Perzeidi večeras i sutra pozivaju na promatranje planeta i Mjeseca

Venera na zalasku (pokraj krošnje drveta desno) i Jupiter (u sredini)

Oton Kučera još je davne 1895. godine u svojoj znanstveno-popularnoj knjizi o astronomiji Naše nebo napisao:

“…dobri moj čitatelju, ne požali truda, pak izađi sa mnom o sunčanom zapadu iz tijesne izbe svoje i uskih ulica, gdje jedva vidiš to krasno nebo, na otvorenu ravnicu i posveti koju uru motrenju pojava, kojima ćeš biti svjedok. Naći ćeš doduše dosta ljudi, koji će te gledati u čudu, što li nalaziš u tome zabave, da se zadubljuješ u to nebo, jer žalibože danas tisuće i tisuće i obrazovanih ljudi svaki dan gledaju te krasne pojave, a da ih ne vide. Neka ti oni ne budu mjerilom, rđav uzgoj, pretjerana borba za svakidašnji život, možda i niske strasti ugušile su u njima polet srca, koji već ne može da shvaća takovih užitaka. Ne dao nam Bog da ikad, pa ni u dubokoj starosti, padnemo na te niske grane!”

Ovih večeri posebno je preporučljivo izaći iz kuće, zaputiti se na mjesto gdje nema puno svjetlosnog onečišćenja i posvetiti svoj pogled i pažnju noćnom nebu! Osim što su večeri tople i vrlo vedre, imamo i odličan raspored čak četiri planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa koji su se poredali po nebeskom svodu od zapada prema istoku južnom stranom neba tako da se vide već u ranoj večeri i to istovremeno! Takva prilika događa se vrlo rijetko i na nju zapravo treba čekati godinama. Tu je i Mjesec koji je trenutno idealan za promatranje teleskopom prije nego uđe u mijene jakog sjaja. Venera kao drugi planet najbliži Suncu vjerno ga prati na zalasku pa zato i zalazi ubrzo nakon Sunca već oko 9 sati večeras. Veneru slijedi divovski Jupiter i njegovi mjeseci, od čega četiri najveća, Io, Europa, Ganimed i Kalista, vidimo kroz amaterske teleskope. Između Saturna i Jupitera ugurao se Mjesec. Mars dolazi posljednji, a sada je i naročito uočljivo crven jer je posebno blizu Zemlji.

Prošle nedjelje bila je gužva na promatranju ovogodišnjih Perzeida

Astronomska udruga Perzeidi ovih večeri stoga aktivno organizira promatranja, pa nakon meteorskog roja Perzeidi prošlog vikenda, ovaj vikend promatrat ćemo spomenute planete i Mjesec kroz naše teleskope te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Večeras imamo promatranje na Stražincu, nedaleko od Orehovca, a pomoć u organizaciji daje nam udruga Orej iz Orehovca. Dok u nedjelju organiziramo promatranje u gradu iza Tehnološkog parka na mjestu heliodroma bivše vojarne Križevci. To je samo 10 minuta pješke od centra grada i jedna od rijetkih lokacija u samom gradu s koje se sve ovo opisano može lako vidjeti.

Mliječna staza – naša galaktika

Perzeidi teleskopima promatraju nebo iz središta Križevaca

Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta  Križevaca 1. listopada 2014.  (foto: Martin Vujić)
Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta Križevaca 1. listopada 2014. (foto: Martin Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi sljedećih nekoliko dana ima više razloga da se opet pojavi u javnosti, “na terenu”, da građanima predstavi svoje aktivnosti i omogući im da čak i iz središta grada vide na nebu neke objekte mnogo bolje nego što ih mogu vidjeti golim okom ili ih uopće ne mogu vidjeti. Osnovni preduvjet za uspjeh ove akcije jest vedro nebo, pa se pouzdaju u obećanja meteorologa da bi ga moglo biti u nizu od (čak) nekoliko dana, što je već mjesecima prava rijetkost. A razloga da se to iskoristi ima nekoliko: već od sumraka su na nebu u povoljnom položaju za promatranje Venera na zapadu i Jupiter sa svojim satelitima na istoku, visoko na nebu je i komet Lovejoy kojega nećemo još dugo moći vidjeti na našem nebu (a kad uskoro “nestane” s našeg neba, i nikad više) a i najljepši dio zvjezdanog neba, takozvano zimsko nebo, s Vlašićima, te zviježđima poput Bika, Kočijaša i Oriona, te mnoštvom izuzetno sjajnih zvijezda, poput Siriusa, nećemo još dugo imati prilike gledati. Nadalje, Mjesec je u fazi mlađaka, pa zalazi uskoro poslije Sunca i ne smeta pri promatranju manje sjajnih objekata iz mrkloga mraka. Osim toga, vidjet ćemo ga prividno u blizini Venere i Marsa, a posebno će se atraktivan i nesvakidašnji događaj desiti rane večeri 22. veljače, kad će Venera i Mars, dva nama najbliža planeta, biti toliko (prividno) blizu jedno drugome da će se moći vidjeti istovremeno u vidnom polju dalekozora i teleskopa pri manjim povećanjima, jer će biti jedno drugome toliko blizu koliko je inače prividni promjer punog Mjeseca. Svake večeri ovih dana moći ćemo pratiti i prolaske nebom Međunarodne svemirske stanice koja sjaji poput Venere ili bar Jupitera. Imaju Perzeidi i (samo) svoje posebne razloge za aktivnosti ovih dana (večeri): isprobavanje nekih novih elemenata opreme (iznenađenje!), proslavu četiri godine od pronalaženja meteorita Križevci, 20. veljače (a ovo je prva godišnjica nakon službenog priznanja meteorita), te sjećanje na preminulog, teško nadoknadivog, kolegu Darka Kišura (umro 23. veljače 2013.).

01
Dok iščekujemo konjunkciju Venere i Marsa 22. veljače, sjećamo se konjunkcije Venere i Jupitera iznad Ratarske šume rano ujutro 18. kolovoza 2014. godine. Događaj je bio “jači” čak i od oblaka (foto: Martin Vujić)

Članovi Udruge Perzeidi će se stoga sa svojom opremom za promatranje neba pojaviti u središtu Križevaca, na Strossmayerovom trgu, u četvrtak, 19. veljače, u 17:30 i tamo boraviti bar sat i po vremena, a možda i dulje, ovisno o zanimanju građana i posjećenosti, kako nitko od posjetitelja ne bi ostao zakinut za pogled kroz teleskope i dalekozor. Naravno da ova lokacija zbog svjetlosnog onečišćenja služi više popularizaciji i motivaciji građana za astronomiju nego što se može kvalitetno nešto i vidjeti (to se popularno zove “ulična astronomija”), pa će zato večer kasnije, u petak u isto vrijeme, Perzeidi ponoviti promatranje iz “kvalitetnijeg” mraka u Stražincu, mjestu nedaleko od Križevaca, bliže Kalniku, te pozivaju (upornije i znatiželjnije) građane da im se i tamo pridruže. Bude li sreće s vedrim nebom, Perzeidi s tog mjesta imaju namjeru pratiti i fotografirati “bliskost” (konjunkciju) Venere i Marsa 22. veljače. Pozivamo sve zainteresirane da se ovih dana pridruže Perzeidima, a kako primaju i nove članove, prilika je to i za trajno “pridruživanje” Perzeidima.

Večer promatranja Mjeseca teleskopom iz središta Križevaca 6. rujna

Mjesec kakav očekujemo 6. rujna navečer na promatranju (foto: morguefile.com)
Mjesec kakav očekujemo 6. rujna navečer na promatranju (foto: morguefile.com)

Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night; InOMN) jest projekt posvećen promatranju Mjeseca koji je pokrenut u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2010. godine proširio se na čitav svijet i postao međunarodni događaj. Kad promatramo nebo, pogotovo ako su nam na raspolaganju dobre optičke sprave, mnogo više pažnje posvećujemo dalekim i jedva vidljivim nebeskim objektima, zanemarujući Mjesec koji često doživljavamo i kao smetnju jer nam previše osvjetljava nebo. Ova akcija ima namjeru “vratiti” našu pozornost na ovaj “trivijalni” objekt, nama najbliži stalni objekt na nebu. Ideju su dali znanstvenici, predavači i astronomski entuzijasti, odlučivši da bar jedan dan u godini baš Mjesec bude glavni cilj promatranja. Svake se godine dogovore koji će to dan biti i te iste večeri na stotine promatrača neba širom svijeta, po sveučilištima, zvjezdarnicama, srednjim školama, a pogotovo astronomi amateri sa svojim prenosnim optičkim spravama, posvećuju se Mjesecu, pa promatraju njegove živopisne kratere, brda, doline i tamna područja koja zovemo “morima”. Ako je Mjesec možda i “dosadan” iskusnim i redovitim promatračima neba, sigurno je vrlo atraktivan za popularizaciju astronomije, promatračima koji prvi puta zavire kroz okular teleskopa ili bar dalekozora. Osim toga njegova je “prednost” i što ne zahtijeva tamno nebo, konačno, baš ga on i “onečišćuje”, pa se može promatrati iz urbanih područja, s ulica i trgova, bez obzira na blještanje umjetne rasvjete. Lako je dostupan početnicima koji možda ne bi bili tako uporni da se odvaže tražiti tamno nebo kojeg je sve manje u našoj blizini. Mjesec je tako najpodesniji objekt za promidžbu takozvane “ulične astronomije”.

http://www.lpi.usra.edu/observethemoonnight/
observethemoonnight

Prvi je put na planetarnoj razini ova noć (InOMN) organizirana 18. rujna 2010. Sljedeće godine to je bio 8. listopada, a 2012. godine izabran je 22. rujna. Prošle je godine ova akcija provedena 12. listopada, a ove je godine izabran 6. rujna. Iz praktičnih razloga to su redovito subote, nekoliko dana prije punoga Mjeseca, kako bi Mjesec bio na nebu već pri zalasku Sunca i kako bi veći dio njegovoga diska bio osvijetljen, a da opet na njemu bude i sjena te da vidimo granicu između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Mjeseca. U subotu navečer Mjesec će biti između prve četvrti i punoga Mjeseca (puni Mjesec je 9. rujna), opet jednoga od najbližih mogućih (kao i prethodna dva) na elipsastoj putanji Mjeseca oko Zemlje.

 

Jedno od ranijih promatranja neba iz središta Križevaca (foto: R. Matić)
Jedno od ranijih promatranja neba iz središta Križevaca (foto: R. Matić)

U subotu, 6. rujna, Mjesec u Križevcima izlazi u 17:31, pa će biti vidljiv čitavu večer i noć do 04:09. Sunce zalazi u 19:23, pa će križevački astronomi iz udruge Perzeidi postaviti svoj teleskop i dalekozor pored paviljona na Strossmayerovom trgu u Križevcima u 20 sati i tamo boraviti bar do 22 sata, a u slučaju većeg zanimanja građana, po potrebi i dulje. Zato pozivamo sve slučajne i namjerne prolaznike središtem Križevaca te večeri da odvoje poneku minutu svoga vremena za promatranje Mjesečevih atrakcija kroz optička pomagala Perzeida, uz stručno tumačenje. Naravno, osnovni je uvjet da konačno na nebu bude bar poneki “prozor” u oblacima da se ponekad i Mjesec vidi, u protivnom će glavni gradski trg biti bez astronoma. Nakon takvoga ljeta kakvo je bilo, želimo li previše?

Mjesec kroz manje povećanje teleskopa Perzeida (foto: Martin Vujić)
Mjesec kroz manje povećanje teleskopa Perzeida (foto: Martin Vujić)

Kad smo se već sjetili ljeta, možda niste niti stigli iskoristiti svoje “sunčane naočale”? Evo vam prilike da ih malo “prošećete”. Nije šala, Mjesec bi, uz malo sreće, mogao biti tako sjajan, da ga je ugodnije kroz teleskop ili dalekozor gledati preko naočala za zaštitu od Sunčeve svjetlosti nego golim okom. Na taj ga način dulje možemo promatrati dok nam se čini tako blizu kao da smo i mi putnici u legendarnom programu “Apollo”.

Ranojutarnji nedjeljni ‘ples’ Mjeseca i Jupitera

(Izvor: križevci.info; autor: Ratko Matić; foto: Martin Vujić, Ratko Matić)

01 Mjesec se osvjetljenom stranom približava Jupiteru - gledano prostim okomNebeska se tijela gibaju različitim putanjama i različitim brzinama. Nerijetko se dogodi, ali ne baš i svakodnevno, da se na istom pravcu nađu Zemlja i još dva golim okom vidljiva objekta na nebu. S našeg stajališta u tom slučaju jedno tijelo neko nam vrijeme “sakrije” pogledu drugo tijelo. Takve pojave nazivamo okultacijama. Nedavno (6. lipnja 2012.) imali smo prilike vidjeti okultaciju Sunca Venerom, kada je, s našeg zemaljskog gledišta, “mala” Venera “prelazila” preko “velikog” Sunca. Okultacije u kojima prividno malo tijelo “prekrije” mnogo veće, pa ga ne uspije potpuno “sakriti” našem pogledu, nazivaju se tranziti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Općepoznate su nam okultacije kada Mjesec “prekrije” Sunce, prividno jednako veliko, pa takve okultacije nazivamo pomrčinama Sunca. A što kad na nebu jedno prividno veliko tijelo “prekrije” malo tijelo? Takva okultacija nema poseban naziv, ali fenomen je u suštini isti kao i pomrčina. Jedno tijelo “pomrači” drugo. Tako se nedavno, 15. srpnja, u ranim jutarnjim satima dogodila “pomrčina” Jupitera Mjesecom. Mjesec je “naišao” svojom “lijevom”, osvjetljenom stranom, na Jupiter, u 3:28 i “prelazio” preko njega do 4:17, kada je Jupiter zasjao s njegove “desne”, tamne strane.

 

Čitavu tu pojavu promatrala su četiri najupornija (i najbudnija) člana Križevačke astronomske udruge Perzeidi koji su još u 2:45 skoro odustali od akcije, jer je nebo prema istoku, gdje se okultacija trebala odvijati, bilo beznadno oblačno. Samo pet minuta kasnije oblaci su jednostavno “nestali” i sve je izgledalo da ništa ne može spriječiti vizualno praćenje ovog spektakla na nebu. Oboružani teleskopom i dalekozorima, ekipa se popela na najvišu točku Ratarne, odakle se na nebu iznad Ratarske šume mogao pratiti čitav tijek okultacije.

04

 

 

 

 

Zanimljivost ovog događaja povećala je i činjenica da Jupiter sobom “vuče” i četiri satelita koja je još vidio Galileo Galilei svojim teleskopom, što znači da ih mi danas možemo vidjeti već i malo boljim dalekozorom. U vrijeme okultacije baš su bili prilično točno poredani na pravcu, dva s jedne i dva s druge strane Jupitera. Približavanje Mjeseca maloj Jupiterovoj “obitelji” pratili smo sve do nekoliko minuta prije nego što su trebali početi redom “nestajati” iza Mjeseca, prvo Europa, pa Io, pa sam Jupiter, a nakon njega još Ganimed i Kalisto, ali nažalost baš tih nekoliko minuta naišao je neki oblak i onemogućio promatranje “nestajanja” Jupiterove “obitelji”.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Strpljivi-spašeni! Tričetvrt sata kasnije, kada su se trebali istim redom članovi Jupiterove “obitelji” pojavljivati s desne, tamne strane Mjeseca, nebo je bilo posve čisto i bistro i čitav se tijek događaja mogao promatrati i golim okom i optičkim spravama, pa i snimati. Trenutak pojavljivanja Jupitera iza tamnog Mjeseca vizualno je atraktivan poput pojavljivanja prve zrake Sunca iza Mjeseca na kraju potpune pomrčine Sunca ili kao treperenje takozvanog Bailyjevog bisera za vrijeme potpune pomrčine Sunca, kada na trenutak zablista Sunčeva zraka između dva brda na Mjesecu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sliku ovoga događaja još su upotpunjavali i ukrašavali Vlašići, sjajni crveni div Aldebaran i blještava Venera, koji su okruživali “podij” na kojem su “plesali” Mjesec i Jupiter.

Ovaj se događaj, dakle, odvijao u nedjelju pred jutro, kada su desetine (bar mlađih) Križevčana bili još budni jer se u to vrijeme zabavljaju po noćnim lokalima u gradu, no nismo primijetili da su baš pokazali volju odvojiti poneku minutu da “usput” i taj “detalj” uvrste u “program” svoje zabave.

09

 

Pored nas je u to vrijeme prošlo nekoliko grupica mladih na putu kući ali nikoga nije zanimalo što je to predmet našega interesa. Taj se nebeski “spektakl” donekle mogao pratiti i zamijetiti čak i s, na primjer, područja križevačkih bazena…

07

08

 

 

Ovaj su događaj križevački astronomi-amateri i snimali, improvizirano, dovijajući se na razne načine, s obzirom na to da uopće nemaju primjerenu opremu za pravu astrofotografiju, ali iako se ne mogu pohvaliti osobitom tehničkom kvalitetom svojih fotografija, ponosni su da ih ne moraju ni od koga posuđivati da bi fotodokumentirali svoj doživljaj.