” i što ne zahtijeva tamno nebo, konačno, baš ga on i “onečišćuje”, pa se može promatrati iz urbanih područja, s ulica i trgova, bez obzira na blještanje umjetne rasvjete. Lako je dostupan početnicima koji možda ne bi bili tako uporni da se odvaže tražiti tamno nebo kojeg je sve manje u našoj blizini. Mjesec je tako najpodesniji objekt za promidžbu takozvane “ulične astronomije”.

http://www.lpi.usra.edu/observethemoonnight/
observethemoonnight

Prvi je put na planetarnoj razini ova noć (InOMN) organizirana 18. rujna 2010. Sljedeće godine to je bio 8. listopada, a 2012. godine izabran je 22. rujna. Prošle je godine ova akcija provedena 12. listopada, a ove je godine izabran 6. rujna. Iz praktičnih razloga to su redovito subote, nekoliko dana prije punoga Mjeseca, kako bi Mjesec bio na nebu već pri zalasku Sunca i kako bi veći dio njegovoga diska bio osvijetljen, a da opet na njemu bude i sjena te da vidimo granicu između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Mjeseca. U subotu navečer Mjesec će biti između prve četvrti i punoga Mjeseca (puni Mjesec je 9. rujna), opet jednoga od najbližih mogućih (kao i prethodna dva) na elipsastoj putanji Mjeseca oko Zemlje.

 

Jedno od ranijih promatranja neba iz središta Križevaca (foto: R. Matić)
Jedno od ranijih promatranja neba iz središta Križevaca (foto: R. Matić)

U subotu, 6. rujna, Mjesec u Križevcima izlazi u 17:31, pa će biti vidljiv čitavu večer i noć do 04:09. Sunce zalazi u 19:23, pa će križevački astronomi iz udruge Perzeidi postaviti svoj teleskop i dalekozor pored paviljona na Strossmayerovom trgu u Križevcima u 20 sati i tamo boraviti bar do 22 sata, a u slučaju većeg zanimanja građana, po potrebi i dulje. Zato pozivamo sve slučajne i namjerne prolaznike središtem Križevaca te večeri da odvoje poneku minutu svoga vremena za promatranje Mjesečevih atrakcija kroz optička pomagala Perzeida, uz stručno tumačenje. Naravno, osnovni je uvjet da konačno na nebu bude bar poneki “prozor” u oblacima da se ponekad i Mjesec vidi, u protivnom će glavni gradski trg biti bez astronoma. Nakon takvoga ljeta kakvo je bilo, želimo li previše?

Mjesec kroz manje povećanje teleskopa Perzeida (foto: Martin Vujić)
Mjesec kroz manje povećanje teleskopa Perzeida (foto: Martin Vujić)

Kad smo se već sjetili ljeta, možda niste niti stigli iskoristiti svoje “sunčane naočale”? Evo vam prilike da ih malo “prošećete”. Nije šala, Mjesec bi, uz malo sreće, mogao biti tako sjajan, da ga je ugodnije kroz teleskop ili dalekozor gledati preko naočala za zaštitu od Sunčeve svjetlosti nego golim okom. Na taj ga način dulje možemo promatrati dok nam se čini tako blizu kao da smo i mi putnici u legendarnom programu “Apollo”.

‘Perzeidi’ večeras u Koprivnici o meteoritu ‘Križevci’

(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; foto: kkcpixel.com)

Kulturno_kreativni_centar_Pixel_KKC_Koprivnica

Večeras u 21 sat u Kulturno-kreativnom centru Pixel u Koprivnici održat će se predavanje s naslovom “Kada kamenje pada s neba” koje će održati predstavnici Astronomskog društva Koprivnica i Križevačke astronomske udruge Perzeidi. Thomas Jefferson svojedobno je izjavio da će radije povjerovati kako dvojica sjevernjačkih profesora lažu nego da kamenje uistinu pada s neba. Danas se zna da kamenje itekako pada s neba, u velikim količinama i svih vrsta i oblika, a jedan je takav kamen „sletio“ i u ove krajeve. Što su te stijene, odakle dolaze i mogu li pasti na glavu objasniti će Marko Posavec iz AD Koprivnica, a priču o meteoritu “Križevci” iz prve će ruke ispričati Ratko Matić, predsjednik KAU Perzeidi.
Ovo je naše prvo predavanje “izvan našeg dvorišta”. Tema je, naravno, naš najveći “brand”, istaknuo je predsjednik udruge Ratko Matić, a organizatori nakon predavanja pozivaju sve zainteresirane na promatranje neba teleskopom iz dvorišta Pixela.

Perzeidi na Križevačkom velikom spravišču

(Izvor: križevci.info; autor: Andrej Dundović)

h8vg1ML

Pozivamo sve naše prijatelje i buduće prijatelje na novo druženje uz teleskope i dalekozore, na promatranje Sunca, planeta i zvijezda! Perzeidi su i ove godine uvršteni u program Križevačkog velikog spravišča, pa će se tako pojaviti s teleskopima na Trgu Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 14. lipnja, između 13 i 17 sati na promatranju Sunčevih pjega, te navečer kod hangara na terenu bivše vojarne, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, na promatranju punog Mjeseca, Marsa, Saturna i još nekih zanimljivosti noćnog neba koje se mogu vidjeti usprkos jakoj mjesečini. Dobro došli!

zkwsmTh

n54SUWB

Danas radionica mladih astronoma ‘Nazora’

Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; foto: arhiv kž.info)

danas

Mladi astronomi Osnovne škole “Vladimir Nazor” Križevci danas članovima vjerske zajednice Pokret fokolara, iza Grkokatoličke katedrale Presvete Trojice u Gornjem Gradu, predstavljaju aktivnosti svoje astronomske radionice, među kojima će upriličiti i pokazno promatranje neba teleskopom. Tom će im se prilikom pridružiti i Križevačka astronomska udruga Perzeidi, čiji su članovi posljednjih mjeseci organizirali više događaja dnevnih i noćnih promatranja nebeskih tijela i pojava.

Perzeidi promatraju Perzeide (i još ponešto)

(Izvor: križevci.info)

Meteori

Najomiljeniji meteorski roj Perzeidi, kao i svake godine, trebali bi ukrašavati naše nebo noćima između 10. i 13. kolovoza. Članovi križevačke astronomske udruge, nazvane baš po tom roju, spremaju se promatrati njihovo “šaranje” noćnim nebom (koje će ove godine biti bez mjesečine!), naravno ukoliko ih ne spriječe neke druge nepogodne pojave poput oblaka ili čak i nevremena.

Plan im je da zadovoljstvo brojenja “nebeskih krijesnica”, a očekuju u prosjeku po jednu svake minute, podijele sa svima zainteresiranima koji mogu doći na Kalnik ili na teren bivše vojarne u Križevcima. U subotu, 10. kolovoza promatranje će biti organizirano kod Lovačkog doma na kraju sela Deklešanec podno Maloga Kalnika, a u nedjelju, 11. kolovoza pored hangara na terenu bivše vojarne u Križevcima, oba dana između 20:30 i ponoći. Meteori će se dobro vidjeti od kad padne mrak, oko 22 sata, pa prema jutru sve bolje, a najbolje prije izlaska Sunca. No, o upornosti motritelja ovisi koliko će dugo promatranje trajati.

Kako će križevački astronomi imati na raspolaganju i dva teleskopa, početak promatranja neba zakazan je oba dana već od 20:30, kako bi svi koji dođu stigli teleskopom vidjeti tanki srp Mjeseca, nešto “popunjeniju” Veneru, te planet Saturn s njegovim prstenom, prije nego uskoro zađu za Suncem. Dok se neki budu zabavljali brojenjem svjetlosnih tragova po nebu i uživali u vatrometu meteora, tko želi moći će teleskopom i dalje promatrati nebo, od galaktike Andromede i drugih, manje uočljivih galaktika, do kuglastih i otvorenih zvjezdanih skupova, te dvojnih zvijezda raznih boja, od crvenih i žutih do plavih. Obje večeri će se i po dva puta vidjeti prelet Međunarodne svemirske stanice koju će pratiti japanski teretni svemirski brod, upravo na putu prema njoj.

Perzeidi pozivaju sve zainteresirane na druženje na Kalniku ili na terenu bivše vojarne, nadajući se da će vrijeme poslužiti. U slučaju oblačnog ili još lošijeg vremena na Kalniku, promatranje se odgađa na ponedjeljak u isto vrijeme. Ako kalničko druženje u subotu uspije, a loše vrijeme onemogući križevačko promatranje, tada se ovo drugo odgađa za jedan dan. Dođite u subotu i nedjelju i družite se s “nebeskim” i “zemaljskim” Perzeidima!

perzeidi_kalnik-1024x661

U Kamešnici uživali u promatranju neba i zvijezda

(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; foto: TZ Kalnik)

IMG_3306

Na promatranju neba ovoga petka u Kamešnici okupilo se sedamdesetak znatiželjnika i ljubitelja astronomije. Astronomsko društvo „Perzeidi“ iz Križevaca postavilo je dva teleskopa kojima se moglo promatrati Sunce i Sunčeve pjege, Venera, Saturn, Mjesec i nekoliko dalekih skupova zvijezda.

IMG_3297

Predsjednik Perzeida Ratko Matić objašnjavao je zvjezdano nebo, odgovarao na brojna pitanja o svemiru, putanjama planeta oko Sunca i slično. Ukazao je na prolazak nekih satelita koji se vide i golim okom, pogotovo onih koji ponekad na nekoliko trenutaka bljesnu kad se od njih odbiju Sunčeve zrake. Bilo je i drugih zanimljivosti koje su se mogle vidjeti teleskopom.

IMG_3309

Domaćini, obitelj Anice Hrlec i TZ Kalnik pobrinuli su se za roštilj, kalničko vino i sokove, te specijalne “zvjezdane kolače”, za sve koji su se te večeri našli u Kamešnici.

IMG_3308

IMG_3301

IMG_3290

IMG_3318

Predavanje Perzeida “Kako mjerimo svemirske udaljenosti”

(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala)

Plakat - Mjerenje svemirskih udaljenosti

U petak, 28. lipnja od 20 sati Križevačka astronomska udruga Perzeidi organizira predavanje i tribinu u Multimedijskom kulturnom centru Gradske knjižnice “Franjo Marković” (u bivšem Domu HV-a, Trg Sv. Florijana 14, Križevci) na temu “Kako mjerimo svemirske udaljenosti“.

Predavanje obuhvaća povijesni pregled naše spoznaje veličine planeta na kojem živimo i udaljenosti nebeskih objekata kojima smo okruženi, počevši od antike kada je prvi put “premjerena” zemaljska kugla, izračunata ili bar naslućena udaljenost i veličina Mjeseca, te udaljenost i veličina Sunca. U nastavku bit će riječi o razvoju mjerenja sve većih svemirskih udaljenosti, kako su se astronomi kroz povijest dovijali u otkrivanju raznih metoda mjerenja udaljenosti dalekih zvijezda, galaktika i ostalih svemirskih objekata, sve do današnjeg mjerenja udaljenosti “kraja” svemira. Saznat ćemo i što su svjetlosna godina, parsek i ostale mjerne jedinice kojima izražavamo velike svemirske udaljenosti. Predavač je član Perzeida Ratko Matić. Ulaz je za sve građane slobodan.

Poslije predavanja, u slučaju povoljnog (vedrog) vremena, samo stotinjak metara dalje, na terenu bivše vojarne, bit će postavljena najmanje dva teleskopa za promatranje neba, od kojih je jedan u vlasništvu Osnovne škole “Vladimir Nazor”, uz stručno vođenje članova Perzeida.

Perzeidi se nadaju da su se naši sugrađani (i ostali), koji su se do sada susreli s njihovima aktivnostima, već navikli na ovakve susrete i da će doći u što većem broju, a nadaju se i novim posjetiteljima. Dobro došli!