Povodom ovogodišnjeg meteorskog roja Perzeida, križevačko astronomsko društvo nazvano po ovom fenomenu, Perzeidi, prošli je vikend organiziralo dva promatranja noćnog neba za javnost.
Promatranje meteorskog roja i predavanje Ratka Matića na krovu zvjezdarnice (foto: A. Dundović)
U petak, s križevačke zvjezdarnice, kratki uvod u snalaženje na noćnom nebu dao je dugogodišnji popularizator astronomije i član društva, Ratko Matić. Istovremeno je pedesetak posjetitelja svjetočilo i pokojem meteoru koji im je zasvijetlio iznad glava. Promatrao se zatim Saturn, a kasnije se na nebu pojavio i sjajni Jupiter.
Drugo promatranje održano je u subotu na Stražincu, nedaleko od Orehovca, oko 12 kilometara od Križevaca. Tamo je nebo bilo tamnije pa su se mogli vidjeti i manje sjajni uleti u atmosferu ovog svemirskog materijala otpalog s kometa Swift–Tuttle koji je prošao u blizini Zemljine orbite zadnji puta 1992. godine. Idući će puta opet “zasijati” novi materijal daleke 2126.
Ovaj vjerojatno najpoznatiji meteorski roj dobio je naziv po zviježđu Perzej iz kojeg prividno meteori dolaze, a što se stručno naziva radijantom meteorskog roja. Doduše, taj radijant se u novije vrijeme malo pomaknuo prema susjednim zviježđima, Kasiopeje i Žirafe, zbog precesije Zemljine orbite. Time je malo i olakšano praćenje ovih meteora jer se ovaj radijant nalazi na Mliječnoj stazi, pa ako se Mliječna staza vidi na noćnom nebu, sigurno je da će meteori učestalo strujati uzduž nje. Ovogodišnji Perzeidi ispred Mliječne staze, uskliano sa Stražinca – kombinirano na jednoj slici desetak meteora koji su prošli kroz kadar u toku sat vremena (foto: A. Dundović)Oko četrdeset posjetitelja na Stražincu, od kojih su mnogi došli i iz Zagreba, ove je godine dobilo je lijepu predstavu zvijezda padalica, što zbog vrlo vedrog neba, a što zbog izostanka Mjeseca koji je prošle godine svojim sjajem pokvario praćenje ovog fenomena. Po nekom procjenama učestalost vidljivih Perzeida ove godine bio je i do 100 meteora na sat, a ovogodišnji kalendar nas je počastio i što je maksimum ovog fenomena pao na vikend (večer s 12. na 13. kolovoza), tako da su neki ostali uživati u noćnom nebu i do jutarnjih sati. Okupljanje je popratila i ekipa Nove TV, a za koju su članovi astronomskog društva i drugi građani dali izjave i prenijeli svoje dojmove.
Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)
Ova promatranja organizirana su u sklopu projekta SPARK i to su jedni od posljednjih aktivnosti na ovom projektu prije njegovog završetka s krajem ovog mjeseca.
Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna. Projekt provodi udruga P.O.I.N.T. s partnerima: AD Perzeidi, Zaklada “Volim Križevce”, Pučko otvoreno učilište Križevci, Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Grad Križevci.
Ovogodišnja ljetna škola posvećena je jedinstvenoj vezi Čovjeka i Svemira – mikrokozmosa i makrokozmosa – kao svojoj glavnoj temi. Na ovom, trećem po redu, ljetnom susretu istraživanja Svemira u Križevcima, koje će se održati od 17. do 21. 7. 2023., bavit ćemo se nizom pitanja, no sva se ona mogu shvatiti kao dio istog motiva: Čovjek je sam za sebe jedan čitav Svemir – mikrokozmos i kao takav je neshvatljiv bez razumijevanja velikog Svemira – makrokozmosa – u koji je postavljen. S druge strane, svako znanje o Svemiru moguće je samo putem onoga tko ga spoznaje – Čovjeka. Zbog toga se bez razumijevanja toga što Čovjek jest uopće ne može govorit.
Uz stalne znanstvenike i voditelje znanstveno-obrazovnih programa Kozmološkog centra, dr. rer. nat. Andreja Dundovića i dr. rer. nat. Petra Pavlovića, na ovogodišnjoj ljetnoj školi će sudjelovati i gostujući znanstvenici iz područja filozofije – dr. sc. Kristijan Gradečak, izv. prof. dr. sc. Boško Pešić, doc. dr. sc. Luka Perušić – čime će ova ljetna škola dobiti i istaknuto interdisciplinaran, humanističko-prirodoslovni karakter.
Ovogodišnja je ljetna škola jedinstvena i ne postoji ništa slično pogotovo ne javno dostupno na našem govornom području, stoga je savršeno mjesto za sve one koji vole postavljati najdublja pitanja o sebi i Svemiru.
U toku pet dana, koliko će trajati ljetna škola, predstavit će se čitav niz pitanja vezanih uz glavnu temu – kako shvatiti vezu Čovjeka i Svemira, što današnja znanost zapravo zna o Kozmosu i koja su njezina moguća ograničenja, koje posljedice ima razvoj znanja o Svemiru na ljudsko društvo, kako možemo shvatiti kozmičke mitove starih naroda – a osim predavanja i diskusija bavit ćemo se i promatranjem zvjezdanog neba sa zvjezdarnice Kozmološkog centra.
Na sudjelovanje u ljetnoj školi pozvani su svi zainteresirani, od srednje škole pa nadalje, a dobrodošli su i motivirani učenici viših razreda osnovnih škola.
Zainteresirani se mogu prijaviti putem prijavnog obrasca na web stranici projekta SPARK, a gdje mogu saznati i dodatne informacije o ovoj ljetnoj školi.
I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira Dane meteorita Križevci povodom 12. obljetnice pada meteorita Križevci, a ujedno obilježava s udrugom ProGEO-Hrvatska i UN-ov Dan asteroida 30. lipnja.
Meteor(it) Križevci zasjao je na nebu s 4. na 5. veljače 2011. godine, a zahvaljujući Hrvatskoj meteorskoj mreži koja je svojim kamerama snimila pad i izračunala mjesto pada te velikoj potrazi članova astronomskih društava iz cijele Hrvatske koje su koordinirali tada netom osnovani domaćini u Križevcima – Perzeidi, jedan je fragment meteorita konačno i pronađen 20. veljače 2011. Meteorit je službeno i potvrđen te je ušao u svjetski katalog Međunarodnog meteoritičkog društva 26. lipnja 2014. kao peti meteorit nađen i evidentiran na području Hrvatske.
Ovogodišnji program donosi križevačkoj publici dva znanstveno-popularna predavanja, dr. sc. Nenada Raosa i prof. dr. sc. Vernese Smolčić, te dvije radionice u izvedbi dr. sc. Ljerke Marjanac i Karla Bermanca iz udruge ProGEO-Hrvatska. Radionice su osmišljene za sve uzraste, pa će biti zanimljive i djeci koja su na njih posebno pozvana. Uz predavanja i radionice, organizira se i jedno promatranje noćnog neba iz križevačke zvjezdarnice.
Program počinje u petak u 16:30 u Kozmološkom centru / Zvjezdarnici s radionicama “Modeliranje Tunguske eksplozije” i “Modeliranje impakata”, a s početkom u 19 sati u Multimedijskoj dvorani Knjižnice Nenad Raos će održati predavanje pod naslovom “Asteroidi i postanak života na Zemlji”. U subotu u 21 sat građani će moći sudjelovati u promatranju noćnog neba iz zvjezdarnice, a u ponedjeljak s početkom u 19 sati Vernesa Smolčić će održati svoje predavanje.
Dane meteorita Križevci organiziraju AD Perzeidi i ProGEO-Hrvatska, a uz pokroviteljstvo Grada Križevaca.
U nastavku donosimo biografije predavača
prof. dr. sc. VERNESA SMOLČIĆ
Vernesa je završila studij fizike na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a već je za vrijeme diplomskog studija stekla međunarodna znanstvena iskustva na Zvjezdarnici u Beču, Sveučilištu u Princetoneu i Vatikanskoj ljetnoj školi. Doktorirala je u Heidelbergu u Njemačkoj, na Sveučilištu Ruperto-Carola, izrađujući svoju disertaciju na Max-Planckovu institutu za astronomiju (MPIA). Potom se usavršavala kao postdoktorica na Kalifornijskome institutu za tehnologiju u SAD-u te opet u Njemačkoj (na institutu za astronomiju Argelander u Bonnu i Europskoj južnoj zvjezdarnici u Garchingu kraj Münchena). Nakon gotovo deset godina izvan Hrvatske, vratila se 2013. na mjesto docentice na Fizičkom odsjeku PMF-a, gdje je od 2019. redovita profesorica. Od povratka u Hrvatsku nastavila je svoje međunarodne suradnje s kolegama iz cijeloga svijeta, uz nekoliko duljih boravaka na brojnim sveučilištima i ustanovama u Australiji.
Vernesa ističe da je jedno od njezinih najvećih znanstvenih postignuća dobivanje i vođenje projekta koji je financiralo Europsko istraživačko vijeće (European Research Council Starting Grant) u vrijednosti od milijun i pol eura i u trajanju od pet i pol godina (od 2014. do 2019.). (izvor)
dr. sc. NENAD RAOS
Nenad Raos, rođen u Zagrebu 1951. godine, je kemičar, umirovljeni znanstveni savjetnik u trajnome zvanju. Još od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti: napisao je stotine znanstveno-popularnih članaka, bio je glavni urednik Prirode te urednik rubrike „Kemija u nastavi“ u časopisu Kemija u industriji. Autor je sedam izložbi u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu te 14 znanstveno-popularnih knjiga. Nagrađen je Državnom godišnjom nagradom za popularizaciju znanosti 2003. godine.
dr. sc. LJERKA MARJANAC
Dr. sc. Ljerka Marjanac rođena je 1956. g. u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu školu i jezičnu gimnaziju. Maturirala je 1974. u Palo Altu, Kalifornija. Studij geologije završila je 1980. g. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirala 2012. g. Predavala je fizičku geologiju u prirodoslovnoj gimnaziji Vladimir Prelog u Zagrebu 1984. g., a kasnije 1993. g. sedimentologiju u Geološkom institutu Sveučilišta u Bergenu u Norveškoj. Od 1986. do 1992. g. radila je u INA-Geološkom konzaltingu Zagreb (bivši INA-Projekt), a u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjentosti od 1996. do umirovljenja 2021. g.
Popularizacijom geologije bavi se od 90-tih godina. Od 1996. do 2002. g. vodila je Sekciju za zaštitu geološke baštine u Hrvatskom geološkom društvu. Suosnivač je Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine kojoj je predsjednica od 2005. g. Članica je ProGEO međunarodne asocijacije za zaštitu geološke baštine i članica je njenog upravnog odbora od 2020. g., te predsjednica ProGEO Regionalne grupe za jugoistočnu Europu. Od 2022. g. vodila je UNESCO IGCP projekt 737 Smart geology for better community zajedno s članovima Regionalne grupe. U sklopu projekta organizirala je prvi međunarodni simpozij Geopark i znanosti. U okviru aktivnosti Udruge suorganizirala je brojna popularno-znanstvena događanja i vodila edukativne radionice. Autorica je edukativne izložbe Fosili na drugi način – dodirni me, zagrli me, upoznaj me.
KARLO BERMANEC
Rođen je 1984. g. u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu Jure Kaštelana i Poštansku i telekomunikacijsku srednju školu, a diplomirao je elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru Radiokomunikacije i profesionalna elektronika.
Tijekom 2010. g. radio je kao profesor elektrotehničkih predmeta u srednjoj školi Sesvete, a sada je zaposlen u Hrvatskom Telekomu. Početkom akademske godine 2018. g. bio je honorarni asistent na TVZ-u za elektrotehniku.
Član je Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska, i održava javna predavanja te sudjeluje u radionicama iz astronomije i geologije u sklopu “Skoka u znanost” u Sisku, Festivala znanosti u Zagrebu i na Rabu, Rapske noći istraživača i Dana asteroida. Koautor je dvije znanstveno-popularne izložbe.
Korado Korlević u Gradskoj vijećnici u Križevcima na prvim Danima meteorita Križevci 18. lipnja 2015. godine (foto Martin Vujić)
Danas, u srijedu, 7. prosinca počinju Dani meteorita Križevci koje otvara Korado Korlević iz Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan. U multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice s početkom u 19:30 sati održat će nam predavanje o tome čime se bavi u posljednje vrijeme. Nakon što je do sada otkrio preko 1400 asteroida, bavi se praćenjem potencijalno opasnih asteroida koji bi u budućnosti mogli zaprijetiti “smakom svijeta”. Radi se o međunarodnom projektu The International Asteroid Warning Network, Međunarodnoj mreži za upozoravanje na asteroide (IAWN). To je virtualna mreža i povezuje institucije koje se bave otkrivanjem i praćenjem potencijalno opasnih objekata blizu Zemlje i održavanjem baze podataka takvih objekata. Često to popularno zovemo “svemirska straža”. Iz predavanja ćemo moći procijeniti ima li križevačka zvjezdarnica mogućnost da se, između ostalih svojih aktivnosti, uključi na bilo koji način u taj projekt. Njen teleskop, doduše, može sakupiti preko šest puta manje svjetla od onog u Tičanu, ali i s takvim teleskopom nekad su u Višnjanu otkrivani asteroidi. Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je, podrazumijeva se, slobodan.
Znanstveno-popularno predavanje pod naslovom “Glazba kao univerzalni jezik?” održat će u subotu 15. listopada 2022. godine s početkom u 19 sati doktorica znanosti Jelka Vukobratović, asistentica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje će se održati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci, a organiziraju ga Astronomsko društvo Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci.
Najava predavanja: Od Pitagorine teorije „glazbe sfera“ do „zlatne ploče“ poslane u svemir na Voyageru 1, glazbu idealistički zamišljamo kao umjetnost s kvalitetom univerzalnog. Često se ističe njen komunikacijski potencijal, njena navodna razumljivost na predverbalnoj razini, ne samo među čovječanstvom, nego i s drugim oblicima života. No, koliko doista znamo o glazbi i njenim različitim pojavnostima diljem svijeta i mogu li naša dosadašnja znanja poduprijeti ili ipak opovrgnuti ideju njene univerzalnosti?
Vukobratović je studij flaute završila 2008., a muzikologije 2012. godine na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2020. godine etnomuzikologiju na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu, a od 2015. je zaposlena kao asistentica za etnomuzikološke predmete na odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Radila je i kao profesorica flaute i povijesti glazbe na Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima od 2009. do 2015. godine te kao istraživačka asistentica na projektu Sveučilišta u Cape Bretonu u Kanadi 2013. godine.
Objavila je nekoliko znanstvenih radova s područja tradicijske glazbe i autorskog prava, etničkih identiteta, festivala i produkcije baštine. Aktivno je sudjelovala na međunarodnim znanstvenim skupovima Hrvatskog etnološkog društva (HED), Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM), Europskog seminara za etnomuzikologiju (ESEM) i drugih organizacija. U nastavku iznosimo sažeti prikaz njenog doktorskog rada.
Jelka Vukobratović (privatna arhiva J. V.)Plakat predavanja
Astronomsko društvo Perzeidi, udruga P.O.I.N.T. i Pučko otvoreno učilište Križevci u ciklusu znanstveno-popularnih predavanja za javnost u sklopu projekta Future Hub Križevci poziva sve zainteresirane na predavanje “Koliko daleko nas je fizika dovela u razumijevanju svemira?” teorijskog fizičara prof. dr. sc. Hrvoja Štefančića u četvrtak, 6. listopada 2022. godine u 19 sati. Mjesto predavanja je Mala (podrumska) dvorana Hrvatskoga doma Križevci.
Predavač najavljuje: Suvremena fizikalna kozmologija po mnogim kriterijima postaje jedna od najuspješnijih grana znanosti. Tijekom predavanja bit će naznačeni neki elementi povijesnog razvoja fizikalne predodžbe o svemiru koji su fizikalnu kozmologiju doveli do današnjeg statusa. Raspravit će se kako fizikalna kozmologija koristi eksperimentalne i opažačke rezultate sa Zemlje i iz lokalnog svemira za razumijevanje dinamike opservabilnog svemira. Bit će prikazana i trenutno otvorena pitanja o dinamici i strukturi svemira poput tamne materije i tamne energije ili drugih fizikalnih mehanizama koji proizvode njima ekvivalentne učinke te neki od mogućih odgovora na ta pitanja koje su fizičari predložili zadnjih dvadesetak godina. Predavanje će biti zaključeno opisom nekih novih metodoloških izazova u razvoju kozmologije i fizike općenito.
O predavaču: Rodom iz Našica, studij teorijske fizike završio je 1996. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1997. godine zaposlen je na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je 2002. godine u području teorijske fizike elementarnih čestica te se usavršavao na Sveučilištu u Barceloni. Glavna područja istraživanja su mu fizika visokih energija, fizikalna kozmologija te znanosti o kompleksnim sustavima. U području fizikalne kozmologije bavio se istraživanjima problema ubrzanog širenja svemira i povezanih pitanja tamne energije, kozmološke konstante i vakuumske energije, modifikacija gravitacije na kozmološkim udaljenostima te ujedinjenih modela tamne materije i tamne energije. Od 2012. godine radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje je trenutno prorektor za međunarodnu suradnju, a predavač je i na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa gdje predaje na kolegiju Slučajni procesi na financijskim tržištima.
Plakat predavanja i prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić (izvor: Unicath.hr)
Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)
Od 3:30 do 5:30 sutra ujutro, 16. 5., astronomsko društvo Perzeidi organizira promatranje pomrčine Mjeseca u Križevcima na Ratarni. Čini se da će i vrijeme surađivati, jer vremenska prognoza najavljuje vedro jutro.
Pomrčine Mjeseca nastaju kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, a može im se svjedočiti u prosjeku svakih godinu i pol, tako da ćemo iduću ovaku moći pratiti tek u listopadu 2023. godine.
Mjesec, koji će večeras biti u punoj fazi i osvjetljavati ulice i krajolik više nego ulična rasvjeta, kad se već približi zapadnom horizotnu, nagrist će ga sjena Zemlje. Tom fenomenu moći ćemo svjedočiti sve dok posve ne zađe za obzor, oko 5:20. Oni, za ovu prigodu sretniji, koji žive zapadnije, vidjet će veći dio Mjeseca pomrčen, a za potpunu pomrčinu Mjeseca trebali bi biti na geografskim dužinama Sjeverne i Južne Amerike. Međutim, i mi koji ćemo promatrati djelomičnu pomrčinu vidjet ćemo neobičan crvenkast Mjesec jer će zrake Sunca proći kroz Zemljinu atmosferu koja će ih “obojati”. Početak potpune pomrčine počinje u pola 6, međutim, tada će nam Mjesec 10 minuta ranije zaći za obzor.
Ovo promatranje AD Perzeidi organiziraju kao aktivnost EU projekta projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” koji se provodi u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i financira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna.
Nakon nekoliko godina zatišja, naša zvijezda, Sunce, ulazi u novi 11-godišnji ciklus pojačane magnetske aktivnosti, a što se primarno očituje u broju Sunčevih pjega. Astronomsko društvo Perzeidi zato u ovu nedjelju, 13. ožujka 2022. godine, organizira promatranje Sunca i Sunčevih pjega sa Strossmayerov trga u Križevcima (pokraj paviljona) od 15h. Kasnije, od 19 sati na livadi iza Tehnološkog parka (RTCP-a), promatrat će se i Mjesec koji je upravo prošao fazu prve četvrti te zimski trokut u kojem se možda uhvati Orionova maglica.
(Izvor: NASA)
NASA-in satelit, Opservatorij Solarne Dinamike, pokazuje da su trenutno aktivne tri veće Sunčeve pjege opazive teleskopima, a koje su zapravo tamnija, odnosno hladnija područja na Sunčevoj površini. Hladnija treba shvatiti relativno – i dalje su one zagrijane na oko 3 tisuće do 4.2 tisuće stupnjeva Celzija.
Ciklus znanstveno-popularnih predavanja u sklopu projekta Future Hub Križevci ovaj tjedan se nastavlja s temom “Kriza naše slike Svemira”.
Premda se o tome rijetko govori javno, razumijevanje Svemira utemeljeno na trenutnim znanstvenim teorijama već se nekoliko desetljeća nalazi u ozbiljnoj krizi, tvrde znanstvenici koji se bave ovom temom. Glavni problemi fizike Svemira su neriješeni, a pokušaji da se znanost s njima uhvati ukoštac poprilično podsjećaju na pokušaje geocentričnog sustava da se spasi dodavanjem novih kružnica. Na ovom predavanju dr. rer. nat. Petar Pavlović će govoriti o problemima koji dovode do krize naše slike Svemira, zbog čega su toliko teški te koje su neke od mogućih alternativa na putu njihovog rješavanja.
Predavanje će se održati u društvenom centru Future Hub Križevci na Trgu svetog Florijana 16 u četvrtak 10. ožujka u 19 sati. Organizatori predavanja je Astronomsko društvo Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. Ulazak je slobodan!
Na Future Hubu Križevci ovaj tjedan gostuje profesor matematike i fizike Križevčanin Ratko Višak, koji će na znanstveno-popularnom predavanju pod nazivom “Priča o Matematici” govoriti o povijesnom razvoju matematike. Metode koje su u najranijim civilizacijama razvijene za primjenu u praktičnim djelatnostima od gradnje, mjerenja zemljišta, trgovine i astronomije, tvore osnovu na kojoj je u staroj Grčkoj iznikla Matematika. Od tada pa sve do danas izvori njezinog razvoja nisu samo u sveukupnim procesima iz svakodnevnog života, nego i unutar nje same. Kolaž sastavljen od nekoliko matematičkih tema predstavit će matematička područja i matematičare koji su odabrani kako bi se dočarao djelić matematike kroz povijest.
Profesor Višak predavao je matematiku i fiziku u križevačkoj Gimnaziji više od 20 godina i njegovi učenici osvajali su medalje na državnim natjecanjima i međunarodnim olimpijadama. Trenutačno radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje kao viši savjetnik za matematiku. Predavanje organiziraju udruge Perzeidi i P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci, a održat će se u četvrtak 10. veljače u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” u 19 sati. Ulazak je slobodan.
