Izložba starih optičkih sprava u Gradskom muzeju Križevci otvorena do subote

Prošle srijede, 27. rujna 2023. godine, u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je izložba starih i unikatnih monokulara i binokulara iz privatne zbirke dr. sc. Branka Hanžeka. Ova zbirka optičkih sprava jedinstvena je u Hrvatskoj, a prvi puta je predstavljena javnosti upravo u Križevcima s ovom izložbom.

Zbirka sadrži 30 eksponata od kojih najstariji eksponat – monokular s početka 19. stoljeća potječe iz Teksasa, SAD. Tu su i rijetki primjerci mikroskopa, teleskopa i dalekozora, a svima je zajedničko da su u odličnom stanju i posve funkcionalni. Na otvorenju je predstavljen i katalog zbirke koji osim opisa eksponata sadrži i kratke povijesne crtice iz razdoblja kad je optička sprava izrađena te je opisana njihova namjena. Izložbu je organiziralo Astronomsko društvo Perzeidi uz podršku Koprivničko-križevačke županije.

Dr. sc. Tea Hatadi, ravnateljica Muzeja kao domaćin izložbe pozdravila je okupljene i predstavila ostale govornike te je izrazila zadovoljstvo što je izložba prvi puta predstavljena upravo u Gradskom Muzeju Križevci. Voditelj Kozmološkog centra i križevačke zvjezdarnice, dr. rer. nat. Andrej Dundović, istaknuo je zašto ovakva izložba, kao dio jednog većeg mozaika čiji je dio i nova zvjezdarnica u Križevcima, doprinosi ideji približavanja tematike Svemira ljudima te kako se nada da će i ovakve stvari naći interesa kod mladih jer optika je jedna od najzahtjevnijih područja tehnologije koja danas leži u srcu tehnološke proizvodnje mikročipova, a na kojima počiva moderno društvo. Na ovoj izložbi imamo prilike vidjeti razvoj te vještine kroz godine.

Autor izložbe dr. sc. Branko Hanžek prvo je istaknuo zašto su Križevci važni u kontekstu optičkih instrumenata jer je na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u 2. polovici 19. stoljeća odvijala nastava koja je uključivala predmete Mjerstvo te Mjeračina i rezanje, a na kojima su se koristili optički mjerni instrumenti. Osvrnuo se na pojedine izloške ispričavši kako su sakupljeni i restaurirani te je poručio kako mu i danas ljudi iz svih dijelova Hrvatske šalju stare optičke sprave čime kolekcija nije konačna. Najavio je i da je zbirka u proceduri zakonske zaštite kao hrvatsko kulturno dobro od znanstvenog značaja te je izrazio želju da zbirka dobije stalno mjesto u javnom prostoru, na primjer u Križevcima, a na što je ravnateljica Hatadi uzvratila da je to realna mogućnost kad Muzej osigura nove, veće prostore.

Predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i jedan od recenzenata zbirke, dr. sc. Željko Andreić, naglasio je da eksponati imaju i umjetničku vrijednost. Poručio je da su u svoje vrijeme ti predmeti bili izuzetno skupi, a opet su se nabavljali i na našem području u isto vrijeme kada su se pojavili i na Zapadu što govori u prilog činjenici da itekako imamo vrijednu povijest, samo da ju trebamo, kroz ovakve stare predmete, više čuvati, a ne bacati.

Izložba je otvorena do subote, 7. 10. te se može pogledati svakim radnim danom od 10 do 13 sati te subotom od 10 do 12 sati, a u četvrtak, 5. 10., članovi Astronomskog društva Perzeidi omogućit će i stručno vodstvo pri razgledanju. Posjetitelji mogu preuzeti i besplatan primjerak kataloga zbirke.

Povodom ove izložbe, Astronomsko društvo Perzeidi, organizira u četvrtak promatranje noćnog neba iz zvjezdarnice Kozmološkog centra od 20 sati.

Katalog je dostupan i u mrežnom izdanju na ovdje.

Održana završna konferencija projekta SPARK

Završna konferencija za javnost i medije, održana jučer u Kozmološkom centru u Križevcima, označila je završetak dvogodišnjeg projekta SPARK – Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca. Ovaj projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije i vrijedan preko 385 tisuća eura, odnosno 3 milijuna kuna, jedan je od najambicioznijih projekata popularizacije znanosti i izvaninstitucionalnog obrazovanja proveden na području Republike Hrvatske u zadnjih deset godina, a i jedan od rijetkih kojemu je u središtu tematika svemira. Projekt je provodila udruga P.O.I.N.T. s partnerima: Astronomskim društvom Perzeidi, Pučkim otvorenim učilištem Križevci, Gradskom knjižnicom „Franjo Marković” Križevci, Zakladom za lokalni razvoj i solidarnost „Volim Križevce”, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Gradom Križevcima.

U samo dvije godine provedeno je gotovo 300 aktivnosti kroz 28 programa kroz koje je prošlo oko 1500 polaznika, mahom iz Križevaca i okolnih mjesta, svih dobnih skupina, od djece od 4 godine starosti, pa sve do osoba treće životne dobi. Polaznici su tako slušali predavanja iz područja astronomije, astrofizike i kozmologije, sudjelovali na radionicama tehnike, astrofotografije, digitalnog crtanja, informatike, robotike i 3D modeliranja, posjećivali su Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu kako bi se upoznali s dosezima modernog inženjerstva i tehnologije, ali su također promatrali teleskopima noćno nebo i nebeske fenomene. Organizirane su i večeri znanosti, umjetnosti i tehnologije na kojima su gosti, stručnjaci, umjetnici i znanstvenici, u neformalnom okruženju građanima približili područja svog djelovanja. Članovi organizacija civilnog društva uključenih u projekt prošli su pak desetke internih radionica i predavanja kako bi ojačali svoje kapacitete i kompetencije u provođenju programa popularizacije znanosti te su posjetili druge zvjezdarnice u Hrvatskoj, od Zagreba i Rijeke, preko Višnjana i Korenice pa sve do Zvjezdanoga sela Mosor, Makarske i Hvara. Uz to, Andrej Dundović i Petar Pavlović, znanstvenici angažirani na provedbi projekta, posjetili su poznata europska sveučilišta i znanstvene institute kako bi stekli dodatna iskustva te dogovorili suradnje na znanstvenom području, ali i na području popularizacije temeljnih prirodnih znanosti. Tako su posjetili Znanstveni institut Gran Sasso te Nacionalni laboratorij Gran Sasso u Italiji, a koji predstavlja najveći podzemni laboratorij u svijetu za astročestičnu fiziku, zatim Sveučilište u Hamburgu i DESY u Hamburgu, koji je nakon CERN-a, najveći istraživački centar u Europi za temeljna istraživanja u fizici. Jedna od adresa bio je i Pariški opservatorij – najveća francuska institucija za astronomiju i astrofiziku, a koja je jedna od najpoznatijih i najstarijih takve vrste u svijetu. Sveučilište u Coimbri u Portugalu, jedno od najstarijih u Europi, te njihov geofizički i astronomski opservatorij također je bio jedan od mjesta ovih studijskih posjeta.

Ipak, centralni rezultat ovog projekta je svakako križevačka zvjezdarnica, novo 13-metarsko zdanje koje impresionira svojom monumentalnom pojavom i redefinira pejzaž Križevaca. Križevačka zvjezdarnica, izrađena u sklopu Kozmološkog centra, najnovija je i jedna od rijetkih zvjezdarnica u Hrvatskoj koju krasi 40 centimetarski teleskop vrste Ritchey-Chretien, iste vrste kao i poznati svemirski teleskop Hubble. Teleskop je zaštićen 5 i pol metarskom kupolom koja je proizvod domaćih ruku. Zvjezdarnicu je u prva dva mjeseca nakon otvorenja, 20. travnja 2023. godine, posjetilo preko dvije i pol tisuće posjetitelja, a pobudila je veliki interes javnosti i medija na nacionalnoj razini, a i šire. Križevačka zvjezdarnica potaknula je i druge gradove u Hrvatskoj da planiraju slične projekte. Nova zvjezdarnica, osim atraktivnog odredišta za turiste i učenike, omogućit će u suradnji s prirodoslovnim i tehničkim fakultetima, studentima praksu i rad na istraživačkim projektima.

Osvrćući se na rezultate projekta na završnoj konferenciji voditelj projekta, Andrej Dundović, u kontekstu velike popularnosti zvjezdarnice komentirao je da „zgrada nije bila dovoljna motivacija da se ovo realizira, zgrada je posljedica, dok je motivacija bila viša, ona da ljudima približimo interes za svemirom i približimo im kako znanost funkcionira” te je zaključio da će se „utjecaj projekta na ovaj kraj vidjeti još godinama i kad se ništa nakon ovoga ne bi radilo, ali mi ne mislimo stati i mislimo nastaviti s ovakvim radom te pojačati znanstveni rad”. Ratko Matić, ispred Astronomskog društva Perzeidi ustvrdio je da „Mlade generacije koje sada u 21. stoljeću žive, mogu konačno reći – zvjezdarnica, to je normalna stvar, nije to nešto nedohvatljivo, nije to više što postoji samo na Havajima i čileanskim pustinjama” te dodao „trebamo mlade snage koje bi nam se priključile i koje bismo osposobili u radu na zvjezdarnici”. Ravnateljica Gradske knjižnice Marjana Janeš-Žulj istaknula je da je „ovo veliki dobitak za Križevce, velika startna pozicija za budući razvoj”, dok je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Križevci, Željka Šunjić rekla da joj je: “drago da je Pučko otvoreno učilište bilo dio ovog projekta i nadamo se još ambicioznijim projektima u budućnosti”. Ispred Zaklade Volim Križevce, predsjednica zakladne uprave Ivan Dubravec također je izrazila ponos što je Zaklada bila dio projekta i naglasila da je napravljen velik posao. Doc. dr. sc. Tomislav Jagušt kao predstavnik FER-a rekao je da je SPARK najbolji projekt popularizacije znanosti na kojem je sudjelovao i koji je ostavio daleko najveći impakt na cijelo društvo i svoju lokalnu zajednicu. Gradonačelnik Grada Križevaca, Mario Rajn, obračajući se sudionicima projekta, zaključio je: „Rezultati ovog projekta su tek ono što ćemo gledati u narednim desetljećima – niz polaznika, u godinama koje dolaze, upravo potaknuti ovim interesom, gradit će svoje daljnje akademske karijere, i profesionalna usmjeravanja, a ja mogu samo istaknuti želju i nadu da će dio toga vratiti Gradu kao što ste to vratili vi.

Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna.

Ljetni tečaj astrofotografije

Uvod u astrofotografiju” kratak je tečaj koji će se održavati u naredna dva tjedna na križevačkoj zvjezdarnici kroz četiri radionice. Ovaj je tečaj namijenjen prvo onima koji se već bave fotografijom i željeli bi istražiti ovu pomalo egzotičnu domenu fotografije, ali je namijenjen i onima s interesom za svemirom koji već imaju iskustvo neposrednog opažanja svemira okom, ali bi željeli to što vide i nekako zabilježiti trajnije na slici. Pored toga, cilj je kroz ove radionice ovladati novim znanjima i vještinama kako bi na križevačkoj zvjezdarnici stasali novi astrofotografi koji bi iskoristili veliki teleskop zvjezdarnice fotografirajući divne nebeske fenomene.

Kroz ovaj tečaj posvetit ćemo se više osnovnoj tehnici fotografiranja noćnog neba nego drugim aspektima fotografije, a same radionice bit će podijeljene na sljedeće nastavke:

  1. Uvod i pregled pristupa; 2. Astrofotografija bez praćenja (16. 8. 21:00 sat)
  2. Astrofotografija s praćenjem i klasičnim objektivima (17. 8., 21:00 sat)
  3. Astrofotografija kroz teleskop 1/2 (21. 8., 21:00 sat)
  4. Astrofotografija kroz teleskop 2/2 (23. 8., 21:00 sat)

Sve radionice održavat će se u Kozmološkom centru, odnosno križevačkoj zvjezdarnici, a organizirane su od strane udruge P.O.I.N.T. i AD Perzeidi u sklopu projekta SPARK. Radionice će voditi Andrej Dundović, dugogodišnji fotograf-amater s jedne strane, a s druge strane astrofizičar koji već dugi niz godina proučava svemir kroz teoriju i kroz praksu.

Tečaj je namijenjen polaznicima od 14 godina i starijima, a zaintereisrani se mogu prijaviti ovdje. Preporuka je da polaznici na radionice donesu svoj fotoaparat ukoliko ga imaju.

Znanstveno-popularno predavanje o turbulencijama

Fenomen turbulencije intrigira istraživače već stotinama godina. Turbulencijama je bio zaokupljen i Leonardo da Vinci. Turbulencije su upravo tema novog znanstveno-popularnog predavanja u sklopu Future Huba Križevci. Što je to toliko zanimljivo da zaokuplja pažnju meteorologa, oceanologa, inženjera, fizičara i matematičara, objasnit će dr. sc. Andrej Dundović u četvrtak na predavanju “Fizika u vrtlogu turbulencije”.

Problem matematičkog opisa turbulencije spada čak u jedan od sedam tzv. milenijskih problema, odnosno najvećih neriješenih problema u matematici”, objašnjava Dundović.  Naime, Matematički institut Clay iz New Hampshirea postavio je početkom tisućljeća sedam najvećih misterija matematike i kao nagradu za rješavanje svakog od njih ponudio je milijun dolara. Dosad je riješen samo jedan, ali ne onaj koji se odnosi na strujanje fluida.

Pojam turbulencije nije objašnjen preciznom definicijom, no najčešće kažemo da se radi o kaotičnom, neregularnom gibanju fluida. Isprva bi se zaključilo da je tema turbulencije interesantna prvenstveno inženjerima i meteorolozima, no ona zbog svoje sveprisutnosti ne samo u tekućinama i plinovima s kojima se susrećemo na Zemlji, već i u nizu mehanizama ključnih za razumijevanje dinamike mikrosvijeta, ali i kozmičkog konteksta: zvijezda, galaksija, pa i cijelog svemira, predstavlja izazov za temeljnu znanost, objašnjava predavač.

Dr. sc. Andrej Dundović

Na ovom predavanju, proći ćemo ukratko historijski razvoj razumijevanja fenomena, razmotriti kako ga je već Leonardo da Vinci intenzivno proučavao, opisati ulogu turbulencije u Svemiru te diskutirati kako turbulencija predstavlja konceptualno težak izazov za modernu fiziku“, najavio je Dundović uz poziv građanima da mu se pridruže u raspravi jer razumijevanje ovog problema možda zahtijeva sasvim nove ideje, s obzirom na to da se dosadašnjim pristupom već sto pedeset godina znanost nije približila rješenju.

Predavanje “Fizika u vrtlogu turbulencija” održat će se u četvrtak 25. ožujka u 19 sati u podrumskoj dvorani Hrvatskog doma. Ulaz je besplatan.

Vrijednost projekta Future Hub Križevci je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

“U potrazi za supernovom” u ponedjeljak u Gradskoj knjižnici

Supernova označava kolosalan kraj aktivnog života velike zvijezde u obliku eksplozije čiji se sjaj može usporediti sa sjajem čitave galaksije. Dosadašnjim opažanjima supernova u drugim galaksijama, očekuju se u prosjeku tri takve eksplozije u stotinu godina u našoj galaksiji, Mliječnoj stazi, međutim, od izuma teleskopa, ni jedna supernova nije opažena u našoj galaksiji. Možemo li nešto više o prirodi takvih eksplozija naučiti iz prošlih supernova iz naše blizine te kako pronaći njihove ostatke poslušajte na zadnjem znanstveno-popularnom predavanju iz serije “Upoznajmo Svemir” pod nazivom “U potrazi za supernovom”.

Predavanje će održati dr.sc. Andrej Dundović, teorijski astrofizičar, u ponedjeljak, 28. 10., s početkom u 19:30 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci.

Dundović je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Hamburgu. Sada radi kao istraživač na znanstvenom institutu Gran Sasso u L’Aquili (Italija) na temama iz visokoenergetske astrofizike, ali djeluje i na križevačkoj civilnodruštvenoj sceni, kao član astronomske udruge Perzeidi te kao član udruge P.O.I.N.T.

Organizator je ovog predavanja, kao i cijelog serijala, Križevačka astronomska udruga Perzeidi uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Uvod u predavanje održat će Ratko Matić, predsjednik udruge Perzeidi i voditelj radijske emisije “Ne dirajte mi krugove”.

“U potrazi za supernovom” šesto je predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja na temu Svemira astronomske udruge Perzeidi. Ova serija predavanja dio je šireg projekta pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Cilj je projekta povećati interes za prirodne znanosti u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu publiku te edukacijskim programom za djecu i mlade. Na javnim predavanjima gostuju znanstvenici i stručnjaci koji upoznaju publiku s tematikom Svemira iz različitih aspekata, a edukativni programi za školarce, koje provode članovi udruge Perzeidi, obuhvaćaju radionice astronomije, kozmologije i moderne fizike te organizirana promatranja zvjezdanog neba. Radionice za osnovnoškolce održavaju se u osnovnim školama u Križevcima, Sv. Petru Orehovcu, Sv. Ivanu Žabnu, Gornjoj Rijeci te Kalniku. Udruga Perzeidi iz Križevaca popularizacijom znanosti i edukacijom bavi se već osmu godinu i nositelj je projekta “Upoznajmo Svemir”.

Plakat predavanja

Uđite u svijet astrofizike ove subote na radionici Perzeida

Maglica u zviježđu Oriona (izvor: NASA)

Bogatstvo formi materije koje susrećemo na Zemlji nerijetko nadilazi i naše najmaštovitije snove. Od mikrosvijeta atoma i molekula, divovskih geoloških formacija te prekrasnih kristalnih struktura, preko atmosferskih fenomena pa sve do nevjerojatne raznolikosti onoga što zovemo živi svijet. Unatoč tom bogatstvu, naivno je misliti da se Priroda iscrpila na našem planetu u svojoj kreativnosti jer Zemlja je u konačnici samo jedan kamenčić u nesagledivom svemirskom prostranstvu. Čovjekova znatiželja stoga opravdano postavlja pitanje – što li tek možemo vidjeti i naučiti o onome van našeg planeta, o Svemiru? Nemoguće je da je Svemir samo prazan prostor!

Nažalost, fizički put u istraživanje beskonačnih svemirskih prostranstva onemogućen nam je upravo našom fizičkom konačnošću. S jedne strane našim biološkim odrednicama: kratkim životnim vijekom s obzirom na vremenske skale putovanja i do najbližih zvijezda pored Sunca i osjetljivošću naših organizama na ekstremne uvjete koji vladaju van našeg planeta. S druge strane tu su bezbrojna tehnološka ograničenja koja nam u ovom trenu onemogućuju sofisticirana svemirska putovanja. Čak i putovanja do najbližeg nam prirodnog satelita, Mjeseca, i prvog planeta, Marsa, zahtijeva enormne pripreme i resurse koje teško osiguravamo. Istraživanje Svemira tako ostaje u domeni naše mogućnosti da stvaramo ideje i njih podvrgavamo kritici racionalnog uma potpomognuti vlastitim opažanjima.

Već su prve poznate mitologije uključivale saznanja dobivena promatranjem noćnoga neba. Najranije civilizacije bile su iznenađujuće dobro upućene u kretanja svemirskih tijela. Napretkom tehnologije, od Galilejevog teleskopa pa sve do svemirskih letjelica i višemetarskih teleskopa postavljenih u orbiti (poput Hubbleovog svemirskog teleskopa) omogućeno je još bogatije i detaljnije opažanje Svemira što je stvorilo mnogo empirijskog materijala kojeg tek treba objasniti, ali opet unutar ograničenja ideja i teorija koje sami stvaramo. Astrofizika je upravo znanstveno područje koje pokušava uzeti naša zemaljska znanja i uz pomoć opažanja donositi hipoteze i zaključke o tome što Svemir sve skriva. Već i najjednostavnije ideje bazirane na našem poimanju dostupnog fizičkog svijeta impliciraju postojanje fenomena i svemirskih tijela koje premašuju sva naša očekivanja. Neutronske zvijezde, crne rupe, aktivne galaktičke jezgre koje stvaraju mlazove čestica većih i od čitavih galaksija, turbulencije zvjezdanog plina koje rađaju nove zvijezde, eksplozije starih zvijezda samo su neke od njih.

Ove subote, 1. 6., u 11:00 sati održat će se uvod u astrofiziku – početak nove tematske serije radionica za srednjoškolce u sklopu projekta “Upoznajmo Svemir”. Radionica u subotu održava se u učionici Pučkog otvorenog učilišta (zgrada Gradske knjižnice, stražnji ulaz), a voditelj je dr. sc. Andrej Dundović.

Na radionicu pozvani su svi učenici srednjih škola zainteresirani za pitanja Svemira. Uz njih, naravno, dobrodošli su i građani, neovisno o dobi, koji gaje znatiželju prema znanosti i Svemiru uz napomenu da pripreme bilježnice, našilje olovke i ne uplaše se malo matematike.

Radionica astronomije Ratka Matića u OŠ V. Nazor (foto: M. Vujić)

Ove radionice se održavaju u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci, a dio su novog, šireg projekta križevačke astronomske udruge Perzeidi pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Cilj je ovog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijskim radionicama za djecu i mlade.

Plakat predavanja Život kao svemirska pojava koje se održava danas u Gradskoj knjižniciZa građane tako je u sklopu projekta planirano šest javnih znanstveno-popularnih predavanja od kojih se jedno održava danas, 28. 05. u 19:30 sati u Multimedijskog dvorani Gradske knjižnice. Na današnjem predavanju gostujući znanstvenik, dr. sc. Nenad Raos, govorit će o životu kao svemirskoj pojavi.

Javno predavanje o tajnama gravitacije dr.sc. Petra Pavlovića 8. veljače 2019. (foto Martin Vujić)

Pored predavanja i navedenih radionica za srednje škole, organizirane su i radionice astronomije za osnovne škole, a koje vode Ratislav Matić i Martin Vujić uz asistenciju drugih članova Perzeida. Do sada su dvije radionice održane su u osnovnoj školi V. Nazor i Lj. Modec u Križevcima, a još predstoje one u osnovnim školama u Sv. Petru Orehovcu, Sv. Ivanu Žabnu, Gornjoj Rijeci i Kalniku.

Uvod u astronomske teleskope Martina Vujića u OŠ V. Nazor (foto: R. Matić)

Projekt “Upoznajmo Svemir “traje ukupno 10 mjeseci, a vodi ga dr.sc. Andrej Dundović, član Perzeida i znanstveni suradnik na znanstvenom institutu Gran Sasso u Italiji.

U četvrtak tribina 12. Culture Shocka o novim pogledima u kozmos

(Prenešeno s križevci.info; autor: redakcija portala)

Istraživačka kolaboracija LIGO objavila otkriće gravitacijskih valova i tako okončala dugogodišnju potragu za fenomenom koji je još davno predvidio Albert Einstein svojom Općom teorijom relativnosti. Ovim otkrićem otvara se novo poglavlje u promatranju svemira, ali paralelno, na astronomskoj sceni obećavaju i druga dva nova pristupa i dva ogromna eksperimenta: IceCube opservatorij na Južnom polu koji otvara pogled u svemir preko gotovo neuhvatljivih čestica zvanih neutrini te opservatorij Pierre Auger u Argentini koji, loveći kozmičke zrake najviših energija, želi svjedočiti najekstremnijim astrofizičkim procesima u svemiru.

O kakvim se eksperimentima radi i što promatraju, otkrijte na tribini 12. Culture Shock Festivala u križevačkom Klubu kulture pod nazivom “Novi pogledi u kozmos: gravitacijski valovi, neutrini i kozmičke zrake”, na kojoj je gost predavač Andrej Dundović, Križevčanin i član udruge P.O.I.N.T. s trenutnim boravištem u Njemačkoj, gdje je na doktoratu na Sveučilištu Hamburg. Uvodničar je Ratko Matić, predsjednik Križevačke astronomske udruge Perzeidi. Tribina se održava u četvrtak 31. ožujka s početkom u 19:30 sati, a ulazak je slobodan.