Znanstveno-popularno predavanje o univerzalnosti glazbe

Znanstveno-popularno predavanje pod naslovom “Glazba kao univerzalni jezik?” održat će u subotu 15. listopada 2022. godine s početkom u 19 sati doktorica znanosti Jelka Vukobratović, asistentica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje će se održati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci, a organiziraju ga Astronomsko društvo Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci.

Najava predavanja: Od Pitagorine teorije „glazbe sfera“ do „zlatne ploče“ poslane u svemir na Voyageru 1, glazbu idealistički zamišljamo kao umjetnost s kvalitetom univerzalnog. Često se ističe njen komunikacijski potencijal, njena navodna razumljivost na predverbalnoj razini, ne samo među čovječanstvom, nego i s drugim oblicima života. No, koliko doista znamo o glazbi i njenim različitim pojavnostima diljem svijeta i mogu li naša dosadašnja znanja poduprijeti ili ipak opovrgnuti ideju njene univerzalnosti?

Vukobratović je studij flaute završila 2008., a muzikologije 2012. godine na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2020. godine etnomuzikologiju na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu, a od 2015. je zaposlena kao asistentica za etnomuzikološke predmete na odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Radila je i kao profesorica flaute i povijesti glazbe na Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima od 2009. do 2015. godine te kao istraživačka asistentica na projektu Sveučilišta u Cape Bretonu u Kanadi 2013. godine.

Objavila je nekoliko znanstvenih radova s područja tradicijske glazbe i autorskog prava, etničkih identiteta, festivala i produkcije baštine. Aktivno je sudjelovala na međunarodnim znanstvenim skupovima Hrvatskog etnološkog društva (HED), Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM), Europskog seminara za etnomuzikologiju (ESEM) i drugih organizacija. U nastavku iznosimo sažeti prikaz njenog doktorskog rada.

Prof. dr. sc. Štefančić na predavanju o razumijevanju svemira kroz fiziku

Astronomsko društvo Perzeidi, udruga P.O.I.N.T. i Pučko otvoreno učilište Križevci u ciklusu znanstveno-popularnih predavanja za javnost u sklopu projekta Future Hub Križevci poziva sve zainteresirane na predavanje “Koliko daleko nas je fizika dovela u razumijevanju svemira?” teorijskog fizičara prof. dr. sc. Hrvoja Štefančića u četvrtak, 6. listopada 2022. godine u 19 sati. Mjesto predavanja je Mala (podrumska) dvorana Hrvatskoga doma Križevci.

Predavač najavljuje: Suvremena fizikalna kozmologija po mnogim kriterijima postaje jedna od najuspješnijih grana znanosti. Tijekom predavanja bit će naznačeni neki elementi povijesnog razvoja fizikalne predodžbe o svemiru koji su fizikalnu kozmologiju doveli do današnjeg statusa. Raspravit će se kako fizikalna kozmologija koristi eksperimentalne i opažačke rezultate sa Zemlje i iz lokalnog svemira za razumijevanje dinamike opservabilnog svemira. Bit će prikazana i trenutno otvorena pitanja o dinamici i strukturi svemira poput tamne materije i tamne energije ili drugih fizikalnih mehanizama koji proizvode njima ekvivalentne učinke te neki od mogućih odgovora na ta pitanja koje su fizičari predložili zadnjih dvadesetak godina. Predavanje će biti zaključeno opisom nekih novih metodoloških izazova u razvoju kozmologije i fizike općenito.

O predavaču: Rodom iz Našica, studij teorijske fizike završio je 1996. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1997. godine zaposlen je na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je 2002. godine u području teorijske fizike elementarnih čestica te se usavršavao na Sveučilištu u Barceloni. Glavna područja istraživanja su mu fizika visokih energija, fizikalna kozmologija te znanosti o kompleksnim sustavima. U području fizikalne kozmologije bavio se istraživanjima problema ubrzanog širenja svemira i povezanih pitanja tamne energije, kozmološke konstante i vakuumske energije, modifikacija gravitacije na kozmološkim udaljenostima te ujedinjenih modela tamne materije i tamne energije. Od 2012. godine radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje je trenutno prorektor za međunarodnu suradnju, a predavač je i na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa gdje predaje na kolegiju Slučajni procesi na financijskim tržištima.

Plakat predavanja i prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić (izvor: Unicath.hr)

Promatranje pomrčine Mjeseca sutra rano ujutro na Ratarni

Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)

Od 3:30 do 5:30 sutra ujutro, 16. 5., astronomsko društvo Perzeidi organizira promatranje pomrčine Mjeseca u Križevcima na Ratarni. Čini se da će i vrijeme surađivati, jer vremenska prognoza najavljuje vedro jutro.

Pomrčine Mjeseca nastaju kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, a može im se svjedočiti u prosjeku svakih godinu i pol, tako da ćemo iduću ovaku moći pratiti tek u listopadu 2023. godine.

Mjesec, koji će večeras biti u punoj fazi i osvjetljavati ulice i krajolik više nego ulična rasvjeta, kad se već približi zapadnom horizotnu, nagrist će ga sjena Zemlje. Tom fenomenu moći ćemo svjedočiti sve dok posve ne zađe za obzor, oko 5:20. Oni, za ovu prigodu sretniji, koji žive zapadnije, vidjet će veći dio Mjeseca pomrčen, a za potpunu pomrčinu Mjeseca trebali bi biti na geografskim dužinama Sjeverne i Južne Amerike. Međutim, i mi koji ćemo promatrati djelomičnu pomrčinu vidjet ćemo neobičan crvenkast Mjesec jer će zrake Sunca proći kroz Zemljinu atmosferu koja će ih “obojati”. Početak potpune pomrčine počinje u pola 6, međutim, tada će nam Mjesec 10 minuta ranije zaći za obzor.

Ovo promatranje AD Perzeidi organiziraju kao aktivnost EU projekta projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” koji se provodi u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i financira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna.

U nedjelju promatranje Sunca i Mjeseca

Nakon nekoliko godina zatišja, naša zvijezda, Sunce, ulazi u novi 11-godišnji ciklus pojačane magnetske aktivnosti, a što se primarno očituje u broju Sunčevih pjega. Astronomsko društvo Perzeidi zato u ovu nedjelju, 13. ožujka 2022. godine, organizira promatranje Sunca i Sunčevih pjega sa Strossmayerov trga u Križevcima (pokraj paviljona) od 15h. Kasnije, od 19 sati na livadi iza Tehnološkog parka (RTCP-a), promatrat će se i Mjesec koji je upravo prošao fazu prve četvrti te zimski trokut u kojem se možda uhvati Orionova maglica.

(Izvor: NASA)

NASA-in satelit, Opservatorij Solarne Dinamike, pokazuje da su trenutno aktivne tri veće Sunčeve pjege opazive teleskopima, a koje su zapravo tamnija, odnosno hladnija područja na Sunčevoj površini. Hladnija treba shvatiti relativno – i dalje su one zagrijane na oko 3 tisuće do 4.2 tisuće stupnjeva Celzija.

Ova promatranja dio su programa EU projekta Future Hub Križevci.

Kriza naše slike Svemira – znanstveno-popularno predavanje

Ciklus znanstveno-popularnih predavanja u sklopu projekta Future Hub Križevci ovaj tjedan se nastavlja s temom “Kriza naše slike Svemira”.

Premda se o tome rijetko govori javno, razumijevanje Svemira utemeljeno na trenutnim znanstvenim teorijama već se nekoliko desetljeća nalazi u ozbiljnoj krizi, tvrde znanstvenici koji se bave ovom temom. Glavni problemi fizike Svemira su neriješeni, a pokušaji da se znanost s njima uhvati ukoštac poprilično podsjećaju na pokušaje geocentričnog sustava da se spasi dodavanjem novih kružnica. Na ovom predavanju dr. rer. nat. Petar Pavlović će govoriti o problemima koji dovode do krize naše slike Svemira, zbog čega su toliko teški te koje su neke od mogućih alternativa na putu njihovog rješavanja.

Predavanje će se održati u društvenom centru Future Hub Križevci na Trgu svetog Florijana 16 u četvrtak 10. ožujka u 19 sati. Organizatori predavanja je Astronomsko društvo Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. Ulazak je slobodan!

Priča o Matematici – novo predavanje na Future Hubu

Na Future Hubu Križevci ovaj tjedan gostuje profesor matematike i fizike Križevčanin Ratko Višak, koji će na znanstveno-popularnom predavanju pod nazivom “Priča o Matematici” govoriti o povijesnom razvoju matematike. Metode koje su u najranijim civilizacijama razvijene za primjenu u praktičnim djelatnostima od gradnje, mjerenja zemljišta, trgovine i astronomije, tvore osnovu na kojoj je u staroj Grčkoj iznikla Matematika. Od tada pa sve do danas izvori njezinog razvoja nisu samo u sveukupnim procesima iz svakodnevnog života, nego i unutar nje same. Kolaž sastavljen od nekoliko matematičkih tema predstavit će matematička područja i matematičare koji su odabrani kako bi se dočarao djelić matematike kroz povijest.

Profesor Višak predavao je matematiku i fiziku u križevačkoj Gimnaziji više od 20 godina i njegovi učenici osvajali su medalje na državnim natjecanjima i međunarodnim olimpijadama. Trenutačno radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje kao viši savjetnik za matematiku. Predavanje organiziraju udruge Perzeidi i P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci, a održat će se u četvrtak 10. veljače u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” u 19 sati. Ulazak je slobodan.

Plakat

Znanstveno-popularno predavanje: Kako najbrže putovati kroz prostorvrijeme

Putovanje kroz prostorvrijeme matematički je moguće, tvrde znanstvenici, a ideja o ulasku u jednu crnu rupu i izlasku kroz drugu na drugom kraju galaksije, ne mora biti samo plod mašte. O tome kako najbrže putovati kroz prostorvrijeme, pojam koji se koristi u teoriji relativnosti i označava prostor opisan trima prostornim koordinatama i četvrtom koja je razmjerna vremenu, govorit će prof. dr. sc. Dubravko Horvat u četvrtak na znanstveno-popularnom predavanju koje u sklopu projekta Future Hub Križevci organiziraju udruge Perzeidi i P.O.I.N.T.

Prof. dr. sc. Dubravko Horvat (izvor: Priroda uživo)

“Einsteinova opća teorija relativnosti u sebi sadržava niz zanimljivih i iznenađujućih (matematičkih) rješenja koja nas mogu odvesti na granice čudesnog, u područja koja graniče s maštom ili znanstvenom fantastikom. Crvotočine su jedna od tih rješenja koja će biti opisana u ovom izlaganju s osvrtom na osnovne ideje teorije relativnosti, neka fizikalna istraživanja te njihove zanimljive rezultate, kao i prikaze iz popularne kulture“, najavio je profesor Horvat, redoviti profesor, sada u mirovini, na Zavodu za primijenjenu fiziku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Uz nastavnu djelatnost, bavi se znanstvenim radom iz teorije gravitacije i kozmologije, teorijske fizike elementarnih čestica i kvantne teorije polja.

Predavanje će se održati u četvrtak 28.10. u 19 sati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković”, otvoreno je za javnost i ulazak je slobodan.

Promatranje neba povodom Dječjeg tjedna i Svjetskog tjedna Svemira

Povodom Dječjeg tjedna u Križevcima i Svjetskog dana Svemira, u subotu 9. listopada, udruga Perzeidi organizira promatranje neba, prvo dnevnog, od 13:00 do 15:00 sati, a zatim i noćnog, od 18:30 do 20:30 na Strossmayerovom trgu u Križevcima. Po danu plan je promatrati Sunce, a kad ono zađe Venera, Saturn, Jupiter i Mjesec stupaju na scenu. Promatranje je prvo namijenjeno djeci i mladima, ali pozvani su i svi zainteresirani odrasli. U slučaju lošeg vremena, promatranje se odgađa na nedjelju.

Dječji tjedan u Križevcima obilježava se od 4. do 10. listopada, a uključuje brojne radionice, predavanja, natjecanja i predstave te dr. Svjetski dan svemira obilježava se povodom lansiranja prvog umjetnog satelita u svemir, Sputnjika 1, 4. listopada 1957. godine, dok je 10. listopada 1967. donesena UN-ova Povelja o miroljubivom korištenju svemira. Promatranje udruga Perzeidi provodi u sklopu projekta Future Hub Križevci.

Vidimo se!

Znanstveno-popularno predavanje: Što je gravitacija?

U utorak, 13. 7. 2021. godine, u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković s početkom u 19 sati održat će se peto po redu popularno predavanje za javnost u skopu projekta Future Hub Križevci. Naslov predavanja je “Što je gravitacija?”.

Izv. prof. dr. sc. Ivica Smolić, predavač (Izvor: HRT)

Različiti vidovi gravitacijskog međudjelovanja su posvuda oko nas: jabuke padaju sa stabla na tlo, planeti kruže oko Sunca, zvijezde kolabiraju u crne rupe, deformacije prostorvremena putuju poput valova. U ovom izlaganju ćemo se osvrnuti na to kako je gravitacija opisana u kontekstu klasične, Newtonove mehanike, kako ju promatramo danas, u kontekstu opće teorije relativnosti, i kojim indicijama se vodimo u potrazi za dubljim razumjevanjem prirode gravitacije.

Predavač je izv. prof. dr. sc. Ivica Smolić, izvanredni profesor na Fizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, teorijski fizičar čija su područja interesa fizika crnih rupa, matematička fizika i kvantna gravitacija.

Vrijednost projekta Future Hub Križevci je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Plakat predavanja

Raspored projekcija filma “51° sjeverno” i otvorenost izložbe o tragovima sudara svemirskih tijela

S predavanja o atmosferskim impaktima prof. dr. sc. Tihomira Marjanca (foto: Andrej Dundović).

Nakon otvorenja izložbe o impaktima svemirskih tijela i predavanja prof. dr. sc. Tihomira Marjanca, donosimo vam i raspored projekcija filma “51° sjeverno” te vremena kad se izložba još može pogledati do kraja mjeseca studenog. To je svaki utorak, četvrtak i subotu od 18:30 do 21 sat, a projekcija spomenutog filma počinjat će u 19 sati te traje 90 minuta.

S izložbe u petak (foto: Andrej Dundović)
S izložbe u petak (foto: Andrej Dundović)