Okrugli stol o meteoritu Križevci povodom godišnjice priznanja u svijetu

Meteorit Križevci (foto Hrvatska meteorska mreža)
Meteorit Križevci (foto: Hrvatska meteorska mreža)

Povodom prve godišnjice (26. lipnja) kako je meteorit Križevci upisan u registar svih meteorita u svijetu koje priznaje The Meteoritical Society, na kojem se popisu nalazi samo pet meteorita koji su ikada pali na područje današnje Hrvatske,  u četvrtak, 18. lipnja s početkom u 16 sati u Velikoj vijećnici Grada Križevaca (Ivana Zakmardija Dijankovečkoga 12),  Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije i Križevačka astronomska udruga Perzeidi organiziraju okrugli stol o meteoritu Križevci. Govorit će, uz računalne prezentacije, Damir Šegon, Željko Andreić i Korado Korlević, najistaknutije osobe Hrvatske meteorske mreže, zahvaljujući čijem je radu i istraživanju 20. veljače 2011. pronađen meteorit Križevci koji je pao u noći s 4. na 5. veljače 2011. godine. Na predavanjima ćemo saznati čitavu povijest i sve što se do danas zna o meteoritu Križevci. Saznat ćemo da meteorit Križevci nije pronađen slučajno, već na temelju snimljenog leta kroz atmosferu i proračuna kamo je mogao pasti. Bit će opisan kompletan proces i metoda rada razvijena u Hrvatskoj meteorskoj mreži, te na kraju i struktura i sastav meteorita Križevci koji je analiziran na Sveučilištu u Manchesteru. Saznat ćemo i u čemu je vrijednost meteorita Križevci i koja je važnost pronalaženja i izučavanja meteorita. Nakon predavanja posjetitelji će moći postavljati pitanja i diskutirati. Dobro došli!

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Predstavljanje meteorita Križevci 11. prosinca 2014. u Planetariju Tehničkog muzeja u Zagrebu – Željko Andreić, Damir Šegon, Ratko Matić, Korado Korlević (foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL)

Meteorit ‘Križevci’ prvi u svijetu bio na rendgenu

(Izvor: križevci.info; prenešeno s: RTL televizija)

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Stariji je od Zemlje, dolazi s asteroida između Jupitera i Marsa, težak je 291 gram, a ima ime jednog hrvatskog grada. Riječ je o meteoritu Križevci koji je pronađen 2011. i koji je postao prvi takav u svijetu čija struktura je u potpunosti snimljena novom tehnikom. A kako bi se na njemu i drugima ubuduće mogla obavljati istraživanja, Hrvatska meteorska mreža odlučila je napraviti poseban laboratorij.

Komad meteorita pronađen prije četiri godine pokraj Križevaca dobio je jednostavno ime – ‘Križevci‘. U timu koji ga je pronašao bio je i voditelj tek osnovane astronomske udruge.

“Našli smo ga odmah u prvih pola sata nakon što smo izašli iz automobila. Tako da eto tako komadićak je pronađen i koliko znamo, još toga ima po livadama i šuumama oko Križevaca”, kaže voditelj astronomske udruge ‘Perzeidi‘ Ratko Matić.

Meteorit je prvi ovog tipa na kojem je napravljena rendgenska tomografija čime je dobiven trodimenzionalni model unutarnjeg rasporeda čestica.

”Sad se vide strukture unutra, vidi se kako polako rastu kristali u meteoritima i to je potpuno iznenađenje i ustvari smo pred vratima jedne nove metalurgije.”, komentirao je ravnatelj Zvjezdarnice ‘Višnjan’ Korado Korlević.

Daljnje analize pokazale su da je meteorit, koji je u međuvremenu registriran pod imenom Križevci, stariji od Zemlje te da dolazi s asteroida između Jupitera i Marsa.

”To je najvjerojatnije s jednog tijela koje se zove Hebe. Znači imamo komadić sa Hebe-a bez da smo radili raketu, bez da smo išli tamo”, nastavio je Korlević.

Ovaj komadić težak 291 gram odlično je očuvan, no iznimno je osjetljiv na vlagu i sol pa treba biti spremljen u vakumu. Zbog njega, ali i sve većeg interesa građana pri zvjezdarnici ‘Višnjan‘ uskoro će se opremiti prvo spremište za čuvanje svemirske tvari.

”Djeca i svemirska tvar, meteoriti ne znaju da postoji kriza pa smo odlučili da ćemo zanemiriti krizu i ići u posao”, zaključio je ravnatelj Korlević.

Svima koji misle da su možda pronašli meteorit, poručuju da ga uslikaju i pošalju im fotografiju. Ako se ispostavi da je riječ o meteoritu, kažu, nećete se obogatiti, ali ćete pomoći znanosti. (RTL)