Večeri Perzeida

Perzeidi sa Stražinca 12. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Već od polovice srpnja noću možemo vidjeti poneku “zvijezdu padalicu”, to jest “nebesku krijesnicu”, odnosno sjajni trag meteora iz “porodice” Perzeida po kojoj je dobila ime i križevačka astronomska udruga. Stoga će križevački astronomi, kao i obično, upriličiti ovih dana kada su meteori najučestaliji, večernje promatranje neba sa Strossmayerovog trga (u utorak, 10. kolovoza), s terena bivše vojarne u Križevcima (u srijedu, 11. kolovoza) i sa Stražinca (u četvrtak, 12. kolovoza), sve tri večeri od 20 sati pa bar do 23 sata. Iako za promatranje meteora nisu potrebna nikakva optička pomagala, bit će tu i teleskopa za “usputno” promatranje Mjeseca, Venere, Saturna i Jupitera.

Jupiter i njegovi sateliti kroz teleskop Perzeida (foto Martin Vujić)

Ovisno o svjetlosnom onečišćenju i vedrini neba, moći će se teleskopom promatrati i drugi objekti koji prividno miruju na nebu, kao što su galaktika Andromeda, neki zvjezdani skupovi, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Kulminacija meteorskog roja Perzeida, to jest njihova najveća učestalost očekuje se ove godine u noći s 11. na 12. kolovoza.

Ove će godine biti vrlo dobri uvjeti za promatranje Perzeida, bar što se tiče mjesečine, jer tanki srp Mjeseca ovih dana zalazi uskoro nakon Sunca. U noći od srijede na četvrtak očekuje se da bi se s mjesta u potpunom mraku mogao vidjeti u prosjeku jedan meteor na minutu. Najudobnije je promatranje iz ležećeg položaja. Meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.

Promatranje neba s livade iza Tehnološkog parka 11. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Vidimo se u utorak, 10. kolovoza od 20 do 23 sata na Strossmayerovom trgu u Križevcima, a onda iz večeri u večer na sve boljim mjestima za promatranje. Ako poneka večer zakaže zbog oblaka, odgodit će se promatranje za prvu povoljnu sljedeću večer.

Perzeidi opet pozivaju na podizanje pogleda prema nebu

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Poziv dolazi od Perzeida i Perzeida. Perzeidi su naime meteori koji bi u većem broju trebali “parati” nebo sljedeće dvije večeri, a to je i ime križevačke astronomske udruge koja se nazvala po njima. Kao i svake godine od kada udruga postoji, tako će i ove godine upriličiti u dvije večeri, 11. i 12. kolovoza, kada su meteori najučestaliji, večernja promatranja neba. S livade pored Tehnološkog parka u Križevcima promatranje počinje 11. kolovoza u 21 sat i traje bar do ponoći, a možda i dulje ako bude zainteresiranih za dulji ostanak pod “zvijezdama padalicama”, ili “nebeskim krijesnicama”. Dan kasnije, za ambicioznije, za one koji žele vidjeti poneki meteor u prosjeku svake minute, promatranje će biti organizirano u Stražincu, desetak kilometara od Križevaca, gdje je mnogo manje svjetlosno onečišćenje.

Za promatranje meteora nisu od pomoći nikakva optička pomagala, pa će astronomska oprema, to jest teleskop koji uvijek prati članove Perzeida, poslužiti za promatranje drugih nebeskih objekata koji prividno miruju na nebu, kao što su planeti Jupiter i Saturn, koji se iz dana u dan sve više prividno približavaju jedan drugome, te Mars koji ćemo ugledati nakon izlaska poslije 22 sata i 30 minuta, i to ne kao disk, već u jednoj “fazi”, poput Mjeseca, a taj pak izlazi oko jedan sat poslije Marsa. Pored toga moći ćemo vidjeti i galaktiku Andromedu, neke zvjezdane skupove, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa, oči ćemo imati što više uprte u bilo koju točku neba kako bi nam se posrećilo da svjedočimo nasumičnom, nikad predvidljivom prolasku ponekog meteora.

Što se tiče mjesečine, ove će godine biti dobri uvjeti za večernje promatranje Perzeida, jer Mjesec izlazi tek oko ponoći, ali će zato malo smetati noću i pred jutro kada meteora ima najviše. Najudobniji je “lov” na meteore iz ležećeg položaja, pa promatrači sobom mogu donijeti i neke praktične ležaljke, tim više što se očekuju prave ljetne temperature. Meteori se mogu se pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.

Prognoza vremena daje nam umjereni razlog za brigu, jer bi se moglo dogoditi da nam najveći problem prirede oblaci. Na to ne možemo utjecati, možemo jedino ponoviti promatranje neba prvu povoljniju večer poslije 12. kolovoza ako nam oblaci ozbiljnije ugroze promatranje, s tim da od 13. kolovoza očekivani broj meteora koji bismo mogli vidjeti znatno opada iz dana u dan, to jest iz večeri u večer i iz noći u noć.

Nadamo se da se ipak vidimo u utorak 11. kolovoza od 21 do 24 sata u Tehnološkom parku a večer kasnije u isto vrijeme u Stražincu.

U nedjelju, 11. kolovoza promatranje neba ukrašavanog meteorskim tragovima

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

U nedjelju, 11. kolovoza Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje tradicionalno promatranje i fotografiranje neba povodom meteorskog roja Perzeidi čije je ime udruga i usvojila. Promatranje se održava na području bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, čijoj upravi zahvaljujemo što će nam izaći u susret reduciranjem rasvjete u blizini mjesta promatranja. Teleskopi će biti spremni za promatranje od 21 sat i 30 minuta do ponoći, a možda i dulje ako bude zainteresiranih. Nadamo se da će se odlična prognoza vremena i ostvariti i da neće biti poteškoća u promatranju. Meteorske tragove po nebu pratit ćemo, naravno, golim okom jer su nepredvidivi i prebrzi za teleskopsko promatranje. Perzeidi se mogu vidjeti na nebu svake godine između 13. srpnja i 26. kolovoza, ali najviše ih ima oko 12. kolovoza. Tako će ove godine njihova najveća učestalost biti pred zoru 13. kolovoza, ali i u nedjelju bismo trebali vidjeti nekoliko desetaka tragova meteora po satu, sve ovisi o bistrini neba i okolnom svjetlosnom onečišćenju. Ako vidimo manje meteora od očekivanog broja, bar svakih nekoliko minuta po jednoga, najveći krivac za to bit će Mjesec, u fazi između prve četvrti i punog Mjeseca, čiji će sjaj onemogućiti opažanje manje sjajnih meteora. No, zato ćemo imati pri ruci i teleskope kojima ćemo moći promatrati Jupiter, Mjesec i Saturn poredane gotovo po ravnoj crti na južnom nebu. Pored Jupitera na početku promatranja vidjet ćemo sva četiri njegova najveća satelita ali tokom večeri Ganimed će zaći iza Jupitera. Saturn ćemo prepoznati po raskošnom prstenu. Na Mjesecu će biti upadljiva brda, doline i krateri, pogotovo na crti koja razdvaja osvjetljeni od neosvjetljenog njegovog dijela. Stići ćemo teleskope okrenuti i na bar još nekoliko zanimljivijih i u gradskim uvjetima vidljivijih objekata dalekog svemira, poput galaksije Andromede, nekoliko kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, dvojnih zvijezda i planetarnih maglica.

Nadamo se da će nas biti bar kao na promatranju pomrčine Mjeseca 16. srpnja ove godine (foto Martin Vujić)

Kako je prognoza vremena za ponedjeljak, 12. kolovoza navečer također vrlo povoljna, a meteora bi trebalo biti još i više, u dogovoru sa zainteresiranim promatračima u nedjelju, križevački će astronomi sigurno organizirati i još jedno promatranje dan kasnije, u ponedjeljak, s jedne od već provjereno dobrih lokacija izvan grada, s koje ćemo sigurno sve ono što smo vidjeli u nedjelju vidjeti još bolje, a meteora sigurno još i više. Promatranje je besplatno i zato tim više – dobro došli!

Poziv na još jedno promatranje neba, povodom ‘dana Perzeida’

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Sljedećih nekoliko večeri i noći, ako bude vedro, između 22 sata navečer i 4 sata ujutro, na nebu ćemo moći pratiti padanje mnoštva “zvijezda”. Naravno, nijedna prava zvijezda nakon toga neće nedostajati na nebu, jer se to samo “pjesnički” kaže da padaju zvijezde. Radi se o tome da će se, kao i svake godine u ovo vrijeme, presjeći putanja našeg planeta s jednim “potokom” sitne svemirske prašine čija zrnca ulijeću u atmosferu, pa izgarajući i zagrijavajući zrak stvaraju kratkotrajne sjajne blještave crte po nebu.

Perzeidi su godišnja “kiša” meteora koja se javlja između početka srpnja i polovice kolovoza s očekivanim maksimumom aktivnosti između 11. i 13. kolovoza. Tih dana ih najviše ima, jer nas tada Zemlja na svojoj putanji “provede” kroz najgušći dio tog “potoka” sitne svemirske prašine. On potječe od ostataka repa kometa 109P/Swift-Tuttle koji kao i Zemlja kruži oko Sunca, samo po drugačijoj, izduženoj eliptičnoj orbiti, a za jedan obilazak Sunca treba mu čak oko 130 godina. Svaki put kada se približi Suncu, komet djelomično isparava i raspada se te za sobom ostavlja “potok” svojih ostataka, kamenčića i čestica prašine koji nastavljaju put istom orbitom kao i komet. Kada naš planet u svojoj orbiti presjeca taj “potok”, mi na Zemlji vidimo kako te čestice izgaraju u gornjim slojevima atmosfere.

Mliječna staza viđena sa Stražinca (foto M.Vujić)

U toku godine ima više takvih meteorskih “potoka”, ali Perzeidi su najpopularniji jer su među najgušćim i javljaju se u doba godine kad su noći ugodno tople, nebo uglavnom vedro a i mi imamo najviše vremena, jer smo najčešće na godišnjim odmorima. Da bismo vidjeli što više “zvijezda padalica” ili “nebeskih krijesnica”, poželjno je odabrati što tamnije mjesto, bez umjetne rasvjete i imati sreću da tih noći nema mjesečine. Ovo drugo ne možemo birati, ali ovih je dana Mjesec u fazi mlađaka, dakle prividno blizu Sunca, pa nam neće nimalo smetati. Čak će u nekim dijelovima svijeta izazvati i djelomičnu pomrčinu Sunca ali mi nećemo biti u zoni pomrčine.

Ovaj se meteorski potok zove Perzeidi jer nam se čini kao da svi dolaze s onog dijela neba gdje se nalazi zviježđe Perzej. Promatra se već bar 2000 godina. Komet Swift-Tuttle, iz čijeg repa potječe, otkriven je 1862. godine. Ponovno je viđen 1992. godine, kada je bio vidljiv i dalekozorom. Računamo da će 14. kolovoza 2126. proći vrlo blizu Zemlje a s obzirom na veličinu, oko 26 km, spada u vrlo blize opasne objekte. Ipak, ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji u idućih bar dvije tisuće godina. U slučaju sudara sa Zemljom napravio bi veću štetu nego sudar s asteroidom koji je uništio dinosaure.

Prosječna brzina kojom čestice prašine Perzeida ulijeću u atmosferu je oko 60 kilometara u sekundi. Izgaraju i isparuju se već na visinama od 100 kilometara iznad površine Zemlje. Sljedećih večeri i noći mogli bismo ih vidjeti po nekoliko desetaka na sat.

Jedno od ranijih promatranja neba s terena bivše vojarne (foto Martin Vujić)

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, ohrabreni velikim odazivom posjetitelja na promatranju nedavne pomrčine Mjeseca, predlažu svima zainteresiranima da se opet druže s njima i ovih dana, pod noćnim nebom, ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: u petak i subotu, 10. i 11. kolovoza, na Stražincu nedaleko od Križevaca, te u nedjelju, 12. kolovoza na livadi južno od Tehnološkog parka (na terenu bivše vojarne) u Križevcima. Posebno će zanimljivo biti u petak na Stražincu, kada promatranje organizira Udruga za nezavisnu kulturu i mlade “Orej” iz Svetog Petra Orehovca. Svakoga dana okupljanje, postavljanje opreme i promatranje počinje već u 20 sati.

No, nećemo samo “brojiti” Perzeide. Opremljeni teleskopima i dalekozorima moći ćemo “popratiti” sva četiri golim okom vidljiva planeta našega sustava, dok se polagano kreću od istoka prema zapadu: Veneru, Jupiter, Saturn i Mars, što se rijetko događa u samo jednoj večeri. Ovisno o vedrini i koliko nam udaljena umjetna rasvjeta to o(ne)mogući, imamo priliku vidjeti i galaksiju Andromedu, brojne druge galaksije, kuglaste i otvorene skupove zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. Nadamo se da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, a ako se ukaže potreba, promatranje se produljuje i na ponedjeljak. Dobro došli!