Ante Radonić zatvara Dane meteorita Križevci 2024.

Ante Radonić na jednom od ranijih predavanja u Križevcima (foto iz arhive AD Perzeidi)

Nakon tri predavanja tematski prilično usko vezanih uz fenomen meteora i meteorita, a povodom desete godišnjice priznanja meteorita Križevci u svjetskoj znanstvenoj zajednici (26. lipnja 2014.), ovogodišnji festival Dani meteorita Križevci zatvara se četvrtim predavanjem, jednog od najdugovječnijih naših popularizatora astronomije i astronautike, koji nas već više od pedeset godina informira o recentnim uzbudljivim događajima na tom području, što iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu, što preko radija i televizije, pa je njemu prepušteno da nas slobodnim izborom teme izvijesti o tome čime je trenutno svijet zaokupljen kad se radi o svemirskim temama. Shodno tome, predavanje ima naslov: “Povratak na Mjesec”. Naš gost nam je poslao i kratku najavu svog izlaganja:

“Letovi na Mjesec posljednjih godina poprimaju sve više globalni karakter. Proteklih dana slušali smo o ambicioznoj kineskoj robotskoj misiji za Mjesec. Upoznat ćemo se s različitim načinima istraživanja našeg prirodnog satelita te s dinamikom leta i načinom slijetanja na površinu. Bit će riječi o karakteristikama nedavnih misija i o planovima za budućnost. Uzbudljiva istraživanja očekujemo još ove godine. Osvrnut ćemo se na letjelice raznih privatnih tvrtki. Naravno, posebno ćemo govoriti o razvoju raznih sustava za čovjekov povratak na Mjesec. Kad je u pitanju međunarodna suradnja, treba istaći da se mnoge države opredjeljuju za dva različita bloka svemirskih sila. Nema sumnje, od sada Mjesec će stalno biti u žarištu znanstvenika, političara i javnosti. Predavanje će biti popraćeno mnoštvom slika. Posjetitelji će moći postavljati pitanja koja ih zanimaju.”

Zato pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u tom susretu s popularnim provjerenim stručnjakom za to područje, koji nas je već i prije pedesetak godina upoznavao s prvom utrkom na Mjesec, a imao se prilike i susresti s nekim astronautima koji su hodali Mjesecom.

Predavanje Ante Radonića počinje u 20 sati i 30 minuta u (klimatiziranoj) Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima, koja je uz Astronomsko društvo Perzeidi suorganizator ovoga festivala. U slučaju vedrog neba, nakon predavanja moguće je i promatranje neba sa zvjezdarnice. Ulazak je slobodan, jer ovaj program financijski podržavaju Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija. Dobro došli!

Ante Radonić na Future Hubu u Križevcima 1. srpnja 2021. (foto iz arhive AD Perzeidi)

Večeras program za djecu na Danima meteorita Križevci

U sklopu programa obilježavanja desete obljetnice priznanja meteorita Križevci i objavljivanja u svjetskom registru meteorita, Astronomsko društvo Perzeidi priprema večeras program za djecu u suradnji s križevačkim piscem Josipom Petrlićem Pjerom. Prenosimo pozivnicu na taj program s piščevog bloga, uz napomenu da će se u slučaju lošeg vremena program premjestiti u prostorije Kozmološkog centra (zvjezdarnice) koji se nalazi odmah do predviđene ljetne pozornice, a promatranje neba će u tom slučaju (nažalost) biti otkazano.

Večeras izložba (pravih) meteorita na Danima meteorita Križevci 2024.

Komadić svemira u ruci, na izložbi u Hrašćini 19. svibnja, a večeras i u Križevcima (foto R. Matić)

Dani meteorita Križevci 2024. nastavljaju se večeras, u petak, 19. srpnja, trećim predavanjem vezanim uz temu meteorita, ali i posebnom atrakcijom prije i poslije predavanja. Radi se o izložbi oko pedeset pravih meteorita koje u svojoj privatnoj zbirci posjeduje večerašnji gost festivala, Domjan Svilković, profesor fizike, koji radi kao učitelj fizike na osnovnoj školi u Zagrebu.

I izložba i predavanje održavaju se u istom prostoru kao i dosadašnja predavanja, u (klimatiziranoj) Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima. Izložba će biti dostupna za razgledavanje od 19 sati i 30 minuta, a predavanje počinje u 20 sati i 30 minuta.

Nije nužno na izložbu doći na samom početku, već posjetitelji slobodno mogu dolaziti u vremenu između 19:30 i 20:30, čime bi se izbjegla gužva i postigla bolja “protočnost” kroz izložbu. Važno je samo ne zakasniti na predavanje koje počinje u 20:30, a na kojem će detaljnije biti objašnjena izložba, a izložba će se moći razgledati i još nekoliko minuta poslije predavanja, nakon čega se zatvara.

Na izložbi moći će se neki meteoriti držati i u ruci, neki će se moći promotriti i kroz mikroskop, a moći ćemo se i izvagati posebnom vagom koja mjeri koliko bismo bili teški na Marsu.

Autor izložbe i predavanja “Meteoriti – dotaknite svemir!” ovako je najavio svoj večerašnji nastup u Križevcima:

“Što su to meteoriti? Kako ih prepoznajemo? Od kuda sve dolaze? Što smo sve od njih naučili? Kako započeti s vlastitom kolekcijom? To su samo neka od pitanja na koja ćete saznati odgovor na ovom predavanju i pripadnoj izložbi odabranih meteorita iz najveće privatne kolekcije u Hrvatskoj. Imat ćete priliku, možda po prvi puta, vidjeti i uzeti u ruku pravi komad stijene s Mjeseca i Marsa, dotaknuti rukom najstariji mineral u Sunčevom sustavu, proučiti misteriozne kristalne kuglice – kondre – starije od Zemlje, a nakon predavanja moći ćete iskreno reći da ste i stajali na Marsu! Nemojte propustiti ovu priliku da astronomiju doživite na jedan posve drugačiji način – ne teleskopom, već neposredno rukama i mikroskopom.”

Na izložbu i predavanje pozvani su svi zainteresirani građani, a također i na druženje na terasi križevačke zvjezdarnice poslije predavanja, gdje će (uz osvježavajuća pića) u slučaju vedrog neba biti organizirano promatranje neba, posebno promatranje Mjeseca koji će i večeras biti u povoljnom položaju za promatranje teleskopima.

Organizatori Dana Meteorita Križevci su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a ovaj program financijski podržavaju Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija, pa je ulazak za sve posjetitelje slobodan.

Djelić izložbe meteorita u Hrašćini prije dva mjeseca (foto R. Matić)
Izložba u Hrašćini 19. svibnja 2024. (foto R. Matić)
Hrašćina, 19. svibnja 2024. (foto R. Matić)
Dorjan Svilković na 8. Hrašćinskom astru 19. svibnja 2024. (foto R. Matić)
Razgledavanje izložbe uz autora, u Hrašćini 19. svibnja 2024. (R. Matić)
Koliko sam težak na Marsu? (foto R. Matić)

Večeras drugo predavanje na Danima meteorita Križevci 2024.

Mr.sc. Ivan Romštajn na Danima meteorita Križevci 12. srpnja 2024. (foto Andrej Dundović)

Prvi dan meteorita Križevci, 12. srpnja, uspješno je održan, uz vrlo dobru posjećenost predavanja mr.sc. Ivana Romštajna i kasnije druženje na promatranju Mjeseca sa zvjezdarnice, sve do ponoći. Večeras nam dolazi drugi gost, ne po prvi put, poznati popularizator astronomije, jedan od zaslužnih za pronalaženje meteorita Križevci i jedan od predstavljača tog meteorita u Križevcima prije 13 godina, nedugo nakon što je pronađen, prof.dr.sc. Željko Andreić.

On će nam u (opet je važno napomenuti: klimatiziranoj!) Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” s početkom u 20:30 održati predavanje pod naslovom “Meteori i meteoriti”. Ovako nam je najavio svoj nastup:

“U predavanju će biti objašnjena pojava meteora i njihovo putovanje kroz Zemljinu atmosferu do potpunog izgaranja, što je najčešći slučaj, ili pak pada ostataka na Zemljinu površinu. U slučaju pada govorimo o meteoritima, koji su nam bitni kao gotovo jedini dostupni uzorci materijala iz ranog Sunčevog sustava. Ukratko će biti opisane razne vrste meteorita.

Malo pažnje posvetit ćemo i modernim metodama opažanja meteora, kojima je naša mala astronomska zajednica značajno doprinijela, počev od Hrvatske meteorske mreže, pronalaska križevačkog meteorita pa do današnje Globalne meteorske mreže.

Osvrnut ćemo se naravno i na Meteorit Križevci i njegov značaj za znanost i našu malu zajednicu, pa u vezi s time spomenuti i povijesni Hrašćinski meteorit.

Na kraju će biti opisani načini amaterskog opažanja meteora, pristupačni svakom zainteresiranom pojedincu, ili još bolje, grupi opažača, pri čemu je težište na opažanju i razonodi.

Željko Andreić je umirovljeni fakultetski profesor fizike (na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu) s više od 50 godina bavljenja amaterskom astronomijom i popularizacijom znanosti. Danas uživa u gledanju neba iz malog mjestašca Merenje, u blizini Zaprešića.”

Na predavanje su pozvani svi zainteresirani građani, a također i na druženje na terasi križevačke zvjezdarnice poslije predavanja, gdje će (uz osvježavajuća pića) biti organizirano i promatranje neba i na terasi i teleskopom pod kupolom, posebno promatranje Mjeseca koji će i večeras biti u vrlo povoljnom položaju i fazi za promatranje teleskopima.

Organizatori Dana Meteorita Križevci su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a ovaj program financijski podržavaju Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija, pa je ulazak za sve posjetitelje slobodan.

Mr.sc. Ivan Romštajn na Danima meteorita Križevci 12. srpnja 2024. (foto Andrej Dundović)

Večeras prvo predavanje na Danima meteorita Križevci 2024.

U (važno je napomenuti: klimatiziranoj!) Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” večeras u 20:30 počinje prvo predavanje u ciklusu od četiri znanstveno-popularnih predavanja na ovogodišnjim Danima meteorita Križevci koji traju od 12. do 25. srpnja. Predavač je mr.sc. Ivan Romštajn, dugogodišnji popularizator astronomije na zvjezdarnici u Zagrebu. Kako nam je križevački meteorit “doletio” iz asteroidnog (planetoidnog) pojasa, danas ćemo saznati nešto više o tom području Sunčevoga sustava. Predavač nam ovako najavljuje svoj večerašnji nastup koji je nazvao “Što znamo o planetoidima?”:

Od otkrića tijela nazvanog Ceres 1801. godine (tada smatranim novim planetom, nakon toga dugo vremena planetoidom, a u posljednje vrijeme patuljastim planetom) planetoidi su dugo vremena čuvali svoje tajne. Kako su udaljeni i maleni, znanje o njima se polako povećavalo: od vizualnih opažanja, preko spektroskopije i konačno do direktnih istraživanja svemirskim letjelicama. Tako danas znanstvenici u svojim laboratorijima imaju uzorke tla s nekoliko planetoida koji nam govore mnogo o nastanku i razvoju planetoida, ali i o razvoju i događanjima u našem Sunčevom sustavu…

Na predavanje su pozvani svi zainteresirani građani, a također i na druženje na terasi križevačke zvjezdarnice poslije predavanja, gdje će (uz osvježavajuća pića) biti organizirano i promatranje neba i na terasi i teleskopom pod kupolom, posebno promatranje Mjeseca koji će večeras biti u odličnom položaju i fazi za promatranje teleskopima.

Organizatori Dana Meteorita Križevci su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a ovaj program financijski podržavaju Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija, pa je ulazak za sve posjetitelje slobodan.

Večeras mala djelomična pomrčina Mjeseca

Simulacija djelomične pomrčine Mjeseca 28. listopada 2023. (Izvor: Stellarium)

Večeras, 28. listopada, ali samo u slučaju vedrog neba, to jest ako Mjesec bude vidljiv na nebu i golim okom, Astronomsko društvo Perzeidi priređuje promatranje Mjeseca povodom male djelomične pomrčine Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Tada će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Vidljivi dio pomrčine počet će oko 21 sat i 36 minuta, a završiti oko 22 sata i 53 minute. Zvjezdarnica se otvara u 21 sat i promatranje je za sve zainteresirane posjetitelje besplatno.

Međunarodna noć promatranja Mjeseca

Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night) je popularno-znanstvena manifestacija koja se organizira svake godine neke subote u listopadu na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, redovito kada je Mjesec oko prve četvrti. Ove godine Međunarodna noć promatranja Mjeseca održava se u subotu, 21. listopada. Suprotno očekivanjima mnogih koji nisu Mjesec promatrali teleskopom, zanimljivije je promatrati Mjesec kada nije pun, jer se detalji reljefa kao što su neravnine i krateri mnogo bolje razaznaju u igri svjetla i sjene na prijelazu iz Suncem osvijetljenog u neosvijetljeni dio Mjeseca, oko takozvanog terminatora koji je svake večeri na nekom drugom mjestu na Mjesecu pa zato nam svake večeri Mjesec pruža drugačiji prizor. Radi toga se Međunarodna noć promatranja Mjeseca priređuje uvijek kada je Mjesec u fazi oko prve četvrti i jer je u najpovoljnijem položaju za promatranje, najviše na nebu što može biti u vrijeme kada Sunce zalazi, pa sve do oko 22 sata i 30 minuta kada i on zalazi. Faza prve četvrti će nastupiti sljedećega jutra u 5 sati i 30 minuta, pa će te subotnje večeri za nas sa Zemlje Suncem biti osvjetljeno 45 posto površine Mjesečevog diska. Astronomsko društvo Perzeidi tada će, dakle 21. listopada navečer, organizirati javno promatranje Mjeseca teleskopima sa križevačke zvjezdarnice s početkom u 19 sati. Pridružiti se mogu svi zainteresirani i sudjelovanje je besplatno.

Uz Mjesec, atraktivne pojave na večernjem nebu koje će se te subote također moći vidjeti, sve to naravno uz uvjet da bude vedro nebo, bit će i najveći planeti Sunčevog sustava: Saturn sa svojim prstenovima i satelitima, te Jupiter sa svojim satelitima. Kako prognoza vremena nagovještava da bi nam mogli smetati oblaci, a za nedjelju se najavljuje povoljnije nebo, u slučaju da u subotu ne uspije promatranje, postoji mogućnost da se ponovi i dan kasnije, u nedjelju u isto vrijeme, od 19 sati pa do kada bude zainteresiranih, odnosno do zalaska Mjeseca.

Usput se može spomenuti da će i točno tjedan dana kasnije, 28. listopada, opet biti priređeno promatranje Mjeseca ali tada zbog drugog, ne baš svakidašnjeg razloga: desit će se djelomična pomrčina Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Neće doduše biti velika, jer će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Počet će već oko 20 sati i završiti oko 23 sata, no to ćemo za tjedan dana još posebno najaviti.

Promatranje Perzeida s Astronomskim društvom Perzeidi

I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira praćenje nebeskog spektakla koji priređuje meteorski roj Perzeidi. Promatranje će trajati dvije večeri i noći, a po potrebi i tri, pa se pozivaju svi zainteresirani da podijele taj događaj s križevačkim astronomima.

Prve večeri, u petak, 11. kolovoza od 21 sat Perzeidi (astronomi) nas pozivaju na terasu križevačke zvjezdarnice gdje će biti priređeno ne samo promatranje meteora, nego teleskopom i ostalih nebeskih atrakcija (poput Saturna, a možda dočekamo i izlazak Jupitera), te razgledavanje same zvjezdarnice. S tog mjesta sigurno nećemo moći nabrojiti toliko Perzeida (meteora) koliko bismo ih mogli vidjeti s nekog mjesta izvan grada na kojem nema toliko umjetne rasvjete, ali ćemo se moći informirati o fenomenu meteora i dogovoriti se za glavno promatranje nebeskih krijesnica večer kasnije, u subotu, 12. kolovoza, također od 21 sat, sa Stražinca, brdašca nedaleko od Križevaca, gdje je svjetlosno onečišćenje mnogo manje, pa očekujemo vidjeti u prosjeku bar jedan svjetlosni trag na nebu svake minute.

Posljednjih godina mediji za ovu pojavu sve više nameću naziv Suze svetoga Lovre kao nešto “tradicionalno”, za što nema opravdanih argumenata. Zato “ozbiljniji” astronomi nisu skloni tom nazivu, s čim bi se vjerojatno složio i sam sveti Lovro, a trebali bi se složiti i njegovi štovatelji. Ta sintagma, naime, nikako ne ide u prilog svetom Lovri, čak ga i vrijeđa, jer on, po predanju, nije zaplakao kad su ga mučili. Ako ćemo se izražavati metaforički i poetski, mnogo je prikladniji naš naziv “nebeske krijesnice” koji su sa simpatijama ocijenili i mnogi astronomi u svijetu.

Usput, u ovo vrijeme “demokratizacije” medija, pogotovo elektroničkih, sve se više objavljuju članci u kojima se vrlo nestručno najavljuju neki “nebeski” događaji. Tako se mogu pročitati i najave “supermjeseca” u ovom kalendarskom mjesecu (“začudo” čak dva “supermjeseca”), naivno senzacionalistički intonirane, pa se naglašava kako se “supermjesec” (zamislite!) može vidjeti i golim okom, a odmah zatim i da je “iznimno velik” (pa kako ga onda ne bismo vidjeli golim okom, kad vidimo i “obični” mjesec bez problema!). No, treba reći da taj takozvani “supermjesec” uopće nije “iznimno” velik, nego predvidivo “velik”, baš koliko treba biti! Vrhunac nepoznavanja banalnih činjenica dolazi do izražaja u jednom članku u kojem piše kako će taj “supermjesec” (od prije desetak dana), “utjecati i na padanje zvijezda između 12. i 13. kolovoza koje će se onda slabije vidjeti zbog svjetlosti mjeseca” (citat). Prvo, “supermjesec” ne može nikako utjecati na “padanje zvijezda” (to je, ako ništa drugo, bar nespretna formulacija), a drugo – autor/ica članka misli da će “supermjesec” blještati na nebu još i dva tjedna nakon što se pojavio! Pa treba naglasiti baš suprotno, da u vrijeme “padanja” nebeskih krijesnica Mjeseca uglavnom uopće neće biti na nebu, jer otprilike dva tjedna nakon punog mjeseca slijedi mladi mjesec! Znači, baš u te dane maksimuma Perzeida, Mjeseca neće niti biti na našem nebu navečer i dobar dio noći, konkretno 13. kolovoza izlazi tek oko dva sata poslije ponoći i to u obliku tankog srpa, a ne punog mjeseca! Zato možemo konstatirati ne da će Mjesec “smetati”, nego da je, što se tiče Mjeseca, ovo jedna od boljih godina za promatranje Perzeida, kada će Mjesec “smetati” zanemarivo malo ako uspoređujemo s onim kako bi mogao da je pun!

Vidimo se na promatranjima Perzeida kako je najavljeno: u petak na zvjezdarnici, a u subotu na Stražincu, od 21 sat nadalje! U slučaju da nam u subotu vedrina neba ne bude sklona ili da se pokaže veliki interes javnosti, promatranje Perzeida može se ponoviti i u nedjelju u isto vrijeme i s istog mjesta kao u subotu.

Večeras predavanje kako je dokazana teorija relativnosti

Prof. Vernesa Smolčić u Daruvaru na festivalu 10 dana astronomije 21. travnja 2023. (foto M.Vujić)

Danas se završavaju ovogodišnji Dani meteorita Križevci u kojima je obilježen i Međunarodni dan asteroida, predavanjem poznate astrofizičarke, profesorice na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Vernese Smolčić. Ona je i poznata popularizatorica znanosti čiju Astroučionicu na internetu posjećuju i lako razumiju svi uzrasti bez obzira koliko su im svemir i fizika bliski i koliko se bave tim temama. Večeras će nam u Multimedijskoj dvorani gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima s početkom u 19 sati održati predavanje na temu “Eddingtonov eksperiment”. Radi se o prvom dokazu ili bar jednom od prvih dokaza ispravnosti Einsteinove teorije relativnosti, odnosno njenih posljedica. Po toj teoriji, zrake svjetlosti trebale bi skretati kada prolaze pored velikih masa. Kako je to pošlo za rukom promatrački dokazati britanskim astronomima Franku Watsonu Dysonu i Arthuru Stanleyu Eddingtonu prilikom potpune pomrčine Sunca 29. svibnja 1919. godine, čut ćemo na večerašnjem predavanju. Rezultate promatranja pomrčine Eddington je predstavio Kraljevskom društvu u Londonu i, nakon određenog razmatranja, oni su prihvaćeni. Široka novinska pokrivenost ovih događaja nakon toga dovela je do svjetske slave Einsteina i njegovih teorija. Svi ste dobro došli, a ulazak na predavanje je slobodan.

Susret Venere i Jupitera

Jupiter, Mjesec i Venera (vidi se kroz krošnju stabla desno dolje od Mjeseca) promatraju se sa križevačke zvjezdarnice 22. veljače (foto Andrej Dundović)

Sva se svemirska tijela gibaju jedna u odnosu na druga velikim brzinama i u različitim smjerovima. Niti Zemlja, s koje promatramo svemir oko nas, nije izuzetak. Zato, kada pogledamo večernje i noćno nebo, svaki je prizor koji vidimo teoretski uvijek jedinstven i neponovljiv. Međutim, promjene međusobnih položaja vrlo dalekih svemirskih objekata, poput zvijezda, ne samo da ne možemo uočiti iz noći u noć, nego čak ni u vremenskom intervalu kao što je naš životni vijek. S druge pak strane, pomake bliskih nam objekata, kao što je Mjesec, lako uočavamo već u vremenskom razmaku od jedne do druge večeri. Čak i pomake planeta koji su nam također bliski u svemirskim razmjerima, iz noći u noć uglavnom nije lako uočiti, a to “pomicanje” ipak je bilo neosporno već pronicljivim antičkim promatračima neba, pa su takva nebeska tijela i nazvali “lutalicama”.

Planeti se, pa tako i Zemlja, gibaju oko Sunca po elipsama međusobno različitim brzinama, a svima se staze nalaze u ravninama koje vrlo malo odstupaju od ravnine kojom se Zemlja giba oko Sunca pa se s našeg stajališta svi planeti gibaju nebom poredani po gotovo ravnoj crti. Planeti su poput atletičara koji trče različitim brzinama po (gotovo) usporednim stazama oko nogometnog igrališta na čijoj se bijeloj točki u centru nalazi Sunce, pa mi, kao jedan od atletičara koji je također u utrci, vidimo ostale planete-“atletičare” kako se međusobno ponekad udaljavaju jedni od drugih, ponekad se približavaju, sustižu se i prestižu, pa se tako i mimoilaze. Jedan takav mimoilazak najsjajnijih planeta Venere i Jupitera odigrat će se po našem vremenu 2. ožujka ujutro u 5 sati i 15 minuta. To nećemo moći vidjeti niti u slučaju vedrog neba, jer se neće dešavati na nama tada vidljivom dijelu neba, pa nam za utjehu ostaje da pričekamo sumrak kako bismo mogli vidjeti Veneru i Jupiter (samo u slučaju vedrog neba) kada se već doduše budu udaljavali jedno od drugog i iz dana u dan će biti sve udaljeniji.

Trenutak mimoilaska, kada su svemirska tijela najbliže jedno drugom, zove se konjunkcija. U ovom će slučaju Venera i Jupiter biti jedno od drugoga prividno toliko daleko (blizu) da bi između njih prividno jedva stao Mjesec. No prognoza vremena za sada nam daje malo nade da će se nebo razvedriti sve do subote, 4. ožujka a i tada samo možda, pa ćemo taj tijesni mimoilazak planeta vjerojatno propustiti i kada prvi put opet ugledamo Veneru i Jupiter na nebu, uočit ćemo da su zamijenili mjesta u odnosu na položaj u kojem smo ih vidjeli posljednji put do sada, u četvrtak, 23. veljače i da više nisu tako blizu kako je teorija predvidjela za 2. ožujka. Do sada je Venera bila desno od Jupitera, a tada će biti obratno. Šteta je što je nebo svih večeri poslije 23. veljače bilo oblačno, jer smo tako bili onemogućeni da iz večeri u večer pratimo kako se Venera i Jupiter očito prividno približavaju jedno drugom.

Jupiter (gore), Mjesec i Venera (desno dolje) kroz vrata kupole križevačke zvjezdarnice 22. ožujka 2023. (foto Andrej Dundović)

Lijep prizor snimili su Perzeidi sa svoje zvjezdarnice dan prije, 22. veljače, kada je Mjesec bio između Venere i Jupitera i tješi nas činjenica da će se sličan prizor ponoviti u sumrak 23. ožujka, samo će Jupiter biti desno, zapadnije, a Venera lijevo, istočnije od Mjeseca. A kako bismo vidjeli tu konjunkciju ujutro 2. ožujka kad bismo mogli, pokazuje nam priložena fotografija (dolje) slične konjunkcije Venere i Jupitera koju su Perzeidi snimili iznad Ratarske šume u zoru, 18. kolovoza 2014. godine. Sljedeća konjunkcija Venere i Jupitera desit će se tek 12. kolovoza 2025. godine. Doba godine pružit će nam veću mogućnost da je vidimo.

‘Susret’ (konjunkcija) Venere i Jupitera 18. kolovoza 2014. ujutro nad Ratarskom šumom. Slično će se dogoditi i 2. ožujka 2023. samo neće biti vidljiv na tom mjestu (foto Martin Vujić)

Usput, “u sjeni” konjunkcije Venere i Jupitera, istoga dana, 2. ožujka samo nekoliko sati kasnije, u 15:29, desit će se i konjunkcija Merkura i Saturna, ali nju pogotovo nećemo uspjeti vidjeti.