Poziv na još jedno promatranje neba, povodom “dana Perzeida”

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Sljedećih nekoliko večeri i noći, ako bude vedro, između 22 sata navečer i 4 sata ujutro, na nebu ćemo moći pratiti padanje mnoštva “zvijezda”. Naravno, nijedna prava zvijezda nakon toga neće nedostajati na nebu, jer se to samo “pjesnički” kaže da padaju zvijezde. Radi se o tome da će se, kao i svake godine u ovo vrijeme, presjeći putanja našeg planeta s jednim “potokom” sitne svemirske prašine čija zrnca ulijeću u atmosferu, pa izgarajući i zagrijavajući zrak stvaraju kratkotrajne sjajne blještave crte po nebu.

Perzeidi su godišnja “kiša” meteora koja se javlja između početka srpnja i polovice kolovoza s očekivanim maksimumom aktivnosti između 11. i 13. kolovoza. Tih dana ih najviše ima, jer nas tada Zemlja na svojoj putanji “provede” kroz najgušći dio tog “potoka” sitne svemirske prašine. On potječe od ostataka repa kometa 109P/Swift-Tuttle koji kao i Zemlja kruži oko Sunca, samo po drugačijoj, izduženoj eliptičnoj orbiti, a za jedan obilazak Sunca treba mu čak oko 130 godina. Svaki put kada se približi Suncu, komet djelomično isparava i raspada se te za sobom ostavlja “potok” svojih ostataka, kamenčića i čestica prašine koji nastavljaju put istom orbitom kao i komet. Kada naš planet u svojoj orbiti presjeca taj “potok”, mi na Zemlji vidimo kako te čestice izgaraju u gornjim slojevima atmosfere.

Mliječna staza viđena sa Stražinca (foto M.Vujić)

U toku godine ima više takvih meteorskih “potoka”, ali Perzeidi su najpopularniji jer su među najgušćim i javljaju se u doba godine kad su noći ugodno tople, nebo uglavnom vedro a i mi imamo najviše vremena, jer smo najčešće na godišnjim odmorima. Da bismo vidjeli što više “zvijezda padalica” ili “nebeskih krijesnica”, poželjno je odabrati što tamnije mjesto, bez umjetne rasvjete i imati sreću da tih noći nema mjesečine. Ovo drugo ne možemo birati, ali ovih je dana Mjesec u fazi mlađaka, dakle prividno blizu Sunca, pa nam neće nimalo smetati. Čak će u nekim dijelovima svijeta izazvati i djelomičnu pomrčinu Sunca ali mi nećemo biti u zoni pomrčine.

Ovaj se meteorski potok zove Perzeidi jer nam se čini kao da svi dolaze s onog dijela neba gdje se nalazi zviježđe Perzej. Promatra se već bar 2000 godina. Komet Swift-Tuttle, iz čijeg repa potječe, otkriven je 1862. godine. Ponovno je viđen 1992. godine, kada je bio vidljiv i dalekozorom. Računamo da će 14. kolovoza 2126. proći vrlo blizu Zemlje a s obzirom na veličinu, oko 26 km, spada u vrlo blize opasne objekte. Ipak, ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji u idućih bar dvije tisuće godina. U slučaju sudara sa Zemljom napravio bi veću štetu nego sudar s asteroidom koji je uništio dinosaure.

Prosječna brzina kojom čestice prašine Perzeida ulijeću u atmosferu je oko 60 kilometara u sekundi. Izgaraju i isparuju se već na visinama od 100 kilometara iznad površine Zemlje. Sljedećih večeri i noći mogli bismo ih vidjeti po nekoliko desetaka na sat.

Jedno od ranijih promatranja neba s terena bivše vojarne (foto Martin Vujić)

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, ohrabreni velikim odazivom posjetitelja na promatranju nedavne pomrčine Mjeseca, predlažu svima zainteresiranima da se opet druže s njima i ovih dana, pod noćnim nebom, ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: u petak i subotu, 10. i 11. kolovoza, na Stražincu nedaleko od Križevaca, te u nedjelju, 12. kolovoza na livadi južno od Tehnološkog parka (na terenu bivše vojarne) u Križevcima. Posebno će zanimljivo biti u petak na Stražincu, kada promatranje organizira Udruga za nezavisnu kulturu i mlade “Orej” iz Svetog Petra Orehovca. Svakoga dana okupljanje, postavljanje opreme i promatranje počinje već u 20 sati.

No, nećemo samo “brojiti” Perzeide. Opremljeni teleskopima i dalekozorima moći ćemo “popratiti” sva četiri golim okom vidljiva planeta našega sustava, dok se polagano kreću od istoka prema zapadu: Veneru, Jupiter, Saturn i Mars, što se rijetko događa u samo jednoj večeri. Ovisno o vedrini i koliko nam udaljena umjetna rasvjeta to o(ne)mogući, imamo priliku vidjeti i galaksiju Andromedu, brojne druge galaksije, kuglaste i otvorene skupove zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. Nadamo se da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, a ako se ukaže potreba, promatranje se produljuje i na ponedjeljak. Dobro došli!

Perzeidi upriličuju promatranje neba povodom ‘svog’ meteorskog roja

Krajem ovoga tjedna, kao i uvijek u ovo doba godine, naše će nebo od sumraka do zore ukrašavati česti sjajni tragovi “nebeskih krijesnica”, meteora iz porodice Perzeida. U nadi da će se vremenske prilike dovoljno i na vrijeme toliko popraviti da nam oblaci neće smetati i da te pojave budu vidljive i nama s tla, Križevačka astronomska udruga Perzeidi četiri će večeri zaredom upriličiti promatranje ne samo meteora koje svatko može bez ikakvih pomagala pratiti na dovoljno zamračenim mjestima, već i ostalih nebeskih atrakcija koje se mnogo bolje vide teleskopima nego golim okom.

Prvo će križevački astronomi svoje teleskope postaviti u četvrtak, 11. kolovoza u središtu grada, pored Nemčićevog trga, to jest u Ulici Antuna Gustava Matoša već u 20 sati i 30 minuta, kako bi stigli još u sumrak nisko na horizontu vidjeti Jupiter koji se poslije 21 sat iz grada više ne vidi. Odatle će tijekom večeri promatrati Mars i Saturn, koji su vidljivi do 23 sata, odnosno do ponoći, kao i Mjesec koji će sve do ponoći umanjivati broj vidljivih meteora. Uostalom, iz grada osim nabrojenih tijela Sunčevog sistema, baš se i ne može vidjeti nešto drugo, osim još Međunarodne svemirske stanice koja nebom prolazi između 21:41 i 21:46.

Drugi dan promatranja, 12. kolovoza, Perzeidi će postaviti teleskope na terenu bivše vojarne koji je povoljniji što se tiče svjetlosnog onečišćenja, opet od 20:30 pa sve dok bude promatrača i zanimanja, a već u 20:49 svemirska će se stanica pojaviti na jugozapadnom horizontu i 3 minute kasnije prijeći će nam iznad glava. S tog ćemo mjesta moći nabrojiti više meteora, a i ostalo nam je još samo nekoliko povoljnih dana ove godine da istovremeno na nebu vidimo čak tri planeta.

Nakon ova dva dana promatranja orijentiranih prema građanima, u subotu i nedjelju, 13. i 14. kolovoza, Perzeidi će večeri provesti na nekim odabranim mjestima izvan grada, kako bi promatranje mogli proširiti i na objekte dalekog svemira koji se u ovo doba godine mogu vidjeti, od galaksije Andromeda do kuglastih i otvorenih skupova, dvojnih zvijezda i tako dalje… Jedno od tih mjesta tradicionalno je Stražinec, a uporniji promatrači koji su zainteresirani i za ta promatranja izvan grada moći će se dogovoriti s organizatorima na promatranjima prva dva dana kako se pridružiti i tim promatranjima.

Svi su znatiželjnici dobro došli na ova (besplatna, naravno) promatranja, popraćena stručnim vođenjem i tumačenjem.

Nakon godinu dana meteorit opet pao u okolicu Križevaca

(Izvor: križevci.info; autor: Sergej Novosel/VLM; foto: arhiv kž.info)

Tiskovna konferencija 7. ožujka 2011.

Slijedi potraga za darom s neba. Precizni izračuni tek će pokazati točnu lokaciju, no senzacija je što je meteorit pao na isto mjesto gdje i lani u veljači

Kamere Hrvatske meteorske mreže snimile su 10. svibnja u 23.20 sati let i pad meteorita u Koprivničko-križevačku županiju. Precizni izračuni tek će pokazati točnu lokaciju, no senzacija je što je meteorit pao na isto mjesto gdje i lani u veljači. Tad je Hrvatsku kod Križevaca, nakon 60 godina, “pogodio” meteorit od oko tri kilograma koji se rasprsnuo i rasuo na sve strane. (VL)