Poziv na predavanje o astronomiji u doba Ivana Zakmardija

Mjesec kroz teleskop Perzeida (foto: Martin Vujić)
Mjesec kroz teleskop Perzeida (foto: Martin Vujić)

Prije desetak dana, 20. travnja, navršeno je 348 godina od smrti Ivana Zakmardija Dijankovečkog, zaslužnog za dolazak pavlina u Križevce, a oni su u gradu osnovali samostan, osnovnu i srednju školu. Križevačka gimnazija ovih dana obilježava 340 godina od početka gimnazijskog školstva, a budući da i nosi ime Ivana Zakmardija Dijankovečkog, današnji gimnazijalci i njihovi gosti u četvrtak 30. travnja moći će u predavanju organiziranom u suradnji Gimnazije i Križevačke astronomske udruge Perzeidi saznati kako je upravo u vrijeme Zakmardija u Evropi došlo do velikog procvata i razvoja astronomije, koju mnogi drže najstarijom znanošću na svijetu. U to je vrijeme, naime, izumom teleskopa i otkrićem zakona gibanja planeta oko Sunca počela suvremena astronomija. Gimnazija i Perzeidi pozivaju sve građane na ovo predavanje nakon kojega će i praktično, promatranjem neba teleskopom (nadajmo se vedrom nebu!) moći “otkriti” Jupiterove satelite, vidjeti da Venera oblikom sliči Mjesecu, da je Mjesec pun kratera i da Saturn ima prsten, baš kako su to u Zakmardijevo vrijeme astronomi počeli uočavati. Promatranje će biti organizirano nakon predavanja s terena pored gimnazije, a sat nakon toga i s Trga J. J. Strossmayera. Dobro došli!

Astronomija - pozivnica (1)

 

Što nam donosi večerašnja tribina o Meteoritu Križevci?

Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)
Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)

Kada je pao, kada, gdje i kako je nađen Meteorit Križevci i koji su događaji prethodili tom uspjehu Hrvatske meteorske mreže i astronoma amatera okupljenih oko nje, što je uopće Hrvatska meteorska mreža i koja je njena uloga, važnost, smisao i potreba, te koji su konkretni rezultati kojima je obogatila svjetsku meteoritiku, samo su početna pitanja na koja ćemo saznati odgovor na današnjoj tribini o Meteoritu Križevci u Klubu kulture u Križevcima, u okviru Culture Shock Festivala, s početkom u 19:30 sati. Kada je meteorit službeno priznat i gdje ga na internetu možemo naći na popisu nekoliko tisuća meteorita iz čitavoga svijeta i samo pet iz Hrvatske, te što je bilo potrebno učiniti da se nedvojbeno ustanovi da se radi o meteoritu, sljedeća su pitanja na koja će se čuti odgovor na ovoj tribini.

Za drugim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja (foto: R.Matić))
“Poljoprivredna astronomija” – za preostalim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja, za sada bezuspješno. No, nada nas još ne napušta (foto: R.Matić)

Uz računalnu prezentaciju bogato opremljenu fotografijama i snimkama dokumenata, saznat ćemo čitavu povijest tog slučaja. Prikazat ćemo snimke pada i čitati iskaze očevidaca, saznat ćemo kako se ustanovljava mjesto pada meteorita i kako se traži. Bit će prikazano kako je nađen i tko ga je našao, bit će riječi o tome odakle je doletio, o njegovoj svemirskoj putanji prije pada na Zemlju, o kemijskoj i fizikalnoj analizi pronađenog kamena na sveučilištu u Manchesteru. Saznat ćemo kako je i od čega građen, te kako se još može istraživati, pa o njemu stvarati i znanstveni radovi. Reći ćemo gdje se danas čuva i kako ga možemo vidjeti.

Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija Hrvatska meteorska mreža)
Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija: Hrvatska meteorska mreža)

Meteorit Križevci je nepromijenjen već više od četiri milijarde godina te je stariji i od našeg planeta, dakle bio je već takav i prije nego je postojala Zemlja. U toku predavanja bit će istaknuto kakav imaju značaj i koju nam korist donose pronalaženje i istraživanje meteorita, od znanstvene spoznaje o starosti, razvoju i građi Sunčevog sustava, do praktičnog znanja koje se može iskoristiti u praksi, u tehnici i u metalurgiji, a njihov nam sastav obećava da u budućnosti možemo razmišljati i o rudarenju asteroida s kojih mnogi meteoriti potječu i o korištenju asteroida kao naših rezervnih, proizvodnih i istraživačkih baza u svemiru. Sastav i građa meteorita omogućava nam predviđanje posljedica mogućeg opasnog sudara Zemlje sa sličnim, većim tijelima, sve do uništenja života na Zemlji, a ustanovljavanje njihovih putanja po svemiru omogućava nam predviđanje trenutka i mjesta mogućeg sudara.

Meteorit Križevci (foto Hrvatska meteorska mreža)
Meteorit Križevci (foto: Hrvatska meteorska mreža)

Meteoriti su vrijedan materijal koji nam sam dolazi iz svemira bez naših troškova projektiranja i izgradnje svemirskih brodova i odlazaka do udaljenih svemirskih tijela da bismo njihove uzorke donijeli na Zemlju. Vrijednost meteorita je i u tome što nam štede milijarde kuna i dolara da bismo došli do njih. Svaki pronađeni meteorit bi zato trebao doći na pravu adresu gdje se može čuvati od daljnjih kemijsko-fizikalnih promjena, kako ne bi tijekom vremena bio uništen i kako bi bio dostupan znanstvenim istraživanjima.

Dio predavanja bit će posvećen i osvrtu na netočne, lažne i kvaziznanstvene “činjenice” o meteoritima koje se često objavljuju u tisku i na internetu. Bit će riječi i o tome kako razlikovati istinu od podvale i prevare, te pravi meteorit od lažnog.

Pokazat ćemo i kako nas podaci koji su do sada poznati o Meteoritu Križevci mogu inspirirati za “smišljanje” priličnog broja fizikalnih zadataka već na srednjoškolskoj razini znanja čiji nam rezultati mogu koristiti u boljem sagledavanju i predviđanju pojava koje se mogu dogoditi pri padu meteorita.

O svemu tome i o još mnogočemu bit će riječi na predavanju “Meteorit Križevci”, pa i ako nismo predvidjeli sva moguća pitanja na koja možemo dati odgovor, posjetitelji će moći postavljati svoja pitanja i diskutirati o bilo kojim pitanjima vezanim uz ovu temu.

Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)
Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)

Posjetitelji tribine imat će prilike ne samo vidjeti nego i u ruci držati vjernu kopiju križevačkog meteorita izrađenu 3D printerom na temelju preciznog 3D skeniranja originalnog meteorita. Usput, moći će i razgledati astronomsku opremu Križevačke astronomske udruge Perzeidi koja, uz organizatore Culture Shocka, priređuje ovu tribinu. Bit će izloženi teleskopi i veliki dvogled, a kako je vremenska prognoza za tu večer prilično povoljna, veliki su izgledi da ćemo nakon tribine opremu moći i upotrijebiti za promatranje nebeskih objekata s Trga A. G. Matoša koji se nalazi odmah uz Klub kulture. Bez obzira na gradsko svjetlosno onečišćenje, moći će se vidjeti bar planeti Venera i Jupiter s njegovim satelitima, a možda nam se posreći i još poneki zanimljivi nebeski objekt. I bez teleskopa moći ćemo vidjeti prelet Međunarodne svemirske stanice gotovo iznad naših glava između 21:22 i 21:26, pa će se “pred našim očima” i “ugasiti”, jer će i njoj tada zaći Sunce.

Ulaz je slobodan za sve znatiželjne posjetitelje.