Perzeidi u Daruvaru 1. travnja otvaraju izložbu o meteoritu Križevci uz prigodno predavanje

Astronomska društva Perzeidi i Kumova slama iz Daruvara postavljaju izložbu o križevačkom meteoritu na festivalu 10 dana astronomije u Daruvaru (foto M.Vujić)
Astronomska društva Perzeidi i Kumova slama iz Daruvara postavljaju izložbu o križevačkom meteoritu na festivalu 10 dana astronomije u Daruvaru (foto M.Vujić)

Astronomsko društvo Perzeidi u petak, 1. travnja, otvara veliki astronomski festival u Daruvaru, 10 dana astronomije (nije prvoaprilska šala). Po imenu festivala lako zaključujemo da traje do 10. travnja, a ove godine je tema Meteori i asteroidi. Tako su Perzeidi dobili priliku da predstave meteorit Križevci, ne samo izložbom o meteoritu koja je bila postavljena krajem prošle godine u Križevcima, već i prigodnim predavanjem o kompletnoj povijesti meteorita koje će pojasniti izložbu. Astronomsko društvo Kumova slama iz Daruvara, domaćin i organizator festivala ovako najavljuje predavanje: Nakon svečanog otvaranja festivala čut ćemo priču o Križevačkom meteoritu popraćenu prigodnom izložbom sačinjenom od snimaka kamera Hrvatske meteorske mreže koje su zabilježile njegov let kroz Zemljinu atmosferu, pada i traganja mnogih astronoma amatera iz čitave Hrvatske za njim, do pronalaženja, analize i rezultata analize na sveučilištu u Manchesteru te registracije u službenu znanstvenu bazu podataka svih meteorita na svijetu. Posjetitelji će biti detaljno upoznati s meteoritom Križevci, pa tako i s njegovim porijeklom i sastavom, kroz niz video projekcija, izložbu fotografija i izloženog modela meteorita.

Kumova slama i Perzeidi pripremaju izložbu (foto M.Vujić)
Kumova slama i Perzeidi pripremaju izložbu (foto M.Vujić)

Nekoliko dana prije početka festivala, članovi Perzeida postavljali su izložbu u Daruvaru uz veliku pomoć i podršku članova Kumove slame, koji su na svoj račun dali izraditi fotografije za izložbu u dvostruko većem formatu od onog u kojem su bile na izložbi u Križevcima. Također, izložba je još proširena i obogaćema novim detaljima: dodano je još nekoliko fotografija kojih na izložbi u Križevcima nije bilo, tekst o kratkoj povijesti meteorita i QR kod pomoću kojega se svi zainteresirani mogu detaljno informirati o meteoritu na internetskim stranicama. U postavljanju izložbe sudjelovalo je desetak Daruvarčana, a posebno treba istaći pomoć srednjoškolaca.

I mladi Daruvarčani pomažu Perzeidima postaviti izložbu o križevačkom meteoritu u Daruvaru (foto M. Vujić)
I mladi Daruvarčani pomažu Perzeidima postaviti izložbu o križevačkom meteoritu u Daruvaru (foto M. Vujić)

Na festivalu svojim predavanjima i radionicama nastupaju još Tijana Prodanović, Filip Ileš, Jan Sacher, Ante Radonić, Denis Singer, Dario Hrupec, Korado Korlević, Lana Ceraj, Vernesa Smolčić, Dubravka Prević, Saša Ceci i Željko Andreić.

Dio izložbe već je postavljen (foto M.Vujić)
Dio izložbe već je postavljen (foto M.Vujić)

Festival se otvara 1. travnja u 18 sati u Društveno-kulturnom centru Daruvar na Trgu Presvetog Trojstva 4, u strogom centru grada. Ulazak na svečano otvorenje, nakon kojeg se otvara izložba o meteoritu Križevci i održava prigodno predavanje Perzeida o meteoritu je slobodan. Dobro došli!

Domaćini će dati završni oblik izložbe (foto M.Vujić)
Domaćini će dati završni oblik izložbe (foto M.Vujić)

Promatranje neba, posebno Merkura, povodom 11. obljetnice Perzeida

Izložba opreme za promatranje neba u studenome 2020. godine (foto: iz arhive Perzeida)

Astronomsko društvo Perzeidi (kako se zove od posljednje godišnje skupštine 29. prosinca 2021.) iz Križevaca poziva sve svoje članove, ljubitelje astronomije i sve ostale zainteresirane građane na promatranje neba teleskopima povodom 11. obljetnice Društva (osnovano je 7. siječnja 2011.), u petak, 7. siječnja od 16 sati i 30 minuta do (najmanje) 18 sati na najvišu točku Ratarne, na mjesto odakle vodi put prema Ratarskoj šumi. Ovo je mjesto odabrano zato jer se s njega najbolje može vidjeti “najvažniji” objekt te večeri. Naime, zbog relativne blizine Sunca, planet Merkur može se vidjeti svega nekoliko dana u godini, i to odmah nakon zalaska ili prije izlaska Sunca, a 7. siječnja jedan je od tih dana ove godine, kada je Merkur otklonjen od Sunca najviše što može biti na svojoj putanji i taj se položaj zove maksimalna istočna elengacija (ako se to dogodi ujutro prije izlaska Sunca onda se zove maksimalna zapadna elongacija). No, i to je vrlo nisko na jugozapadnom obzoru. Veneru koju smo do sada mjesecima mogli vidjeti na našem nebu odmah nakon zalaska Sunca, a ponekad već i prije, vjerojatno više nećemo moći vidjeti, jer se već toliko prividno približila Suncu da će 9. siječnja biti gotovo ispred njega i nakon toga će prijeći na jutarnje nebo kao “zvijezda Danica”. No, zato nedaleko od Merkura moći će se vidjeti Saturn s prstenom i malo dalje najsjajniji objekt poslije Mjeseca i Venere, planet Jupiter sa svoja četiri najveća satelita. Na istoj crti koju određuju Merkur, Saturn i Jupiter bit će dalje prema istoku i Mjesec, u jednoj od najzanimljivijih svojih faza za promatranje, dva dana prije prve četvrti.

Naravno, u ovo doba godine postoji velik rizik da nebo “zakaže”. Za sve opisano možemo obećati da ćemo i vidjeti samo ako nam se posreći da nebo bude vedro ili bar djelomično vedro, da se bar neki od spomenutih objekata može vidjeti. Zato predlažemo zainteresiranima da prije dolaska na promatranje procijene “kvalitetu” neba. Ako bude tako oblačno da nema nade da se išta vidi “iza” oblaka, promatranje će biti otkazano.

Promatranje neba organizira se u sklopu projekta Future Hub Križevci i besplatno je za sve posjetitelje. Dobro došli!

U petak, 17. prosinca, otvorenje izložbe o križevačkom meteoritu povodom desete godišnjice pada

Snimka leta meteorita Križevci kamerom Hrvatske meteorske mreže iz Valpova koja je pomogla rekonstrukciji događaja (foto iz arhive HMM-a)

U petak, 17. prosinca nastavlja se obilježavanje desete godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci, prigodnom izložbom koja prikazuje čitavu kronologiju događaja vezanih uz meteorit Križevci, od snimaka kamera Hrvatske meteorske mreže koje su zabilježile njegov let kroz Zemljinu atmosferu, pada i traganja mnogih astronoma amatera iz čitave Hrvatske za njim, do pronalaženja, analize i rezultata analize na sveučilištu u Manchesteru te registracije u službenu znanstvenu bazu podataka svih meteorita na svijetu. Posjetitelji će biti detaljno upoznati s meteoritom Križevci, pa tako i s njegovim porijeklom i sastavom, kroz niz video projekcija, izložbu fotografija i izloženog modela meteorita. Izložbu otvaraju članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, i sami sudionici tih događaja koji će iz prve ruke moći posjetitelje upoznati sa svim detaljima i odgovarati na njihova pitanja.

Izložba se održava u nedavno otvorenim prostorima Kozmološkog centra na Trgu svetoga Florijana 16 (pored parkirališta iza Gradske knjižnice “Franjo Marković”), a otvara se u petak, 17. prosinca u 18 sati i moći će se razgledati do kraja siječnja sljedeće godine, ovisno o radu Kozmološkog centra, uz prethodnu najavu.

Izložbu organizira Križevačka astronomska udruga Perzeidi a odvija se u sklopu projekta Dani meteorita Križevci. Pokrovitelj projekta je Grad Križevci, a projekt su podržali i Pekarstvo Šarić i Planinarac j.d.o.o. Ulazak na izložbu je slobodan za sve posjetitelje. Dobro došli!

U petak se nizom predavanja nastavlja obilježavanje 10 godina meteorita Križevci

Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje u petak, 26. studenoga navečer od 18 sati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” već drugi niz predavanja, čak tri, u sklopu Dana meteorita Križevci kojima se obilježava deset godina od pada i pronalaženja meteorita Križevci.

Ovoga puta autori predavanja su našoj publici već poznati članovi udruge ProGEO-Hrvatska koja se bavi promocijom znanosti, te zaštitom i promocijom geološke baštine. Predavači su i aktivni znanstvenici koji se bave istraživanjem meteorita i asteroidnih impakata na Zemlji. Oni su: Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, dr. sc. Marina Čalogović i mag. Karlo Bermanec.

Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac preko 20 godina se bavi istraživanjem meteorita o čemu je napisao više popularnih članaka, i održao niz javnih predavanja, na primjer u Zvjezdarnici Zagreb, Tehničkom muzeju Nikola Tesla, po knjižnicama i u školama, te je vodio nakoliko znanstvenih projekata na temu istraživanja impakata i njihovih produkata u našim krajevima, pa i šire. Dr. sc. Marina Čalogović je znanstvenica koja je doktorirala na istraživanju impakata i njihovih produkata u nas, ali i šireg okruženja. Mr. Karlo Bermanec je dugogodišnji popularizator znanosti s izraženim interesom za astronomiju i autor je velikog broja popularnih članaka na znanstveno orijentiranim portalima. Svo troje su i česti predavači na manifestacijama poput Dana svemira, Mjeseca astronautike itd., i autori su nekoliko izložbi o impaktima, paleoklimi i svemirskom teleskopu Hubble.

Kratka najava predavanja:

Tihomir Marjanac – Mala tijela Sunčevog sustava: Mala tijela Sunčevog sustava se obično prikazuju kao ostaci materijala od kojih je Sunčev sustav primarno izgrađen. U predavanju će se prikazati vrste i razlike među tim tijelima i njihov sastav koji nam osvjetljava evoluciju našeg planetarnog sustava, s osvrtom i na fragmente koji dospijevaju do Zemlje.

Karlo Bermanec – Mikrometeoriti i kozmička prašina: Predavanje daje pregled procesa koji se događaju pri padu meteoroida i njihov krajnji učinak. Saznat ćemo koliko ukupno materijala iz svemira dospijeva na Zemlju, odnosno koliko mase bolida možemo pronaći u obliku mikrometeorita i sitnih čestica.

Marina Čalogović – Istraživanja metalnih meteorita: Metalni meteoriti čine oko 6% svih nađenih meteorita (jedan od njih je i hrašćinski meteorit) i mogu se lako prepoznati po svom sastavu željezno-niklove legure (5-10% nikla). Najčešći su oktaedriti koji se mogu prepoznati po Widmanstättenovim “figurama” što će biti prikazano brojnim primjerima. U predavanju će biti prikazani i kameno-željezni meteoriti koji uz željezo sadrže i silikate, te metode njihovih istraživanja.

Svo troje predavača od prošle su godine već poznati križevačkoj publici koja posjećuje manifestacije u organizaciji Udruge Perzeidi, jer su u ovo doba prošle godine u zgradi Turističke zajednice u Križevcima priredili izložbu o sudarima Zemlje s malim tijelima Sunčeva sustava, a profesor Marjanac uz to je održao i prigodno predavanje.

Pokrovitelji drugog dana Dana meteorita Križevci su Planinarac j.d.o.o. Kalnik, Pekarstvo Šarić i glavni pokrovitelj Grad Križevci.

Ulazak je slobodan za sve zainteresirane građane, uz pridržavanje nužnih epidemioloških mjera.

Predavači su prošle godine priredili u Križevcima izložbu o sudarima Zemlje s manjim svemirskim tijelima

Počinju Dani meteorita Križevci

U četvrtak, 11. studenoga Križevačka astronomska udruga Perzeidi počinje obilježavanje 10. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do kraja godine planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, a također i izložba posvećena meteoritu Križevci, radionica i promatranje neba teleskopima. Prvoga dana, u četvrtak, u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice predavanje pod naslovom Hrvatska meteorska mreža održat će prof. dr. sc. Željko Andreić, a nakon njega govorit će Lovro Pavletić, doktorand Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci na temu Revolucija meteorske fizike izgradnjom znanstvenog instrumenta planetarnog razmjera. Predavanja počinju u 18 sati, a ulazak za posjetitelje je slobodan.

Željko Andreić jedno je vrijeme radio u Institutu “Ruđer Bošković” a od 2002. godine je redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od voditelja Hrvatske meteorske mreže. Napisao je oko 100 znanstvenih radova i sudjelovao na više od 90 znanstvenih konferencija. Od mladosti se bavi astronomijom i aktivno radi na popularizaciji znanosti kroz sustav školskih natjecanja iz astronomije, ljetnih škola astronomije i sl. Napisao je više od 100 popularnih članaka i održao mnoštvo znanstveno-popularnih predavanja. Koautor je udžbenika Astronomska početnica, i autor priručnika Mala opažačka astronomija namijenjenih školskoj djeci od 4. do 8. razreda. Autor je popularno-znanstvene knjige Naše noćno nebo namijenjene općoj populaciji.

U predavanju Hrvatska meteorska mreža ukratko će biti opisano nastajanje ove amaterske mreže za opažanje meteora, njen princip rada i noviteti koje je sa sobom donijela. Spomenut će se metoda triangulacije uz pomoć koje se dobivaju podaci o brzini i stazi meteora. Mreža je pomoću ovih metoda proizvela preko 100 novih potencijalnih potoka. Iako mreža nije namijenjena praćenju i istraživanju bolida i meteorita, jedno od njenih najvećih dostignuća je snimanje i posljedični pronalazak križevačkog meteorita.

Lovro Pavletić doktorand je Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Trenutno je zaposlen na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom Visokoenergijska astronomija gama zraka teleskopima MAGIC i CTA. Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane dobi te sudjeluje u organizaciji i provođenju mnogobrojnih projekata i događanja na temu prirodnih znanosti. Član je Akademskog astronomskog društva – Rijeka, a u radu Hrvatske meteorske mreže sudjeluje od 2007. godine.

Kratka najava predavanja Revolucija meteorske fizike izgradnjom znanstvenog instrumenta planetarnog razmjera: Povećanjem ljudske prisutnosti u svemiru i potencijalnom mogućnošću za rudarenjem asteroida u budućnosti, razumijevanje meteoroidske okoline u Zemljinoj blizini postaje ključno u ublažavanju njihovog negativnog destruktivnog utjecaja na svemirske letjelice. Cilj projekta Globalne meteorske mreže (Global Meteor Network) je izgraditi decentralizirani znanstveni instrument diljem svijeta – sustav vrlo osjetljivih, ali nisko-budžetnih meteorskih kamera. Trenutno je u pogonu više od 300 automatiziranih meteorskih kamera u preko 20 zemalja.

Namjera Križevačke astronomske udruge Perzeidi jest u dogledno vrijeme priključiti se aktivno Globalnoj meteorskoj mreži nabavom odgovarajućih kamera.

Projekt “Dani meteorita Križevci” organizira udruga Perzeidi, a financijski podržava Grad Križevci.

Dobro došli na 1. dan Dana meteorita Križevci!

18. lipnja 2015. voditelji HMM-a posjetili su prvi put zajedno mjesto pada meteorita Križevci (dr.sc. Željko Andreić prvi slijeva) (foto iz arhive Perzeida)

Večeras promatranje Mjeseca teleskopom iz središta grada

Mjesec malo poslije prve četvrti (iz arhive Perzeida, foto Martin Vujić)

Povodom Međunarodne noći promatranja Mjeseca koja je ove godine 16. listopada, a u okviru programa Future Hub Križevci, Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u subotu, 16. listopada, od 19 do 21 sat. Uz Mjesec koji je u odličnom položaju za promatranje, u fazi između prve četvrti i punog Mjeseca, promatrat ćemo i Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom i njegov satelit Titan, a možda još uspijemo nisko na jugozapadnom horizontu, iznad krovova nižih kuća “uhvatiti” i Veneru prije zalaska. Promatranje se organizira za sve znatiželjnike koji naiđu, i naravno, besplatno je. Dobro došli!

Promatranje Sunca i večernjeg neba na Spravišču

Posljednje do sada promatranje Sunca sa Spravišča, 8. lipnja 2019. (foto iz arhive Perzeida)

Nakon pauze dulje od dvije godine (zbog poznatih razloga) Križevačka astronomska udruga dobila je opet priliku da se pojavi na Križevačkom velikom spravišču sa svojom opremom za promatranje nebeskih fenomena. Teleskopi će biti postavljeni na Trgu Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 4. rujna između 13 i 16 sati gdje će biti upriličeno promatranje Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje. Sunce će se promatrati s dva teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu, to jest u njegovoj atmosferi (poput prominencija) koje ne možemo vidjeti nikako drugačije. Nakon duljeg vremena konačno na Suncu možemo vidjeti bar dvije ako ne i tri grupe pjega. Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, gdje je nešto manja gradska rasvjeta, od 20 do 22 sata, pa možda i dulje ako bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima Venere, Saturna s prstenovima i Jupitera sa njegovim satelitima, te nekih zanimljivosti dubokog svemira za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Dobro došli!

Večeri Perzeida

Perzeidi sa Stražinca 12. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Već od polovice srpnja noću možemo vidjeti poneku “zvijezdu padalicu”, to jest “nebesku krijesnicu”, odnosno sjajni trag meteora iz “porodice” Perzeida po kojoj je dobila ime i križevačka astronomska udruga. Stoga će križevački astronomi, kao i obično, upriličiti ovih dana kada su meteori najučestaliji, večernje promatranje neba sa Strossmayerovog trga (u utorak, 10. kolovoza), s terena bivše vojarne u Križevcima (u srijedu, 11. kolovoza) i sa Stražinca (u četvrtak, 12. kolovoza), sve tri večeri od 20 sati pa bar do 23 sata. Iako za promatranje meteora nisu potrebna nikakva optička pomagala, bit će tu i teleskopa za “usputno” promatranje Mjeseca, Venere, Saturna i Jupitera.

Jupiter i njegovi sateliti kroz teleskop Perzeida (foto Martin Vujić)

Ovisno o svjetlosnom onečišćenju i vedrini neba, moći će se teleskopom promatrati i drugi objekti koji prividno miruju na nebu, kao što su galaktika Andromeda, neki zvjezdani skupovi, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Kulminacija meteorskog roja Perzeida, to jest njihova najveća učestalost očekuje se ove godine u noći s 11. na 12. kolovoza.

Ove će godine biti vrlo dobri uvjeti za promatranje Perzeida, bar što se tiče mjesečine, jer tanki srp Mjeseca ovih dana zalazi uskoro nakon Sunca. U noći od srijede na četvrtak očekuje se da bi se s mjesta u potpunom mraku mogao vidjeti u prosjeku jedan meteor na minutu. Najudobnije je promatranje iz ležećeg položaja. Meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.

Promatranje neba s livade iza Tehnološkog parka 11. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Vidimo se u utorak, 10. kolovoza od 20 do 23 sata na Strossmayerovom trgu u Križevcima, a onda iz večeri u večer na sve boljim mjestima za promatranje. Ako poneka večer zakaže zbog oblaka, odgodit će se promatranje za prvu povoljnu sljedeću večer.

Večeras promatranje “supermjeseca” teleskopima

Mjesec kroz teleskop Perzeida. Ovoga puta neće biti neosvjetljenih dijelova Mjeseca, jer bude pun. (foto Martin Vujić)

“Supermjesec” se događa kada je Mjesec u fazi punog Mjeseca u svojoj (približno) najbližoj točki Zemlji što ga čini prividno nešto većim nego što je uobičajeno. Prosječna udaljenost Mjeseca od Zemlje je oko 382.900 kilometara, ali kako je njegova putanja oko Zemlje eliptična, svakih oko 27 dana Mjesec se nađe po jednom u najdaljoj točki od Zemlje (apogeju) i u najbližoj točki (perigeju). Mjesečeva orbita varira zbog različitih gravitacijskih sila Zemlje, Sunca i planeta koje na njega utječu. Razlika udaljenosti između ove dvije točke je u prosjeku 48 000 km. Kad je u perigeju, pun Mjesec se čini za oko 14 posto veći i za oko 30 posto sjajniji nego kad je pun mjesec u apogeju. U prosjeku je svaki četrnaesti pun Mjesec i “supermjesec”, jer se pun Mjesec javlja otprilike svakih 29 i po dana, pa se taj ciklus za oko 2,5 dana razlikuje od ciklusa perigeja i apogeja.

U četvrtak, 24. lipnja Mjesec će već po treći uzastopni put ove godine biti u jednoj od onih bliskih udaljenosti od Zemlje koje ulaze u definiciju “supermjeseca”, a koja nije baš sasvim jasno određena. Nalazimo podatke da je svaki puni Mjesec “supermjesec” ako je od Zemlje udaljen po nekima manje od 368 630 km a po nekima 361 766 kilometara. Vjerojatno postoje i neki drugi “granični” brojevi. To je i posljednji “supermjesec” ove godine. S druge strane, najmanji i najudaljeniji pun Mjesec ove godine (zvan “mikromjesec”) pojavit će se na noćnom nebu 19. prosinca. Tada će Mjesec biti 405 932 kilometra daleko od nas.

Po nekim “definicijama”, pun Mjesec 24. lipnja i nije pravi “supermjesec” jer je vremenski razmak između faze punog Mjeseca (24. lipnja u 20:40 sati) i perigeja (23. lipnja u 11:56 sati, ovoga puta 359.956 km) veći od 24 sata. No, svejedno, kako su već astronomi zbog popularizacije astronomskih događanja i ovaj pun Mjesec uglavnom “proglasili” “supermjesecom”, Križevačka astronomska udruga Perzeidi poziva sve zainteresirane na, kao i uvijek besplatno, promatranje Mjeseca teleskopima, danas, u četvrtak, 24. lipnja, od 22 sata bar do ponoći, u centru Križevaca, na Strossmayerovom trgu, kod paviljona. Dobro došli!

Dnevno i večernje promatranje neba u programu Dana Grada

Perzeidi pripremaju opremu, dan prije promatranja Sunca povodom Dana Grada (foto R. Matić)

Križevačka astronomska udruga Križevci planirala je u nedjelju, 18. travnja sudjelovati u programu povodom Dana Grada organiziranim dnevnim i večernjim promatranjem neba. Kako je vrijeme tada bilo loše, oblačno s kišom, pa je promatranje otkazano, danas, u nedjelju, 25. travnja, pruža se prilika za novi pokušaj. Raspored promatranja bit će jednak onome koji je u programu najavljen za 18. travnja: od 14 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta promatraju se pojave na Suncu sa Strossmayerovog trga (pored paviljona), a od 20 sati i 30 minuta do 22 sata i 30 minuta proljetno večernje nebo s livade iza Tehnološkog parka (teren bivše vojarne). Sunce će se promatrati s dva teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu: Sunčeve baklje, protuberancije, pjege… Navečer je promatranje Marsa, Mjeseca i objekata dalekog svemira koji se vide u ovo doba godine. Promatranje je besplatno za sve građane. Dobro došli!