Povodom ovogodišnjeg meteorskog roja Perzeida, križevačko astronomsko društvo nazvano po ovom fenomenu, Perzeidi, prošli je vikend organiziralo dva promatranja noćnog neba za javnost.
Promatranje meteorskog roja i predavanje Ratka Matića na krovu zvjezdarnice (foto: A. Dundović)
U petak, s križevačke zvjezdarnice, kratki uvod u snalaženje na noćnom nebu dao je dugogodišnji popularizator astronomije i član društva, Ratko Matić. Istovremeno je pedesetak posjetitelja svjetočilo i pokojem meteoru koji im je zasvijetlio iznad glava. Promatrao se zatim Saturn, a kasnije se na nebu pojavio i sjajni Jupiter.
Drugo promatranje održano je u subotu na Stražincu, nedaleko od Orehovca, oko 12 kilometara od Križevaca. Tamo je nebo bilo tamnije pa su se mogli vidjeti i manje sjajni uleti u atmosferu ovog svemirskog materijala otpalog s kometa Swift–Tuttle koji je prošao u blizini Zemljine orbite zadnji puta 1992. godine. Idući će puta opet “zasijati” novi materijal daleke 2126.
Ovaj vjerojatno najpoznatiji meteorski roj dobio je naziv po zviježđu Perzej iz kojeg prividno meteori dolaze, a što se stručno naziva radijantom meteorskog roja. Doduše, taj radijant se u novije vrijeme malo pomaknuo prema susjednim zviježđima, Kasiopeje i Žirafe, zbog precesije Zemljine orbite. Time je malo i olakšano praćenje ovih meteora jer se ovaj radijant nalazi na Mliječnoj stazi, pa ako se Mliječna staza vidi na noćnom nebu, sigurno je da će meteori učestalo strujati uzduž nje. Ovogodišnji Perzeidi ispred Mliječne staze, uskliano sa Stražinca – kombinirano na jednoj slici desetak meteora koji su prošli kroz kadar u toku sat vremena (foto: A. Dundović)Oko četrdeset posjetitelja na Stražincu, od kojih su mnogi došli i iz Zagreba, ove je godine dobilo je lijepu predstavu zvijezda padalica, što zbog vrlo vedrog neba, a što zbog izostanka Mjeseca koji je prošle godine svojim sjajem pokvario praćenje ovog fenomena. Po nekom procjenama učestalost vidljivih Perzeida ove godine bio je i do 100 meteora na sat, a ovogodišnji kalendar nas je počastio i što je maksimum ovog fenomena pao na vikend (večer s 12. na 13. kolovoza), tako da su neki ostali uživati u noćnom nebu i do jutarnjih sati. Okupljanje je popratila i ekipa Nove TV, a za koju su članovi astronomskog društva i drugi građani dali izjave i prenijeli svoje dojmove.
Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)
Ova promatranja organizirana su u sklopu projekta SPARK i to su jedni od posljednjih aktivnosti na ovom projektu prije njegovog završetka s krajem ovog mjeseca.
Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna. Projekt provodi udruga P.O.I.N.T. s partnerima: AD Perzeidi, Zaklada “Volim Križevce”, Pučko otvoreno učilište Križevci, Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Grad Križevci.
I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira Dane meteorita Križevci povodom 12. obljetnice pada meteorita Križevci, a ujedno obilježava s udrugom ProGEO-Hrvatska i UN-ov Dan asteroida 30. lipnja.
Meteor(it) Križevci zasjao je na nebu s 4. na 5. veljače 2011. godine, a zahvaljujući Hrvatskoj meteorskoj mreži koja je svojim kamerama snimila pad i izračunala mjesto pada te velikoj potrazi članova astronomskih društava iz cijele Hrvatske koje su koordinirali tada netom osnovani domaćini u Križevcima – Perzeidi, jedan je fragment meteorita konačno i pronađen 20. veljače 2011. Meteorit je službeno i potvrđen te je ušao u svjetski katalog Međunarodnog meteoritičkog društva 26. lipnja 2014. kao peti meteorit nađen i evidentiran na području Hrvatske.
Ovogodišnji program donosi križevačkoj publici dva znanstveno-popularna predavanja, dr. sc. Nenada Raosa i prof. dr. sc. Vernese Smolčić, te dvije radionice u izvedbi dr. sc. Ljerke Marjanac i Karla Bermanca iz udruge ProGEO-Hrvatska. Radionice su osmišljene za sve uzraste, pa će biti zanimljive i djeci koja su na njih posebno pozvana. Uz predavanja i radionice, organizira se i jedno promatranje noćnog neba iz križevačke zvjezdarnice.
Program počinje u petak u 16:30 u Kozmološkom centru / Zvjezdarnici s radionicama “Modeliranje Tunguske eksplozije” i “Modeliranje impakata”, a s početkom u 19 sati u Multimedijskoj dvorani Knjižnice Nenad Raos će održati predavanje pod naslovom “Asteroidi i postanak života na Zemlji”. U subotu u 21 sat građani će moći sudjelovati u promatranju noćnog neba iz zvjezdarnice, a u ponedjeljak s početkom u 19 sati Vernesa Smolčić će održati svoje predavanje.
Dane meteorita Križevci organiziraju AD Perzeidi i ProGEO-Hrvatska, a uz pokroviteljstvo Grada Križevaca.
U nastavku donosimo biografije predavača
prof. dr. sc. VERNESA SMOLČIĆ
Vernesa je završila studij fizike na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a već je za vrijeme diplomskog studija stekla međunarodna znanstvena iskustva na Zvjezdarnici u Beču, Sveučilištu u Princetoneu i Vatikanskoj ljetnoj školi. Doktorirala je u Heidelbergu u Njemačkoj, na Sveučilištu Ruperto-Carola, izrađujući svoju disertaciju na Max-Planckovu institutu za astronomiju (MPIA). Potom se usavršavala kao postdoktorica na Kalifornijskome institutu za tehnologiju u SAD-u te opet u Njemačkoj (na institutu za astronomiju Argelander u Bonnu i Europskoj južnoj zvjezdarnici u Garchingu kraj Münchena). Nakon gotovo deset godina izvan Hrvatske, vratila se 2013. na mjesto docentice na Fizičkom odsjeku PMF-a, gdje je od 2019. redovita profesorica. Od povratka u Hrvatsku nastavila je svoje međunarodne suradnje s kolegama iz cijeloga svijeta, uz nekoliko duljih boravaka na brojnim sveučilištima i ustanovama u Australiji.
Vernesa ističe da je jedno od njezinih najvećih znanstvenih postignuća dobivanje i vođenje projekta koji je financiralo Europsko istraživačko vijeće (European Research Council Starting Grant) u vrijednosti od milijun i pol eura i u trajanju od pet i pol godina (od 2014. do 2019.). (izvor)
dr. sc. NENAD RAOS
Nenad Raos, rođen u Zagrebu 1951. godine, je kemičar, umirovljeni znanstveni savjetnik u trajnome zvanju. Još od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti: napisao je stotine znanstveno-popularnih članaka, bio je glavni urednik Prirode te urednik rubrike „Kemija u nastavi“ u časopisu Kemija u industriji. Autor je sedam izložbi u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu te 14 znanstveno-popularnih knjiga. Nagrađen je Državnom godišnjom nagradom za popularizaciju znanosti 2003. godine.
dr. sc. LJERKA MARJANAC
Dr. sc. Ljerka Marjanac rođena je 1956. g. u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu školu i jezičnu gimnaziju. Maturirala je 1974. u Palo Altu, Kalifornija. Studij geologije završila je 1980. g. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirala 2012. g. Predavala je fizičku geologiju u prirodoslovnoj gimnaziji Vladimir Prelog u Zagrebu 1984. g., a kasnije 1993. g. sedimentologiju u Geološkom institutu Sveučilišta u Bergenu u Norveškoj. Od 1986. do 1992. g. radila je u INA-Geološkom konzaltingu Zagreb (bivši INA-Projekt), a u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjentosti od 1996. do umirovljenja 2021. g.
Popularizacijom geologije bavi se od 90-tih godina. Od 1996. do 2002. g. vodila je Sekciju za zaštitu geološke baštine u Hrvatskom geološkom društvu. Suosnivač je Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine kojoj je predsjednica od 2005. g. Članica je ProGEO međunarodne asocijacije za zaštitu geološke baštine i članica je njenog upravnog odbora od 2020. g., te predsjednica ProGEO Regionalne grupe za jugoistočnu Europu. Od 2022. g. vodila je UNESCO IGCP projekt 737 Smart geology for better community zajedno s članovima Regionalne grupe. U sklopu projekta organizirala je prvi međunarodni simpozij Geopark i znanosti. U okviru aktivnosti Udruge suorganizirala je brojna popularno-znanstvena događanja i vodila edukativne radionice. Autorica je edukativne izložbe Fosili na drugi način – dodirni me, zagrli me, upoznaj me.
KARLO BERMANEC
Rođen je 1984. g. u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu Jure Kaštelana i Poštansku i telekomunikacijsku srednju školu, a diplomirao je elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru Radiokomunikacije i profesionalna elektronika.
Tijekom 2010. g. radio je kao profesor elektrotehničkih predmeta u srednjoj školi Sesvete, a sada je zaposlen u Hrvatskom Telekomu. Početkom akademske godine 2018. g. bio je honorarni asistent na TVZ-u za elektrotehniku.
Član je Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska, i održava javna predavanja te sudjeluje u radionicama iz astronomije i geologije u sklopu “Skoka u znanost” u Sisku, Festivala znanosti u Zagrebu i na Rabu, Rapske noći istraživača i Dana asteroida. Koautor je dvije znanstveno-popularne izložbe.
Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)
Od 3:30 do 5:30 sutra ujutro, 16. 5., astronomsko društvo Perzeidi organizira promatranje pomrčine Mjeseca u Križevcima na Ratarni. Čini se da će i vrijeme surađivati, jer vremenska prognoza najavljuje vedro jutro.
Pomrčine Mjeseca nastaju kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, a može im se svjedočiti u prosjeku svakih godinu i pol, tako da ćemo iduću ovaku moći pratiti tek u listopadu 2023. godine.
Mjesec, koji će večeras biti u punoj fazi i osvjetljavati ulice i krajolik više nego ulična rasvjeta, kad se već približi zapadnom horizotnu, nagrist će ga sjena Zemlje. Tom fenomenu moći ćemo svjedočiti sve dok posve ne zađe za obzor, oko 5:20. Oni, za ovu prigodu sretniji, koji žive zapadnije, vidjet će veći dio Mjeseca pomrčen, a za potpunu pomrčinu Mjeseca trebali bi biti na geografskim dužinama Sjeverne i Južne Amerike. Međutim, i mi koji ćemo promatrati djelomičnu pomrčinu vidjet ćemo neobičan crvenkast Mjesec jer će zrake Sunca proći kroz Zemljinu atmosferu koja će ih “obojati”. Početak potpune pomrčine počinje u pola 6, međutim, tada će nam Mjesec 10 minuta ranije zaći za obzor.
Ovo promatranje AD Perzeidi organiziraju kao aktivnost EU projekta projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” koji se provodi u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i financira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna.
Nakon nekoliko godina zatišja, naša zvijezda, Sunce, ulazi u novi 11-godišnji ciklus pojačane magnetske aktivnosti, a što se primarno očituje u broju Sunčevih pjega. Astronomsko društvo Perzeidi zato u ovu nedjelju, 13. ožujka 2022. godine, organizira promatranje Sunca i Sunčevih pjega sa Strossmayerov trga u Križevcima (pokraj paviljona) od 15h. Kasnije, od 19 sati na livadi iza Tehnološkog parka (RTCP-a), promatrat će se i Mjesec koji je upravo prošao fazu prve četvrti te zimski trokut u kojem se možda uhvati Orionova maglica.
(Izvor: NASA)
NASA-in satelit, Opservatorij Solarne Dinamike, pokazuje da su trenutno aktivne tri veće Sunčeve pjege opazive teleskopima, a koje su zapravo tamnija, odnosno hladnija područja na Sunčevoj površini. Hladnija treba shvatiti relativno – i dalje su one zagrijane na oko 3 tisuće do 4.2 tisuće stupnjeva Celzija.
Povodom Dječjeg tjedna u Križevcima i Svjetskog dana Svemira, u subotu 9. listopada, udruga Perzeidi organizira promatranje neba, prvo dnevnog, od 13:00 do 15:00 sati, a zatim i noćnog, od 18:30 do 20:30 na Strossmayerovom trgu u Križevcima. Po danu plan je promatrati Sunce, a kad ono zađe Venera, Saturn, Jupiter i Mjesec stupaju na scenu. Promatranje je prvo namijenjeno djeci i mladima, ali pozvani su i svi zainteresirani odrasli. U slučaju lošeg vremena, promatranje se odgađa na nedjelju.
Dječji tjedan u Križevcima obilježava se od 4. do 10. listopada, a uključuje brojne radionice, predavanja, natjecanja i predstave te dr. Svjetski dan svemira obilježava se povodom lansiranja prvog umjetnog satelita u svemir, Sputnjika 1, 4. listopada 1957. godine, dok je 10. listopada 1967. donesena UN-ova Povelja o miroljubivom korištenju svemira. Promatranje udruga Perzeidi provodi u sklopu projekta Future Hub Križevci.
Jedina pomrčina Sunca koju ove godine možemo vidjeti iz naših krajeva, promatrat će se danas na Strossmayerovom trgu točno u podne u sklopu projekta Future Hub Križevci. Križevačka astronomska udruga Perzeidi redovito organizira promatranja nebeskih fenomena teleskopima pa će i danas, točno u 12:37, filtri na teleskopima biti spremni kako bi svi zainteresirani građani mogli vidjeti prijelaz Mjeseca preko Sunca. Mjesec će u tom vremenu, gledano iz naših krajeva, samo “okrznuti” Sunce, dok će u punoj pomrčini moći uživati samo stanovnici sjevera Kanade, Rusije i Grenlanda.
“Osim toga, očekujemo da ćemo vidjeti i pokoju Sunčevu pjegu, kao i baklju kako se izdiže tisućama kilometara od površine Sunca“, najavljuju članovi Perzeida i dodaju da ćemo iduću pomrčinu Sunca odavde moći vidjeti tek 25. listopada 2022. godine.
Povodom Dana otvorenih vrata udruga članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi predstavit će i EU projekt Future Hub Križevci te aktivnosti udruge.
Prošli je tjedan u Križevcima održana prva ljetna škola astronomije, astrofizike i kozmologije pod nazivom “Upoznajmo Svemir” u organizaciji Križevačke astronomske udruge Perzeidi te u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Križevci.
Škola je okupila jedanaest polaznika, mahom srednjoškolaca i novih brucoša, ali su na pojedinim predavanjima i radionicama prisustvovali i drugi zainteresirani građani pa je tako ukupno preko dvadeset učenika, studenata i građana pratilo neki dio programa.
Program škole obuhvaćao je predavanja i terensku nastavu. Predavanja su bila organizirana u dva bloka po 90 minuta i održavala su se u učionici Pučkog otvorenog učilišta, a terenska je nastava bila organizirana tri dana pri čemu je znala trajati i po par sati.
S prve večeri promatranja.
U ponedjeljak se učilo o nebeskoj mehanici koja je obuhvaćala teme: što se znalo o nebeskim pojavama u Antici, razvoj heliocentričnog sustava, dolazak nove mehanike što kulminira Keplerovim zakonima i Newtonovim zakonom gravitacije te, konačno, kako ti novi uvidi objašnjavaju gibanja planeta. Na predavanju astronomije, pod temom astrognozije, objašnjeno je snalaženje na noćnom nebu – kako prepoznati zviježđa sjevernog neba i pojedine zvijezde, kako se orijentirani pomoću noćnog neba i kako se ono mijenja kroz godinu.
Postavljanje teleskopa prve večeri promatranja.
U utorak, polaznici su prvo slušali o zvjezdanoj evoluciji: kako zvijezde postaju, kako žive i kako završavaju svoj život; a na astronomiji pričalo se o različitim astronomskim koordinatnim sustavima te kako ih koristiti. Nakon predavanja, polaznici su stečeno znanje astronomije upotrijebili u praksi tako da su kroz teleskope na livadi iza Razvojnog centra i tehnološkog parka promatrali najvidljivije i najzanimljivije objekte noćnoga neba.
Nikola Poljak o antimateriji.
U srijedu, na gostujućem predavanju, docent dr.sc. Nikola Poljak sa zagrebačkog PMF-a održao je predavanje o antimateriji i gdje li je se može naći u Svemiru začinjeno s mnogo drugih zanimljivosti o toj temi. U astronomskom bloku, obrađene su teme mjerenja svemirskih udaljenosti, odnosno kako su stari Grci mjerili radijus Zemlje, udaljenost do Mjeseca i Sunca itd.
U četvrtak, u bloku astrofizike raspravljalo se o kompaktnim zvijezdama i njihovim specifičnostima te o galaksijama i njihovim tipovima, dok se u astronomskom bloku nastavilo s mjerenjem svemirskih udaljenosti, ali sada s naglaskom na moderne metode. Terenska nastava u četvrtak opet se održala iza Tehnološkog, a na njoj su polaznici sami sastavljali i usjeveravali teleskope.
U petak, zadnji dan ove ljetne škole, polaznici su prvo kratko prezentirali kako su riješili projektne zadatke koje su dobili par dana ranije: kako su numerički riješili Keplerove orbite, kako su dobili rješenja jednadžbi zvjezdane strukture za jednostavni model zvijezde, kako su proveli povijesno istraživanje tko je sve utjecao na Kopernika te kako su izradili vlastitu zvjezdanu kartu sjevernog neba. Nakon tih kratkim prezentacija, nastavljeno je s predavanjima. Na bloku kozmologije, dan je kratki pregled opće teorije relativnosti, njezinog razvoja te su razmatrane različite kozmologije završno s modernom fizikalnom kozmologijom baziranoj na općoj teoriji relativnosti. Zatim su gosti iz zagrebačkog Astronomskog društva Beskraj, preuzeli podij. Zelda Prožek, iskusna astrofotografkinja, inače Križevčanka, uvela je polaznike u osnove astrofotografije, objasnila je različite tipove astrofotografije i kakva je oprema potrebna za svaku od njih. Nakon Zeldinog predavanja, škola se premjestila na Stražinec, pod vedro nebo, gdje su Zelda i Ivan Bosnar pokazali astrofotografiju u praksi, na svojim fotoaparatima i teleskopima. Fotografirala se naša galaksija, Andromeda i Plejade, između ostaloga. Vrijeme je poslužilo, unatoč prvotno lošim prognozama, pa su uvjeti za promatranje i astrofotografiju bili gotovo pa idealni. Po završetku škole, polaznicima su uručena priznanja.
Kratki predah nakon predavanja i prije postavljanja opreme na Stražincu.
Ovom prilikom zahvaljujemo gostujućim predavačima, Nikoli Poljaku, Zeldi Prožek i Ivanu Bosnaru što su doprinijeli svojim predavanjima ovoj ljetnoj školi. Organizaciju ove škole vodili su članovi udruge Perzeidi: Ratko Matić, Andrej Dundović i Martin Vujić.
Odaziv i entuzijazam polaznika zasigurno je ohrabrio organizatore škole za slične pothvate ubuduće. Ova bi škola tako mogla predstavljati prvu u nizu od mnogih ljetnih škola znanosti u Križevcima.
Nakon podjele priznanja.
Ljetna škola astronomije, astrofizike i kozmologije bila je organizirana kao dio šireg projekta udruge Perzeidi pod istoimenim nazivom “Upoznajmo Svemir”. Projekt podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i traje 10 mjeseci. Cilj je ovog projekta proširiti interes za znanošću u križevačkom kraju javnim predavanjima za širu javnost i edukacijama za djecu i mlade i drugim sadržajima. U Križevcima su tako već organizirana četiri javna predavanja uvaženih stručnjaka i znanstvenika, održane su radionice astronomije u osnovnim školama te pojedinačne radionice kozmologije, astrofizike i teorijske fizike za srednjoškolce. Projekt traje do kraja listopada, a koordinira ga dr.sc. Andrej Dundović.
Venera na zalasku (pokraj krošnje drveta desno) i Jupiter (u sredini)
Oton Kučera još je davne 1895. godine u svojoj znanstveno-popularnoj knjizi o astronomiji Naše nebo napisao:
“…dobri moj čitatelju, ne požali truda, pak izađi sa mnom o sunčanom zapadu iz tijesne izbe svoje i uskih ulica, gdje jedva vidiš to krasno nebo, na otvorenu ravnicu i posveti koju uru motrenju pojava, kojima ćeš biti svjedok. Naći ćeš doduše dosta ljudi, koji će te gledati u čudu, što li nalaziš u tome zabave, da se zadubljuješ u to nebo, jer žalibože danas tisuće i tisuće i obrazovanih ljudi svaki dan gledaju te krasne pojave, a da ih ne vide. Neka ti oni ne budu mjerilom, rđav uzgoj, pretjerana borba za svakidašnji život, možda i niske strasti ugušile su u njima polet srca, koji već ne može da shvaća takovih užitaka. Ne dao nam Bog da ikad, pa ni u dubokoj starosti, padnemo na te niske grane!”
Ovih večeri posebno je preporučljivo izaći iz kuće, zaputiti se na mjesto gdje nema puno svjetlosnog onečišćenja i posvetiti svoj pogled i pažnju noćnom nebu! Osim što su večeri tople i vrlo vedre, imamo i odličan raspored čak četiri planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa koji su se poredali po nebeskom svodu od zapada prema istoku južnom stranom neba tako da se vide već u ranoj večeri i to istovremeno! Takva prilika događa se vrlo rijetko i na nju zapravo treba čekati godinama. Tu je i Mjesec koji je trenutno idealan za promatranje teleskopom prije nego uđe u mijene jakog sjaja. Venera kao drugi planet najbliži Suncu vjerno ga prati na zalasku pa zato i zalazi ubrzo nakon Sunca već oko 9 sati večeras. Veneru slijedi divovski Jupiter i njegovi mjeseci, od čega četiri najveća, Io, Europa, Ganimed i Kalista, vidimo kroz amaterske teleskope. Između Saturna i Jupitera ugurao se Mjesec. Mars dolazi posljednji, a sada je i naročito uočljivo crven jer je posebno blizu Zemlji.
Prošle nedjelje bila je gužva na promatranju ovogodišnjih Perzeida
Astronomska udruga Perzeidi ovih večeri stoga aktivno organizira promatranja, pa nakon meteorskog roja Perzeidi prošlog vikenda, ovaj vikend promatrat ćemo spomenute planete i Mjesec kroz naše teleskope te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Večeras imamo promatranje na Stražincu, nedaleko od Orehovca, a pomoć u organizaciji daje nam udruga Orej iz Orehovca. Dok u nedjelju organiziramo promatranje u gradu iza Tehnološkog parka na mjestu heliodroma bivše vojarne Križevci. To je samo 10 minuta pješke od centra grada i jedna od rijetkih lokacija u samom gradu s koje se sve ovo opisano može lako vidjeti.
Djelomična pomrčina Mjeseca otprilike će ovako izgledati
Nakon što Križevčanima u ponedjeljak, 7. kolovoza, u 20 sati i 5 minuta izađe pun Mjesec iznad Ratarske šume, učinit će im se da i nije pun, jer će se nad njegovim donjim dijelom nadvijati zagasito crvenkasta sjenka. Tko će tada imati nesmetan pogled prema istočnom i zapadnom horizontu, te ako bude vedro, moći će desetak minuta istovremeno vidjeti i Mjesec na istoku i Sunce koje zalazi deset minuta nakon izlaska Mjeseca. Zemlja će se nalaziti ne baš točno, ali otprilike između njih, što znači da će djelomično sprečavati Sunce u obasjavanju Mjeseca i to je razlog što nam Mjesec neće izgledati pun. Imat ćemo priliku promatrati djelomičnu pomrčinu Mjeseca. Ona će biti već gotovo na polovici svoga tijeka, pa će u 20 sati i 20 minuta biti najveća moguća površina Mjesečevog diska zatamnjena, a to je ovoga puta svega jedna četvrtina površine. Nakon toga zatamnjena površina počet će se smanjivati i djelomična pomrčina prestaje u 21 sat i 18 minuta. Do 22 sata i 51 minutu Mjesec se još nalazi u Zemljinoj polusjeni ali to je gotovo nezamjetljivo u odnosu na uobičajen sjaj punog Mjeseca.
Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi stoga pozivaju sve zainteresirane da ih u ponedjeljak, 7. kolovoza, od 20 sati nadalje (besplatno) posjete “na terenu”, uz njihove teleskope i dalekozore. Kako se pomrčina odvija nisko na istočnom obzoru, “kamp” će biti postavljen oko najviše točke Ratarne, negdje na cesti koja vodi od gospodarskih zgrada prema vidikovcu i dalje prema Potočkoj ulici, odakle se dobro vidi Ratarska šuma, jer će se Mjesec pojaviti na jugoistočnom obzoru iznad šume nedugo poslije 20 sati i 5 minuta. Preporučljivo je ne kasniti, jer će pomrčina svakog trenutka poslije 20 sati i 20 minuta biti sve slabija. Važno je također napomenuti da se iz grada pomrčina uglavnom neće moći vidjeti zbog zgrada i drveća. Kada se Mjesec “popne” dovoljno visoko na nebo da bude vidljiv i iz grada, pomrčina će već završiti.
Nakon završetka pomrčine, kad se smrači, moguće je promatranje Jupitera i njegovih satelita, Saturna s prstenom, te još nekih atrakcija ljetnog neba, poput galaksije Andromede i još nekih zanimljivih galaksija, kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, te dvojnih zvijezda. Od 21 sat i 35 minuta do 21 sat i 40 minuta pratit ćemo i prelet sjajne Međunarodne svemirske stanice od sjeverozapada prema jugoistoku, a proći će nam iznad glava na visini nešto većoj od 400 km, brzinom gotovo 8 kilometara u sekundi.
Ukoliko bude “beznadno” oblačno nebo, ili još gore, u slučaju kiše, promatranje se, naravno, otkazuje. “Popravnu” priliku u tom slučaju imamo 27. na 28. srpnja sljedeće godine kada pomrčina Mjeseca bude potpuna.
Ova pomrčina Mjeseca prethodi mnogo spektakularnijoj potpunoj pomrčini Sunca 21. kolovoza, ali ta će nas nažalost potpuno promašiti. Mjesečeva će sjena putovati poprijeko preko čitavog sjevernoameričkog kontinenta, pa će to sigurno biti najpraćenija pomrčina Sunca u povijesti.
Promatranje Sunca na Križevačkom velikom spravišču 13. lipnja 2015. (iz arhive Perzeida, foto M. Kovačić)
Petu godinu zaredom u okviru Križevačkog velikog spravišča astronomska udruga Perzeidi dolazi sa svojom opremom na Trg Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 11. lipnja, između 13 i 17 sati gdje će biti upriličeno promatranja Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje, u nadi da bude vidljiva poneka pjega. Posljednjih dana je naime Sunčev disk bio jednoliko svijetao bez ijedne “mrlje”, ali čini se da će u subotu ipak biti vidljive dvije male grupe pjega na rubovima Sunčevog diska. Treba doći na mjesto promatranja u zakazano vrijeme pa se u to uvjeriti! Prognoza vremena nije baš povoljna, ali meteorolozi ipak najavljuju i sunčana razdoblja. Pjege se mogu vidjeti čak i kroz oblake, ukoliko nisu baš previše neprozirni.
Sunce kroz teleskop Perzeida 22. travnja 2012. I kroz poluprozirne oblake mogu se vidjeti pjege (kad ih ima) (foto M. Vujić)
Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, u blizini srednje škole ili još malo dalje, gdje ne smeta ulična rasvjeta, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima i dalekozorima Mjeseca, Jupitera, Marsa i Saturna, te još nekih zanimljivosti noćnog neba za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Na ovom Spravišču noćno nebo nam pruža raskošan izbor objekata koji se mogu vidjeti i iz grada. Proći će mnogo godina prije nego što ćemo opet na Spravišču moći vidjeti tri planeta istovremeno. Ako nam oblaci dopuste pogled u svemirska prostranstva, vidjet ćemo Jupiter okružen satelitima, crvenkasti Mars s bjeličastim polovima i Saturn s legendarnim prstenom. Pored Jupitera bit će Mjesec, približno u fazi prve četvrti, kad se na njemu na granici između njegovog dana i noći mogu vidjeti slikoviti krateri.
Mjesec kroz teleskop Perzeida 27. veljače 2012. (foto M. Vujić)
Zagledamo li se u (vedro) nebo iznad Križevaca još malo prije, između 21:45 i 21:51, vidjet ćemo prelet Međunarodne svemirske stanice sa sjeverozapada prema jugoistoku. Otkad se Perzeidi pojavljuju na Spravišču, a sad će biti peta sezona, vrijeme nas još nije toliko iznevjerilo da bi promatranja propala. Ako se to slučajno dogodi ove subote, Perzeidi vide priliku za “popravak” još u nedjelju. Dakle, ako ne naiđete na Perzeide na zakazanim mjestima zbog lošeg vremena, potražite ih u isto vrijeme u nedjelju, ukoliko vremenske prilike to dopuste. Dobro došli!
Noćno promatranje neba na Križevačkom velikom spravišču 13. lipnja 2015. (foto M. Vujić)
