Korado Korlević u Gradskoj vijećnici u Križevcima na prvim Danima meteorita Križevci 18. lipnja 2015. godine (foto Martin Vujić)
Danas, u srijedu, 7. prosinca počinju Dani meteorita Križevci koje otvara Korado Korlević iz Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan. U multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice s početkom u 19:30 sati održat će nam predavanje o tome čime se bavi u posljednje vrijeme. Nakon što je do sada otkrio preko 1400 asteroida, bavi se praćenjem potencijalno opasnih asteroida koji bi u budućnosti mogli zaprijetiti “smakom svijeta”. Radi se o međunarodnom projektu The International Asteroid Warning Network, Međunarodnoj mreži za upozoravanje na asteroide (IAWN). To je virtualna mreža i povezuje institucije koje se bave otkrivanjem i praćenjem potencijalno opasnih objekata blizu Zemlje i održavanjem baze podataka takvih objekata. Često to popularno zovemo “svemirska straža”. Iz predavanja ćemo moći procijeniti ima li križevačka zvjezdarnica mogućnost da se, između ostalih svojih aktivnosti, uključi na bilo koji način u taj projekt. Njen teleskop, doduše, može sakupiti preko šest puta manje svjetla od onog u Tičanu, ali i s takvim teleskopom nekad su u Višnjanu otkrivani asteroidi. Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je, podrazumijeva se, slobodan.
Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)
Od 3:30 do 5:30 sutra ujutro, 16. 5., astronomsko društvo Perzeidi organizira promatranje pomrčine Mjeseca u Križevcima na Ratarni. Čini se da će i vrijeme surađivati, jer vremenska prognoza najavljuje vedro jutro.
Pomrčine Mjeseca nastaju kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, a može im se svjedočiti u prosjeku svakih godinu i pol, tako da ćemo iduću ovaku moći pratiti tek u listopadu 2023. godine.
Mjesec, koji će večeras biti u punoj fazi i osvjetljavati ulice i krajolik više nego ulična rasvjeta, kad se već približi zapadnom horizotnu, nagrist će ga sjena Zemlje. Tom fenomenu moći ćemo svjedočiti sve dok posve ne zađe za obzor, oko 5:20. Oni, za ovu prigodu sretniji, koji žive zapadnije, vidjet će veći dio Mjeseca pomrčen, a za potpunu pomrčinu Mjeseca trebali bi biti na geografskim dužinama Sjeverne i Južne Amerike. Međutim, i mi koji ćemo promatrati djelomičnu pomrčinu vidjet ćemo neobičan crvenkast Mjesec jer će zrake Sunca proći kroz Zemljinu atmosferu koja će ih “obojati”. Početak potpune pomrčine počinje u pola 6, međutim, tada će nam Mjesec 10 minuta ranije zaći za obzor.
Ovo promatranje AD Perzeidi organiziraju kao aktivnost EU projekta projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” koji se provodi u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i financira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna.
Promatranje neba iz središta Križevaca u prošlogodišnjem Dječjem tjednu, 13. listopada 2019. (foto Martin Vujić)
Povodom Dječjeg tjedna (5. do 11. listopada) i Svjetskog tjedna svemira (4. do 10. listopada) Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u subotu, 10. listopada, od 19 do 21 sat. Promatrat ćemo Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom i njegov satelit Titan, te Mars koji će večeras biti najsvjetliji objekt na nebu jer Mjesec izlazi tek oko ponoći, pa njega nećemo stići vidjeti. Mars je ovih dana toliko blizu Zemlje kako neće biti sljedeće dvije godine, pa je ovo prilika da ga bolje vidimo. Teleskop će biti prilagođen dječjem uzrastu, ali su pozvani svi koje zanimaju nebeske pojave da ih vide mnogo bolje nego golim okom. Dobro došli!
Promatranje potpune pomrčine Mjeseca 27. srpnja 2018. godine – kao i na Ratarni, jednaka je gužva bila i kasno navečer na Strossmayerovom trgu, na završetku pomrčine (foto Ozren Blagec)
Dana 16. srpnja 1969. godine poletio je “Apollo 11” čiji će se “putnici” pet dana kasnije prošetati Mjesecom. Slučaj je htio da nas Mjesec točno 50 godina nakon polijetanja “Apolla 11” podsjeti svojom pomrčinom na taj događaj. U utorak, 16. srpnja u 22 sata i 1 minutu Mjesec će početi ulaziti u Zemljinu sjenu iz koje će izaći gotovo 3 sata kasnije, 59 minuta poslije ponoći. Pomrčina će, za razliku od one 27. srpnja prošle godine, biti samo djelomična. U 23 sata i 30 minuta će u Zemljinoj sjeni biti oko 65% Mjesečevog diska, što će ovoga puta biti maksimum.
Križevačka astronomska udruga Perzeidi u suradnji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković” organizira promatranje ove pomrčine teleskopima s područja istočnog dijela Križevaca, s Ratarne. Teleskopi će već od 20 sati biti postavljeni na brijegu pored meteorološke stanice, gdje ćemo dočekati izlazak Mjeseca iznad Ratarske šume nešto poslije 20 sati i 34 minute. Kako Sunce zalazi u 20 sati i 41 minutu, posjetitelji koji dođu prije toga moći će teleskopima kroz posebne filtere promatrati pojave na Suncu. Dok čekamo početak pomrčine Mjeseca u 22 sata i 1 minutu možemo se zabaviti promatranjem Jupitera i njegova četiri najveća satelita, te Saturna i njegovog prstena, koje Mjesec “tjera” pred sobom na svojoj putanji po južnom dijelu neba. Usput, u dva navrata ćemo imati priliku pratiti i prelet Međunarodne svemirske stanice preko našeg neba. Prvi put od 21 sat i 32 minute do 21 sat i 36 minuta, nisko na jugoistočnom obzoru, između Jupitera i Saturna, a drugi put od 23 sata i 7 minuta do 23 sata i 13 minuta, od jugozapada prema sjeveroistoku, gotovo točno nama iznad glava. Dakle, letjet će stvarno iznad Križevaca na visini između 409 i 418 kilometara. Prognoza vremena je bolja nego prošle godine kad su promatranju prve polovice pomrčine značajno zasmetali oblaci, da bi se kasnije razvedrilo i promatranje je ipak uspjelo.
Promatranje je organizirano na Ratarni jer je za vrijeme pomrčine Mjesec nisko iznad jugoistočnog horizonta pa se iz grada neće moći dobro vidjeti. Ako procijenimo oko ponoći da je Mjesec dovoljno visoko na nebu da se ipak vidi sa Strossmayerovog trga, možda učinimo isto kao i 27. srpnja prošle godine, pa se u posljednjoj fazi pomrčine preselimo i na Strossmayerov trg.
Mjesec izlazi iz potpune pomrčine 27. srpnja 2018. Tako će otprilike izgledati 16. srpnja 2019. maksimum pomrčine, samo što će zasjenjen biti ‘gornji’ dio Mjeseca (foto Dragutin Andrić)
Spomenut ćemo još i to da je ovo promatranje pomrčine Mjeseca samo uvod u obilježavanje 50. obljetnice spuštanja ljudi na Mjesec koje ćemo održati u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” u petak, 19. srpnja navečer, baš na 50. godišnjicu ulaska “Apolla 11” u orbitu oko Mjeseca, u društvu s Antom Radonićem, koji je od 1972. do umirovljenja 2017. u Tehničkom muzeju u Zagrebu bio voditelj planetarija s astronautikom, gdje je redovito održavao predavanja za školske grupe i građane u cilju popularizacije astronomije i astronautike, a također je i suosnivač, stalni i najvjerniji stručni suradnik emisije za popularizaciju astronomije i astronautike Andromeda Hrvatskoga radija koju još i danas redovito možemo slušati svakoga utorka navečer. No, na to predavanje još ćemo posebno podsjetiti sljedećih dana. I promatranje pomrčine Mjeseca i predavanje Ante Radonića pod naslovom Ljudi na Mjesecu besplatno je za sve zainteresirane posjetitelje. Dobro došli!
Dr.sc. Petar Pavlović o crnim rupama na radionici prošlu nedjelju
Zadnji dio aktualnog tematskoga dijela radionica Perzeida održat će se ovu nedjelju kada će dr.sc. Petar Pavlović
govoriti o postanku i budućnosti svijeta. Počinjući s raspravom o
odnosu između mitološkoga i znanstvenoga pristupa pitanju kozmogonije,
te pretpostavkama i ograničenjima oba pristupa, predavanje će se
nastaviti slijeđenjem glavnih epoha u razvoju Svemira u skladu sa
trenutno vladajućim pretpostavkama fizikalne kozmologije: od nejasne
točke koja izmiče našem trenutnom znanju – koja može biti ili točka loma
samog prostor-vremena (odnosno big-bang) ili točka prelaska iz ranije
faze skupljanja u trenutnu fazu širenja Svemira, preko visokih energija i
prvih formiranja materijalnih struktura, pa sve do danas.
Radionica se održava ovu nedjelju (10. 3. 2019.), od 16:30u učionici Pučkog otvorenog učilišta (zgrada Gradske knjižnice, stražnji ulaz).
Na radionicu su pozvani svi učenici srednjih škola zainteresirani za pitanja Svemira. Uz njih, dobrodošli su i građani, neovisno o dobi, koji gaje znatiželju prema znanosti i Svemiru uz napomenu da pripreme bilježnice, našilje olovke i ne uplaše se malo matematike.
Radionice se održavaju u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci, a dio su novog, šireg projekta udruge Perzeidi pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Cilj je tog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju
javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade.
Građani će tako moći čuti šest javnih predavanja koja će održati
relevantni predavači i gostujući stručnjaci, a za školarce bit će
organizirana promatranja neba teleskopima te radionice iz fizike i
kozmologije. Pored približavanja rezultata suvremene fizike Svemira,
koji će biti popraćeni diskusijama o tome koliko uopće znamo o njegovom
početku, evoluciji i mogućem kraju, objašnjenjima prirode cijelog niza
fascinantnih, empirijski potvrđenih ili tek pretpostavljenih objekata,
kao crnih rupa, crvotočina, neutronskih zvijezda, naglasak će biti na
prikazu ideja o Svemiru tijekom razvoja civilizacija te filozofskoj
analizi pretpostavki znanstvenog istraživanja Svemira. Dio ovog programa
moći će se naći i na prvim web-stranicama posvećenim kozmologiji i
fizici Svemira na našem jeziku.
Projekt traje ukupno 10 mjeseci, a vodi ga dr.sc. Andrej Dundović, član Perzeida i znanstveni suradnik na znanstvenom institutu Gran Sasso u Italiji.
Ove nedjelje na radionici Perzeida dr.sc. Petar Pavlović govorit će o crnim rupama, svemirskim objektima tolikog gravitacijskog privlačenja da im čak ni svjetlost ne može pobjeći. Crne rupe predmet su fascinacije, mašte i znanstvene fantastike, a na radionici će se obrađivati na temelju fizike te će se pokušati prikazati sve što se o njima teorijski zna. Radionica se održava ovu nedjelju, od 16:30 u učionici Pučkog otvorenog učilišta (zgrada gradske Knjižnice, stražnji ulaz).
Na radionicu su pozvani svi učenici srednjih škola zainteresirani za pitanja Svemira. Uz njih, dobrodošli su i građani, neovisno o dobi, koji gaje znatiželju prema znanosti i Svemiru uz napomenu da pripreme bilježnice, našilje olovke i ne uplaše se malo matematike.
Radionice se održavaju u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci, a dio su novog, šireg projekta udruge Perzeidi pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Cilj je tog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade. Građani će tako moći čuti šest javnih predavanja koja će održati relevantni predavači i gostujući stručnjaci, a za školarce bit će organizirana promatranja neba teleskopima te radionice iz fizike i kozmologije. Pored približavanja rezultata suvremene fizike Svemira, koji će biti popraćeni diskusijama o tome koliko uopće znamo o njegovom početku, evoluciji i mogućem kraju, objašnjenjima prirode cijelog niza fascinantnih, empirijski potvrđenih ili tek pretpostavljenih objekata, kao crnih rupa, crvotočina, neutronskih zvijezda, naglasak će biti na prikazu ideja o Svemiru tijekom razvoja civilizacija te filozofskoj analizi pretpostavki znanstvenog istraživanja Svemira. Dio ovog programa moći će se naći i na prvim web-stranicama posvećenim kozmologiji i fizici Svemira na našem jeziku.
Projekt traje ukupno 10 mjeseci, a vodi ga dr.sc. Andrej Dundović, član Perzeida i znanstveni suradnik na znanstvenom institutu Gran Sasso u Italiji.
Predavanje kozmologa dr.sc. Petra Pavlovića iz perspektive druge klupe do zida 27. siječnja 2019. (foto Martin Vujić)
Novo poglavlje radionica Perzeida koje se održavaju u sklopu projekta “Upoznajmo Svemir” počinje ovu nedjelju, od 16:30 u učionici Pučkog otvorenog učilišta (zgrada gradske Knjižnice, stražnji ulaz).
Naslov je novog poglavlja radionica “Struktura materije i rani Svemir”,
a predavač dr.sc. Petar Pavlović navodi u opisu ovog poglavlja
sljedeće. Sve suptilniji slojevi u beskrajno bogatoj građi Prirode, koji
se mogu naslutiti opažanjem fenomena sve većih energija, otvoreno su se
pojavljivali u periodima ranog Svemira. Pojednostavljeno govoreći, dok
gravitacija uvjetuje razvoj Svemira u cjelini, dotle mikroskopska razina
građe materije i njezina dinamika definiraju što se zbiva u pojedinim
dijelovima Svemira. U najranijim fazama Svemira tako nisu postojali
planeti, zvijezde i kemijski elementi, već samo polja materije i polja
interakcija između različitih dijelova materije. Kako bi se mogli
približiti razumijevanju te slike započet ćemo s prikazom razvoja ideja o
tome kako je materija građena.
Na radionice su pozvani svi učenici srednjih škola zainteresirani za
pitanja Svemira. Uz njih, dobrodošli su i građani, neovisno o dobi, koji
gaje znatiželju prema znanosti i Svemiru uz napomenu da pripreme
bilježnice, našilje olovke i ne uplaše se malo matematike.
Radionice se održavaju u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci, a dio su novog, šireg projekta udruge Perzeidi pod nazivom “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Cilj je tog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju
javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade.
Križevcima tako predstoji šest javnih predavanja koja će održati
relevantni predavači i gostujući stručnjaci, a za školarce bit će
organizirana promatranja neba teleskopima te radionice iz fizike i
kozmologije. Pored približavanja rezultata suvremene fizike Svemira,
koji će biti popraćeni diskusijama o tome koliko uopće znamo o njegovom
početku, evoluciji i mogućem kraju, objašnjenjima prirode cijelog niza
fascinantnih, empirijski potvrđenih ili tek pretpostavljenih objekata,
kao crnih rupa, crvotočina, neutronskih zvijezda, naglasak će biti na
prikazu ideja o Svemiru tijekom razvoja civilizacija te filozofskoj
analizi pretpostavki znanstvenog istraživanja Svemira. Dio ovog programa
moći će se naći i na prvim web-stranicama posvećenim kozmologiji i
fizici Svemira na našem jeziku.
Projekt će trajati ukupno 10 mjeseci, a vodit će ga dr.sc. Andrej Dundović, član Perzeida i znanstveni suradnik na znanstvenom institutu Gran Sasso u Italiji.
Gravitacija je prirodni fenomen iskustveno poznat svakome, ali koji zaokuplja pažnju mislioca još od antike. Jedni od najvećih umova naše civilizacije, Isaac Newton i Albert Einstein, posvetili su značajan dio svog života izučavanju gravitacije. Iako je danas naše znanje o gravitaciji uvelike napredovalo, posebno zahvaljujući doprinosu navedenog dvojca, ona je i dalje u fokusu modernih fundamentalnih istraživanja jer je najposebnija od svih poznatih interakcija u prirodi, a istovremeno ona još skriva brojne tajne.
Gravitacija diktira cjelokupni razvoj svemira, njegovu prošlost i budućnost, odgovorna je za stvaranje fascinantnih svemirskih objekata kao što su crne rupe i neutronske zvijezde te hipotetskih tunela kroz prostor i vrijeme znanih još kao crvotočine. Zatim su tu valovi gravitacije koji su opaženi po prvi puta u povijesti tek nedavno, 2015. godine, te sada njihovo istraživanje predstavlja najpropulzivniju eksperimentalnu disciplinu u fizici u koju međunarodna zajednica ulaže stotine milijuna eura. Ipak, priroda gravitacije, nepomirljiva s ostalim znanjem o prirodi materije, ostaje najvažnije neriješeno pitanje teorijske fizike, a zašto je tomu tako i zašto je toliko teško ujediniti s jedne strane kvantnu teoriju, a s druge opću teoriju relativnosti bit će riječi, zajedno s ostalim spomenutim temama na javnom popularno-znanstvenom predavanju “Misterij gravitacije”.
Predavanje organizira križevačka astronomska udruga “Perzeidi”u petak, 8. 2., u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice s početkom u 19:30 sati. Predavač je dr.sc. Petar Pavlović, fizičar i kozmolog, a voditelj predavanja Ratko Matić, predsjednik udruge Perzeidi, radijski voditelj te čest domaćin znanstveno-popularnih tribina i predavanja u Križevcima.
Petar Pavlović, rodom iz Karlovca, studirao je na zagrebačkom PMF-u, a doktorirao na Sveučilištu u Hamburgu. Svoju znanstvenu karijeru gradi upravo na temama kojima je gravitacija u centru. Izdao je više znanstvenih radova na temu evolucije svemira, crnih rupa, crvotočina i modificiranih teorija gravitacije u priznatim međunarodnim časopisima. Križevačka ga je javnost već imala priliku čuti prije godinu i pol na javnom predavanju “Fizika i početak Svemira” održanom krajem 2017. godine također u organizaciji Perzeida. Pavlović je veliku pažnju hrvatskih medija privukao 2017. godine svojim radom na novoj teoriji cikličkog svemira kojeg je objavio s kolegom Markom Sossichem, doktorandom fizike i znanstvenim novakom na zagrebačkom FER-u. Od nedavno Pavlović vodi u Križevcima i radionice moderne fizike za mlade koje okupljaju desetak srednjoškolaca zainteresiranih za fiziku.
“Misterij gravitacije” prvo je predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja na temu Svemira astronomske udruge Perzeidi. Ova predavanja i radionice dio šireg projekta “Upoznajmo Svemir” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Cilj je projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade. Križevcima tako, uz ovo, predstoji još pet javnih predavanja koja će održati relevantni predavači i gostujući stručnjaci, a za školarce bit će organizirana promatranja neba teleskopima te radionice iz fizike i kozmologije. Udruga Perzeidi nositelj je projekta, a voditelj je dr.sc. Andrej Dundović, znanstveni suradnik na znanstvenom institutu Gran Sasso u Italiji.
Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)
Sljedećih nekoliko večeri i noći, ako bude vedro, između 22 sata navečer i 4 sata ujutro, na nebu ćemo moći pratiti padanje mnoštva “zvijezda”. Naravno, nijedna prava zvijezda nakon toga neće nedostajati na nebu, jer se to samo “pjesnički” kaže da padaju zvijezde. Radi se o tome da će se, kao i svake godine u ovo vrijeme, presjeći putanja našeg planeta s jednim “potokom” sitne svemirske prašine čija zrnca ulijeću u atmosferu, pa izgarajući i zagrijavajući zrak stvaraju kratkotrajne sjajne blještave crte po nebu.
Perzeidi su godišnja “kiša” meteora koja se javlja između početka srpnja i polovice kolovoza s očekivanim maksimumom aktivnosti između 11. i 13. kolovoza. Tih dana ih najviše ima, jer nas tada Zemlja na svojoj putanji “provede” kroz najgušći dio tog “potoka” sitne svemirske prašine. On potječe od ostataka repa kometa 109P/Swift-Tuttle koji kao i Zemlja kruži oko Sunca, samo po drugačijoj, izduženoj eliptičnoj orbiti, a za jedan obilazak Sunca treba mu čak oko 130 godina. Svaki put kada se približi Suncu, komet djelomično isparava i raspada se te za sobom ostavlja “potok” svojih ostataka, kamenčića i čestica prašine koji nastavljaju put istom orbitom kao i komet. Kada naš planet u svojoj orbiti presjeca taj “potok”, mi na Zemlji vidimo kako te čestice izgaraju u gornjim slojevima atmosfere.
Mliječna staza viđena sa Stražinca (foto M.Vujić)
U toku godine ima više takvih meteorskih “potoka”, ali Perzeidi su najpopularniji jer su među najgušćim i javljaju se u doba godine kad su noći ugodno tople, nebo uglavnom vedro a i mi imamo najviše vremena, jer smo najčešće na godišnjim odmorima. Da bismo vidjeli što više “zvijezda padalica” ili “nebeskih krijesnica”, poželjno je odabrati što tamnije mjesto, bez umjetne rasvjete i imati sreću da tih noći nema mjesečine. Ovo drugo ne možemo birati, ali ovih je dana Mjesec u fazi mlađaka, dakle prividno blizu Sunca, pa nam neće nimalo smetati. Čak će u nekim dijelovima svijeta izazvati i djelomičnu pomrčinu Sunca ali mi nećemo biti u zoni pomrčine.
Ovaj se meteorski potok zove Perzeidi jer nam se čini kao da svi dolaze s onog dijela neba gdje se nalazi zviježđe Perzej. Promatra se već bar 2000 godina. Komet Swift-Tuttle, iz čijeg repa potječe, otkriven je 1862. godine. Ponovno je viđen 1992. godine, kada je bio vidljiv i dalekozorom. Računamo da će 14. kolovoza 2126. proći vrlo blizu Zemlje a s obzirom na veličinu, oko 26 km, spada u vrlo blize opasne objekte. Ipak, ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji u idućih bar dvije tisuće godina. U slučaju sudara sa Zemljom napravio bi veću štetu nego sudar s asteroidom koji je uništio dinosaure.
Prosječna brzina kojom čestice prašine Perzeida ulijeću u atmosferu je oko 60 kilometara u sekundi. Izgaraju i isparuju se već na visinama od 100 kilometara iznad površine Zemlje. Sljedećih večeri i noći mogli bismo ih vidjeti po nekoliko desetaka na sat.
Jedno od ranijih promatranja neba s terena bivše vojarne (foto Martin Vujić)
Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, ohrabreni velikim odazivom posjetitelja na promatranju nedavne pomrčine Mjeseca, predlažu svima zainteresiranima da se opet druže s njima i ovih dana, pod noćnim nebom, ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: u petak i subotu, 10. i 11. kolovoza, na Stražincu nedaleko od Križevaca, te u nedjelju, 12. kolovoza na livadi južno od Tehnološkog parka (na terenu bivše vojarne) u Križevcima. Posebno će zanimljivo biti u petak na Stražincu, kada promatranje organizira Udruga za nezavisnu kulturu i mlade “Orej” iz Svetog Petra Orehovca. Svakoga dana okupljanje, postavljanje opreme i promatranje počinje već u 20 sati.
No, nećemo samo “brojiti” Perzeide. Opremljeni teleskopima i dalekozorima moći ćemo “popratiti” sva četiri golim okom vidljiva planeta našega sustava, dok se polagano kreću od istoka prema zapadu: Veneru, Jupiter, Saturn i Mars, što se rijetko događa u samo jednoj večeri. Ovisno o vedrini i koliko nam udaljena umjetna rasvjeta to o(ne)mogući, imamo priliku vidjeti i galaksiju Andromedu, brojne druge galaksije, kuglaste i otvorene skupove zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. Nadamo se da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, a ako se ukaže potreba, promatranje se produljuje i na ponedjeljak. Dobro došli!
Krajem ovoga tjedna, kao i uvijek u ovo doba godine, naše će nebo od sumraka do zore ukrašavati česti sjajni tragovi “nebeskih krijesnica”, meteora iz porodice Perzeida. U nadi da će se vremenske prilike dovoljno i na vrijeme toliko popraviti da nam oblaci neće smetati i da te pojave budu vidljive i nama s tla, Križevačka astronomska udruga Perzeidi četiri će večeri zaredom upriličiti promatranje ne samo meteora koje svatko može bez ikakvih pomagala pratiti na dovoljno zamračenim mjestima, već i ostalih nebeskih atrakcija koje se mnogo bolje vide teleskopima nego golim okom.
Prvo će križevački astronomi svoje teleskope postaviti u četvrtak, 11. kolovoza u središtu grada, pored Nemčićevog trga, to jest u Ulici Antuna Gustava Matoša već u 20 sati i 30 minuta, kako bi stigli još u sumrak nisko na horizontu vidjeti Jupiter koji se poslije 21 sat iz grada više ne vidi. Odatle će tijekom večeri promatrati Mars i Saturn, koji su vidljivi do 23 sata, odnosno do ponoći, kao i Mjesec koji će sve do ponoći umanjivati broj vidljivih meteora. Uostalom, iz grada osim nabrojenih tijela Sunčevog sistema, baš se i ne može vidjeti nešto drugo, osim još Međunarodne svemirske stanice koja nebom prolazi između 21:41 i 21:46.
Drugi dan promatranja, 12. kolovoza, Perzeidi će postaviti teleskope na terenu bivše vojarne koji je povoljniji što se tiče svjetlosnog onečišćenja, opet od 20:30 pa sve dok bude promatrača i zanimanja, a već u 20:49 svemirska će se stanica pojaviti na jugozapadnom horizontu i 3 minute kasnije prijeći će nam iznad glava. S tog ćemo mjesta moći nabrojiti više meteora, a i ostalo nam je još samo nekoliko povoljnih dana ove godine da istovremeno na nebu vidimo čak tri planeta.
Nakon ova dva dana promatranja orijentiranih prema građanima, u subotu i nedjelju, 13. i 14. kolovoza, Perzeidi će večeri provesti na nekim odabranim mjestima izvan grada, kako bi promatranje mogli proširiti i na objekte dalekog svemira koji se u ovo doba godine mogu vidjeti, od galaksije Andromeda do kuglastih i otvorenih skupova, dvojnih zvijezda i tako dalje… Jedno od tih mjesta tradicionalno je Stražinec, a uporniji promatrači koji su zainteresirani i za ta promatranja izvan grada moći će se dogovoriti s organizatorima na promatranjima prva dva dana kako se pridružiti i tim promatranjima.
Svi su znatiželjnici dobro došli na ova (besplatna, naravno) promatranja, popraćena stručnim vođenjem i tumačenjem.
