U sklopu ovogodišnjih Dana meteorita Križevci, Astronomsko društvo Perzeidi organizira i radionicu izrade modela meteorita Križevci, a na koju su pozvani zainteresirani svih uzrasta. Koristeći 3D tehnologiju ispisa izradit ćemo plastični model meteorita u pravoj veličini. Radionica će se održati 20. i 21. prosinca 2022. godine, s početkom u 19 sati u Kozmološkom centru.
Radionicu će voditi Tomica Turković i Andrej Dundović.
Na posljednje, četvrto predavanje ovogodišnjih Dana meteorita dolazi nam dr.sc. Darije Maričić sa zagrebačke zvjezdarnice najavljujući predavanje pod naslovom Aktivnost Sunca i svemirska prognoza. Predavanje će se održati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci s početkom u 19:30 sati.
Sažetak predavanja: Najdinamičnije globalne pojave u Sunčevoj atmosferi jesu koronini izbačaji, a naročito su značajni zbog velikog utjecaja na međuplanetarni prostor i magnetosferu Zemlje. Putujući međuplanetarnim prostorom, izbačaj dramatično mijenja stanje Sunčevog vjetra, a pri nailasku na Zemlju uzrokuju geomagnetske oluje. Dalekosežne posljedice ovih pojava uvjetovale su razvoj novog područja astrofizičko-geofizičkih istraživanja pod zajedničkim nazivom Svemirska prognoza (engl. Space Weather), trenutačno jednog od najaktivnijih poglavlja fizike Sunca. U predavanju će biti riječi i o trenutnim znanstvenim predviđanjima nastanaka Sunčevih nepogoda i trenutnoj Sunčevoj aktivnosti.
Dr.sc. Darije Maričić diplomirao je fiziku 2001. na PMF-u u Zagrebu, a doktorirao 2007. godine s temom Koronini izbačaji materije, na smjeru Atomska, molekularna i astrofizika. Djelatnik je Zvjezdarnice od 2003. godine. Član je International Astronomical Union (IAU), Hrvatskog astronomskog društva (HAD) čiji je potpredsjednik od 2020. godine, Astronomsko-astronautičkog društva (AAD) Zagreb, čiji je tajnik bio od 2007. do 2009. godine, te je tajnik Zagrebačkog astronomskog saveza od 2008. godine. Član je Državnog povjerenstva za susrete i natjecanja iz astronomije od 2003. do 2008. i suradnik e-škole astronomije. Voditelj je Astronomske ljetne škole od 2007. godine.
Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je slobodan.
Večeras, u srijedu, 14. prosinca nastavljaju se ovogodišnji Dani meteorita Križevci, trećim u nizu znanstveno-popularnih predavanja, koje će održati dr. sc. Zoran Ereš s Instituta Ruđer Bošković, iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša Zavoda za istraživanje mora i okoliša. U najavi svog predavanja pod naslovom Nastanak života na Zemlji, evolucija i meteori dr.sc. Zoran Ereš ističe:
Kako je nastalo prvo živo biće na Zemlji? Kako smo evolucijom došli do suvremenog čovjeka? Daleka prošlost nam izgleda nedokučiva ali danas znamo većinu njezinih najbitnijih dijelova. Tijekom predavanja pregledat ćemo najznačajnije događaje i procese koji su doveli do današnjeg stanja života na Zemlji. Dobrodošli!
Dr.sc. Zoran Ereš otkriva nam još i to da će u svoje predavanje uklopiti i pad meteora koji je promijenio život na Zemlji te “izbrisao” dinosaure a označio početak vladavine sisavaca.
Večerašnji predavač doktorirao je 2019. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na temu Karakterizacija i primjena grafena u visokofrekventnim elektroničkim uređajima. S tim u vezi zanimljivo je to da je napravio uređaj za proizvodnju grafena visoke kvalitete a taj materijal ugrađuje u jednostavne elektroničke uređaje koje izlaže na sajmovima inovacija.
Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je slobodan.
Dani meteorita Križevci nastavljaju se večeras, u četvrtak, 8. prosinca, u 19 sati i 30 minuta u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima znanstveno-popularnim predavanjem prof. dr. sc. Dražena Balena s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. U najavi svog predavanja profesor Balen piše:
Svojedobno je u uvodniku jednog od vodećih znanstvenih časopisa (Nature) bilo istaknuto kako o Svemiru, pa čak i objektima udaljenim milijunima kilometara, znamo više nego o onome što se nalazi ispod naših nogu, unutar vlastitog planeta, na dubini od svega desetak kilometara. Ta činjenica, odnosno nedostatak odgovarajućih alata i metoda kojima kao geolozi možemo istraživati podzemlje, prisutan čak i usprkos strelovitom razvoju znanosti, premoštena je upotrebom meteorita. Različite vrste meteorita opisuju nam faze nastanka Svemira, Sunčevog sustava, kao i unutarnju građu planeta te u svojim mineralima nose skrivene zapise o postanku ali i evoluciji planeta nalik Zemlji (poznatijih kao terestrički planeti). Na taj način, proučavanjem meteorita, geolozi indirektno dolaze do spoznaja o našem podzemlju i oni postaju pravi dar s neba. Što nam donose ti misteriozni glasnici, kako se odvijaju znanstvena istraživanja, zašto nam je unutrašnjost planeta još uvijek (po)priličan misterij, utječu li meteoriti na planete, utječu li na nas, kakav je značaj meteorita iz Hrašćine, možete poslušati, ali i aktivno pitati na predavanju.
Dražen Balen doktorirao je 1999. godine u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju geoznanosti − geologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Od 1991. godine zaposlen je na PMF-u, gdje je 2016. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor u trajnom izboru. Predaje kolegije vezane uz petrologiju i geokemiju na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju PMF-a. U znanstvenim istraživanjima bavi se petrologijom i geokemijom magmatskih i metamorfnih stijena s naglaskom na petrogenezi, istraživanja akcesornih minerala, geotermobarometriji i rekonstrukciji P-T-t evolucijskih puteva magmatskih i metamorfnih stijena i s time povezanih geodinamskih procesa. S meteoritima se tijekom znanstvene karijere susretao tek povremeno, tijekom stručnih posjeta zbirkama u Beču, Berlinu, Londonu, Parizu i Washingtonu DC te oni ostaju jedna od brojnih neprežaljenih ljubavi iz ranih dana.
Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je slobodan.
Danas, u srijedu, 7. prosinca počinju Dani meteorita Križevci koje otvara Korado Korlević iz Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan. U multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice s početkom u 19:30 sati održat će nam predavanje o tome čime se bavi u posljednje vrijeme. Nakon što je do sada otkrio preko 1400 asteroida, bavi se praćenjem potencijalno opasnih asteroida koji bi u budućnosti mogli zaprijetiti “smakom svijeta”. Radi se o međunarodnom projektu The International Asteroid Warning Network, Međunarodnoj mreži za upozoravanje na asteroide (IAWN). To je virtualna mreža i povezuje institucije koje se bave otkrivanjem i praćenjem potencijalno opasnih objekata blizu Zemlje i održavanjem baze podataka takvih objekata. Često to popularno zovemo “svemirska straža”. Iz predavanja ćemo moći procijeniti ima li križevačka zvjezdarnica mogućnost da se, između ostalih svojih aktivnosti, uključi na bilo koji način u taj projekt. Njen teleskop, doduše, može sakupiti preko šest puta manje svjetla od onog u Tičanu, ali i s takvim teleskopom nekad su u Višnjanu otkrivani asteroidi. Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je, podrazumijeva se, slobodan.
U srijedu, 7. prosinca Astronomsko društvo Perzeidi počinje obilježavanje 11. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do 16. prosinca planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, jedno predavanje o Suncu i njegovom utjecaju na svemirsku “klimu”, a također i radionica izrade 3D modela meteorita Križevci i promatranje neba teleskopima.
U programu su predavanja:
7. prosinca u 19:30 sati – Korado Korlević, Znanstveno-edukacijski centar Višnjan: “Mala tijela Sunčevog sustava i međunarodni projekt praćenja po Zemlju opasnih asteroida”
8. prosinca u 19:30 sati – prof. dr. sc. Dražen Balen – Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb – “Meteoriti – svemirski glasnici podzemlja”
14. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Zoran Ereš – Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut Ruđer Bošković, Zagreb: “Postanak života i može li se život prenositi meteoritima”
16. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Darije Maričić – Zvjezdarnica Zagreb: “Aktivnost Sunca i svemirska prognoza”
Za sada je dogovoreno da se prva dva predavanja održe u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice u suradnji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković”.
Projekt “Dani meteorita Križevci” organiziraju Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a financijski podržava Grad Križevci.
Na sva događanja ulazak je besplatan. Dobro došli na Dane meteorita Križevci!
Ove je godine Međunarodni astronomski savez (IAU) pokrenuo natječaj, po treći put, za imenovanje planeta otkrivenih oko drugih, dalekih zvijezda, te zvijezda oko kojih se gibaju. I vi možete postati autor imena jednog egzoplaneta i njegove zvijezde!
Za sudjelovanje je potrebno oformiti tim u čijem sastavu mogu biti učenici, učitelji, ljubitelji astronomije, te profesionalni i amaterski astronomi. Taj tim treba osmisliti i odabrati dva imena, jedno za egzoplanet i jedno za njegovu zvijezdu.
Prilikom prijave predloženih imena potrebno je priložiti i objašnjenje odabira tih imena na engleskom jeziku (maksimalno 300 riječi) koje mora biti u skladu s pravilima imenovanja, video u trajanju do 3 minute na hrvatskom jeziku s engleskim titlovima, te izvješće o održanom događaju kojim je grupa popularizirala astronomiju (maksimalno 300 riječi, u što ulaze informacije o članovima tima, samom događaju te fotografije ili video zapisi događaja).
Svaki tim može prijaviti ime za samo jednu zvijezdu i njen planet. Rok za prijavu je 11. prosinca ove godine. Sve detaljne informacije možete pročitati na adresi https://imenujegzosvijet.com.hr/ gdje je napomenuto i kakva su imena dopuštena a kakva nisu. Što je najvažnije, tamo možete i prijaviti svoj prijedlog i ući u kandidaturu za autora imena planeta i njegove zvijezde.
Hrvatski tim za imenovanje egzoplaneta odlučit će koji će prijedlog biti podnesen u ime Hrvatske IAU-u i ući u međunarodni odabir za imena 20 egzoplanetnih sustava. Popis planeta i zvijezda koje se imenuje ovim natjecanjem nalazi se na adresi: https://www.nameexoworlds.iau.org/2022exoworlds.
Uz svako odabrano ime bit će naznačeni članovi tima koji su predložili ta imena.
Već postoje planet i zvijezda čija su imena potekla iz Hrvatske. Na drugom izboru prije tri godine Hrvatska je izabrala imena za zvijezdu HD 75898 i egzoplanet HD 75898 b, koji čine egzoplanetni sustav u zviježđu Ris. Zvijezda je dobila ime Stribor, a egzoplanet Veles. Imena su predložili Biserka Gržeta (Stribor) te Đorđe Njegovanović i Maja Lukač (Veles). Zajednička tema koja veže ova imena su slavenska božanstva. Stribor je bog vjetra u slavenskoj mitologiji, kao i lik iz knjige ‘Priče iz davnine’ Ivane Brlić Mažuranić. Veles je slavenski bog zemlje, voda i podzemlja, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima.