Večeras mala djelomična pomrčina Mjeseca

Simulacija djelomične pomrčine Mjeseca 28. listopada 2023. (Izvor: Stellarium)

Večeras, 28. listopada, ali samo u slučaju vedrog neba, to jest ako Mjesec bude vidljiv na nebu i golim okom, Astronomsko društvo Perzeidi priređuje promatranje Mjeseca povodom male djelomične pomrčine Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Tada će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Vidljivi dio pomrčine počet će oko 21 sat i 36 minuta, a završiti oko 22 sata i 53 minute. Zvjezdarnica se otvara u 21 sat i promatranje je za sve zainteresirane posjetitelje besplatno.

Međunarodna noć promatranja Mjeseca

Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night) je popularno-znanstvena manifestacija koja se organizira svake godine neke subote u listopadu na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, redovito kada je Mjesec oko prve četvrti. Ove godine Međunarodna noć promatranja Mjeseca održava se u subotu, 21. listopada. Suprotno očekivanjima mnogih koji nisu Mjesec promatrali teleskopom, zanimljivije je promatrati Mjesec kada nije pun, jer se detalji reljefa kao što su neravnine i krateri mnogo bolje razaznaju u igri svjetla i sjene na prijelazu iz Suncem osvijetljenog u neosvijetljeni dio Mjeseca, oko takozvanog terminatora koji je svake večeri na nekom drugom mjestu na Mjesecu pa zato nam svake večeri Mjesec pruža drugačiji prizor. Radi toga se Međunarodna noć promatranja Mjeseca priređuje uvijek kada je Mjesec u fazi oko prve četvrti i jer je u najpovoljnijem položaju za promatranje, najviše na nebu što može biti u vrijeme kada Sunce zalazi, pa sve do oko 22 sata i 30 minuta kada i on zalazi. Faza prve četvrti će nastupiti sljedećega jutra u 5 sati i 30 minuta, pa će te subotnje večeri za nas sa Zemlje Suncem biti osvjetljeno 45 posto površine Mjesečevog diska. Astronomsko društvo Perzeidi tada će, dakle 21. listopada navečer, organizirati javno promatranje Mjeseca teleskopima sa križevačke zvjezdarnice s početkom u 19 sati. Pridružiti se mogu svi zainteresirani i sudjelovanje je besplatno.

Uz Mjesec, atraktivne pojave na večernjem nebu koje će se te subote također moći vidjeti, sve to naravno uz uvjet da bude vedro nebo, bit će i najveći planeti Sunčevog sustava: Saturn sa svojim prstenovima i satelitima, te Jupiter sa svojim satelitima. Kako prognoza vremena nagovještava da bi nam mogli smetati oblaci, a za nedjelju se najavljuje povoljnije nebo, u slučaju da u subotu ne uspije promatranje, postoji mogućnost da se ponovi i dan kasnije, u nedjelju u isto vrijeme, od 19 sati pa do kada bude zainteresiranih, odnosno do zalaska Mjeseca.

Usput se može spomenuti da će i točno tjedan dana kasnije, 28. listopada, opet biti priređeno promatranje Mjeseca ali tada zbog drugog, ne baš svakidašnjeg razloga: desit će se djelomična pomrčina Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Neće doduše biti velika, jer će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Počet će već oko 20 sati i završiti oko 23 sata, no to ćemo za tjedan dana još posebno najaviti.

Promatranje Perzeida s Astronomskim društvom Perzeidi

I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira praćenje nebeskog spektakla koji priređuje meteorski roj Perzeidi. Promatranje će trajati dvije večeri i noći, a po potrebi i tri, pa se pozivaju svi zainteresirani da podijele taj događaj s križevačkim astronomima.

Prve večeri, u petak, 11. kolovoza od 21 sat Perzeidi (astronomi) nas pozivaju na terasu križevačke zvjezdarnice gdje će biti priređeno ne samo promatranje meteora, nego teleskopom i ostalih nebeskih atrakcija (poput Saturna, a možda dočekamo i izlazak Jupitera), te razgledavanje same zvjezdarnice. S tog mjesta sigurno nećemo moći nabrojiti toliko Perzeida (meteora) koliko bismo ih mogli vidjeti s nekog mjesta izvan grada na kojem nema toliko umjetne rasvjete, ali ćemo se moći informirati o fenomenu meteora i dogovoriti se za glavno promatranje nebeskih krijesnica večer kasnije, u subotu, 12. kolovoza, također od 21 sat, sa Stražinca, brdašca nedaleko od Križevaca, gdje je svjetlosno onečišćenje mnogo manje, pa očekujemo vidjeti u prosjeku bar jedan svjetlosni trag na nebu svake minute.

Posljednjih godina mediji za ovu pojavu sve više nameću naziv Suze svetoga Lovre kao nešto “tradicionalno”, za što nema opravdanih argumenata. Zato “ozbiljniji” astronomi nisu skloni tom nazivu, s čim bi se vjerojatno složio i sam sveti Lovro, a trebali bi se složiti i njegovi štovatelji. Ta sintagma, naime, nikako ne ide u prilog svetom Lovri, čak ga i vrijeđa, jer on, po predanju, nije zaplakao kad su ga mučili. Ako ćemo se izražavati metaforički i poetski, mnogo je prikladniji naš naziv “nebeske krijesnice” koji su sa simpatijama ocijenili i mnogi astronomi u svijetu.

Usput, u ovo vrijeme “demokratizacije” medija, pogotovo elektroničkih, sve se više objavljuju članci u kojima se vrlo nestručno najavljuju neki “nebeski” događaji. Tako se mogu pročitati i najave “supermjeseca” u ovom kalendarskom mjesecu (“začudo” čak dva “supermjeseca”), naivno senzacionalistički intonirane, pa se naglašava kako se “supermjesec” (zamislite!) može vidjeti i golim okom, a odmah zatim i da je “iznimno velik” (pa kako ga onda ne bismo vidjeli golim okom, kad vidimo i “obični” mjesec bez problema!). No, treba reći da taj takozvani “supermjesec” uopće nije “iznimno” velik, nego predvidivo “velik”, baš koliko treba biti! Vrhunac nepoznavanja banalnih činjenica dolazi do izražaja u jednom članku u kojem piše kako će taj “supermjesec” (od prije desetak dana), “utjecati i na padanje zvijezda između 12. i 13. kolovoza koje će se onda slabije vidjeti zbog svjetlosti mjeseca” (citat). Prvo, “supermjesec” ne može nikako utjecati na “padanje zvijezda” (to je, ako ništa drugo, bar nespretna formulacija), a drugo – autor/ica članka misli da će “supermjesec” blještati na nebu još i dva tjedna nakon što se pojavio! Pa treba naglasiti baš suprotno, da u vrijeme “padanja” nebeskih krijesnica Mjeseca uglavnom uopće neće biti na nebu, jer otprilike dva tjedna nakon punog mjeseca slijedi mladi mjesec! Znači, baš u te dane maksimuma Perzeida, Mjeseca neće niti biti na našem nebu navečer i dobar dio noći, konkretno 13. kolovoza izlazi tek oko dva sata poslije ponoći i to u obliku tankog srpa, a ne punog mjeseca! Zato možemo konstatirati ne da će Mjesec “smetati”, nego da je, što se tiče Mjeseca, ovo jedna od boljih godina za promatranje Perzeida, kada će Mjesec “smetati” zanemarivo malo ako uspoređujemo s onim kako bi mogao da je pun!

Vidimo se na promatranjima Perzeida kako je najavljeno: u petak na zvjezdarnici, a u subotu na Stražincu, od 21 sat nadalje! U slučaju da nam u subotu vedrina neba ne bude sklona ili da se pokaže veliki interes javnosti, promatranje Perzeida može se ponoviti i u nedjelju u isto vrijeme i s istog mjesta kao u subotu.

Večeras predavanje kako je dokazana teorija relativnosti

Prof. Vernesa Smolčić u Daruvaru na festivalu 10 dana astronomije 21. travnja 2023. (foto M.Vujić)

Danas se završavaju ovogodišnji Dani meteorita Križevci u kojima je obilježen i Međunarodni dan asteroida, predavanjem poznate astrofizičarke, profesorice na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Vernese Smolčić. Ona je i poznata popularizatorica znanosti čiju Astroučionicu na internetu posjećuju i lako razumiju svi uzrasti bez obzira koliko su im svemir i fizika bliski i koliko se bave tim temama. Večeras će nam u Multimedijskoj dvorani gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima s početkom u 19 sati održati predavanje na temu “Eddingtonov eksperiment”. Radi se o prvom dokazu ili bar jednom od prvih dokaza ispravnosti Einsteinove teorije relativnosti, odnosno njenih posljedica. Po toj teoriji, zrake svjetlosti trebale bi skretati kada prolaze pored velikih masa. Kako je to pošlo za rukom promatrački dokazati britanskim astronomima Franku Watsonu Dysonu i Arthuru Stanleyu Eddingtonu prilikom potpune pomrčine Sunca 29. svibnja 1919. godine, čut ćemo na večerašnjem predavanju. Rezultate promatranja pomrčine Eddington je predstavio Kraljevskom društvu u Londonu i, nakon određenog razmatranja, oni su prihvaćeni. Široka novinska pokrivenost ovih događaja nakon toga dovela je do svjetske slave Einsteina i njegovih teorija. Svi ste dobro došli, a ulazak na predavanje je slobodan.

Susret Venere i Jupitera

Jupiter, Mjesec i Venera (vidi se kroz krošnju stabla desno dolje od Mjeseca) promatraju se sa križevačke zvjezdarnice 22. veljače (foto Andrej Dundović)

Sva se svemirska tijela gibaju jedna u odnosu na druga velikim brzinama i u različitim smjerovima. Niti Zemlja, s koje promatramo svemir oko nas, nije izuzetak. Zato, kada pogledamo večernje i noćno nebo, svaki je prizor koji vidimo teoretski uvijek jedinstven i neponovljiv. Međutim, promjene međusobnih položaja vrlo dalekih svemirskih objekata, poput zvijezda, ne samo da ne možemo uočiti iz noći u noć, nego čak ni u vremenskom intervalu kao što je naš životni vijek. S druge pak strane, pomake bliskih nam objekata, kao što je Mjesec, lako uočavamo već u vremenskom razmaku od jedne do druge večeri. Čak i pomake planeta koji su nam također bliski u svemirskim razmjerima, iz noći u noć uglavnom nije lako uočiti, a to “pomicanje” ipak je bilo neosporno već pronicljivim antičkim promatračima neba, pa su takva nebeska tijela i nazvali “lutalicama”.

Planeti se, pa tako i Zemlja, gibaju oko Sunca po elipsama međusobno različitim brzinama, a svima se staze nalaze u ravninama koje vrlo malo odstupaju od ravnine kojom se Zemlja giba oko Sunca pa se s našeg stajališta svi planeti gibaju nebom poredani po gotovo ravnoj crti. Planeti su poput atletičara koji trče različitim brzinama po (gotovo) usporednim stazama oko nogometnog igrališta na čijoj se bijeloj točki u centru nalazi Sunce, pa mi, kao jedan od atletičara koji je također u utrci, vidimo ostale planete-“atletičare” kako se međusobno ponekad udaljavaju jedni od drugih, ponekad se približavaju, sustižu se i prestižu, pa se tako i mimoilaze. Jedan takav mimoilazak najsjajnijih planeta Venere i Jupitera odigrat će se po našem vremenu 2. ožujka ujutro u 5 sati i 15 minuta. To nećemo moći vidjeti niti u slučaju vedrog neba, jer se neće dešavati na nama tada vidljivom dijelu neba, pa nam za utjehu ostaje da pričekamo sumrak kako bismo mogli vidjeti Veneru i Jupiter (samo u slučaju vedrog neba) kada se već doduše budu udaljavali jedno od drugog i iz dana u dan će biti sve udaljeniji.

Trenutak mimoilaska, kada su svemirska tijela najbliže jedno drugom, zove se konjunkcija. U ovom će slučaju Venera i Jupiter biti jedno od drugoga prividno toliko daleko (blizu) da bi između njih prividno jedva stao Mjesec. No prognoza vremena za sada nam daje malo nade da će se nebo razvedriti sve do subote, 4. ožujka a i tada samo možda, pa ćemo taj tijesni mimoilazak planeta vjerojatno propustiti i kada prvi put opet ugledamo Veneru i Jupiter na nebu, uočit ćemo da su zamijenili mjesta u odnosu na položaj u kojem smo ih vidjeli posljednji put do sada, u četvrtak, 23. veljače i da više nisu tako blizu kako je teorija predvidjela za 2. ožujka. Do sada je Venera bila desno od Jupitera, a tada će biti obratno. Šteta je što je nebo svih večeri poslije 23. veljače bilo oblačno, jer smo tako bili onemogućeni da iz večeri u večer pratimo kako se Venera i Jupiter očito prividno približavaju jedno drugom.

Jupiter (gore), Mjesec i Venera (desno dolje) kroz vrata kupole križevačke zvjezdarnice 22. ožujka 2023. (foto Andrej Dundović)

Lijep prizor snimili su Perzeidi sa svoje zvjezdarnice dan prije, 22. veljače, kada je Mjesec bio između Venere i Jupitera i tješi nas činjenica da će se sličan prizor ponoviti u sumrak 23. ožujka, samo će Jupiter biti desno, zapadnije, a Venera lijevo, istočnije od Mjeseca. A kako bismo vidjeli tu konjunkciju ujutro 2. ožujka kad bismo mogli, pokazuje nam priložena fotografija (dolje) slične konjunkcije Venere i Jupitera koju su Perzeidi snimili iznad Ratarske šume u zoru, 18. kolovoza 2014. godine. Sljedeća konjunkcija Venere i Jupitera desit će se tek 12. kolovoza 2025. godine. Doba godine pružit će nam veću mogućnost da je vidimo.

‘Susret’ (konjunkcija) Venere i Jupitera 18. kolovoza 2014. ujutro nad Ratarskom šumom. Slično će se dogoditi i 2. ožujka 2023. samo neće biti vidljiv na tom mjestu (foto Martin Vujić)

Usput, “u sjeni” konjunkcije Venere i Jupitera, istoga dana, 2. ožujka samo nekoliko sati kasnije, u 15:29, desit će se i konjunkcija Merkura i Saturna, ali nju pogotovo nećemo uspjeti vidjeti.

U subotu dva promatranja neba teleskopom iz središta grada

Perzeidi promatraju Sunce u suradnji sa svojim gostima Daruvarčanima iz AD Kumova slama 22. travnja 2012. (foto R.Matić)

Astronomsko društvo Perzeidi priređuje svoje prvo ovogodišnje javno promatranje dnevnog i večernjeg neba u subotu, 11. veljače, u okviru programa SPARK. Promatranje se odvija u dva termina: promatranje Sunca bit će od 11:30 do 13:00 sati, a promatranje večernjeg neba od 18:00 do 19:00 sati, po potrebi i dulje, ako bude zainteresiranih. Oba promatranja vrše se sa Strossmayerovog trga u Križevcima, s mjesta blizu paviljona.

Trenutno je Sunce u razdoblju pojačane aktivnosti i bit će ga zanimljivo vidjeti kroz teleskop opremljen posebnim filterom za promatranje Sunca, jer je “posuto” mnoštvom pjega. Večernje nebo zanimljivo je zato jer možemo iz središta grada kroz teleskop vidjeti Veneru, Jupiter s njegovim satelitima i Mars, a ovisno o čistoći neba i svjetlosnom onečišćenju, mogu se vidjeti i još neki objekti.

Kako se promatranje odvija u vrijeme obilježavanja Valentinova u Križevcima i kako će se toga dana tim povodom odigravati više programa u blizini mjesta promatranja, ova su promatranja najavljena i u programu obilježavanja Valentinova na ovaj način:

“Sunčeko gdje si?” promatranje Sunca teleskopom
11,30-13,00
Strossmayerov trg

“Love you to the stars and back” – promatranje zvijezda teleskopom
18,00-19,00
Strossmayerov trg

Astronomsko društvo Perzeidi poziva sve zainteresirane na najavljena promatranja koja su besplatna, uz jedini rizik da se u slučaju oblačnog neba promatranja ili jedno od promatranja neće održati.

Večeras na Danima meteorita Križevci predavanje o Suncu

Na posljednje, četvrto predavanje ovogodišnjih Dana meteorita dolazi nam dr.sc. Darije Maričić sa zagrebačke zvjezdarnice najavljujući predavanje pod naslovom Aktivnost Sunca i svemirska prognoza. Predavanje će se održati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci s početkom u 19:30 sati.

Sažetak predavanja: Najdinamičnije globalne pojave u Sunčevoj atmosferi jesu koronini izbačaji, a naročito su značajni zbog velikog utjecaja na međuplanetarni prostor i magnetosferu Zemlje. Putujući međuplanetarnim prostorom, izbačaj dramatično mijenja stanje Sunčevog vjetra, a pri nailasku na Zemlju uzrokuju geomagnetske oluje. Dalekosežne posljedice ovih pojava uvjetovale su razvoj novog područja astrofizičko-geofizičkih istraživanja pod zajedničkim nazivom Svemirska prognoza (engl. Space Weather), trenutačno jednog od najaktivnijih poglavlja fizike Sunca. U predavanju će biti riječi i o trenutnim znanstvenim predviđanjima nastanaka Sunčevih nepogoda i trenutnoj Sunčevoj aktivnosti.

Dr.sc. Darije Maričić diplomirao je fiziku 2001. na PMF-u u Zagrebu, a doktorirao 2007. godine s temom Koronini izbačaji materije, na smjeru Atomska, molekularna i astrofizika. Djelatnik je Zvjezdarnice od 2003. godine. Član je International Astronomical Union (IAU), Hrvatskog astronomskog društva (HAD) čiji je potpredsjednik od 2020. godine, Astronomsko-astronautičkog društva (AAD) Zagreb, čiji je tajnik bio od 2007. do 2009. godine, te je tajnik Zagrebačkog astronomskog saveza od 2008. godine. Član je Državnog povjerenstva za susrete i natjecanja iz astronomije od 2003. do 2008. i suradnik e-škole astronomije. Voditelj je Astronomske ljetne škole od 2007. godine.

Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je slobodan.

Danas treće predavanje na Danima meteorita Križevci

Dr.sc. Zoran Ereš s Instituta Ruđer Bošković 22. svibnja 2022. na 6. Hrašćinskom astru govori o nastanku života na Zemlji (foto R.Matić)
Dr.sc. Zoran Ereš s Instituta Ruđer Bošković 22. svibnja 2022. na 6. Hrašćinskom astru govori o nastanku života na Zemlji (foto R.Matić)

Večeras, u srijedu, 14. prosinca nastavljaju se ovogodišnji Dani meteorita Križevci, trećim u nizu znanstveno-popularnih predavanja, koje će održati dr. sc. Zoran Ereš s Instituta Ruđer Bošković, iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša Zavoda za istraživanje mora i okoliša. U najavi svog predavanja pod naslovom Nastanak života na Zemlji, evolucija i meteori dr.sc. Zoran Ereš ističe:

Kako je nastalo prvo živo biće na Zemlji? Kako smo evolucijom došli do suvremenog čovjeka? Daleka prošlost nam izgleda nedokučiva ali danas znamo većinu njezinih najbitnijih dijelova. Tijekom predavanja pregledat ćemo najznačajnije događaje i procese koji su doveli do današnjeg stanja života na Zemlji. Dobrodošli!

Dr.sc. Zoran Ereš otkriva nam još i to da će u svoje predavanje uklopiti i pad meteora koji je promijenio život na Zemlji te “izbrisao” dinosaure a označio početak vladavine sisavaca.

Večerašnji predavač doktorirao je 2019. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na temu Karakterizacija i primjena grafena u visokofrekventnim elektroničkim uređajima. S tim u vezi zanimljivo je to da je napravio uređaj za proizvodnju grafena visoke kvalitete a taj materijal ugrađuje u jednostavne elektroničke uređaje koje izlaže na sajmovima inovacija.

Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je slobodan.

Korado Korlević na Danima meteorita Križevci 7. prosinca 2022. (foto Andrej Dundović)
Korado Korlević na Danima meteorita Križevci 7. prosinca 2022. (foto Andrej Dundović)
Prof.dr.sc. Dražen Balen na Danima meteorita Križevci 8. prosinca 2022. (foto R.Matic)
Prof.dr.sc. Dražen Balen na Danima meteorita Križevci 8. prosinca 2022. (foto R.Matić)
O meteoritu Križevci govorio je prof.dr.sc. Tihomir Marjanac, nezavisno od Dana meteorita Križevci, na predstavljanju časopisa Meridijani 12. prosinca 2022. (foto R.Matić)
O meteoritu Križevci govorio je prof.dr.sc. Tihomir Marjanac, nezavisno od Dana meteorita Križevci, na predstavljanju časopisa Meridijani 12. prosinca 2022. (foto R.Matić)

Meteoriti – svemirski glasnici podzemlja

Dani meteorita Križevci nastavljaju se večeras, u četvrtak, 8. prosinca, u 19 sati i 30 minuta u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima znanstveno-popularnim predavanjem prof. dr. sc. Dražena Balena s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. U najavi svog predavanja profesor Balen piše:

Svojedobno je u uvodniku jednog od vodećih znanstvenih časopisa (Nature) bilo istaknuto kako o Svemiru, pa čak i objektima udaljenim milijunima kilometara, znamo više nego o onome što se nalazi ispod naših nogu, unutar vlastitog planeta, na dubini od svega desetak kilometara. Ta činjenica, odnosno nedostatak odgovarajućih alata i metoda kojima kao geolozi možemo istraživati podzemlje, prisutan čak i usprkos strelovitom razvoju znanosti, premoštena je upotrebom meteorita. Različite vrste meteorita opisuju nam faze nastanka Svemira, Sunčevog sustava, kao i unutarnju građu planeta te u svojim mineralima nose skrivene zapise o postanku ali i evoluciji planeta nalik Zemlji (poznatijih kao terestrički planeti). Na taj način, proučavanjem meteorita, geolozi indirektno dolaze do spoznaja o našem podzemlju i oni postaju pravi dar s neba. Što nam donose ti misteriozni glasnici, kako se odvijaju znanstvena istraživanja, zašto nam je unutrašnjost planeta još uvijek (po)priličan misterij, utječu li meteoriti na planete, utječu li na nas, kakav je značaj meteorita iz Hrašćine, možete poslušati, ali i aktivno pitati na predavanju.

Dražen Balen doktorirao je 1999. godine u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju geoznanosti − geologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Od 1991. godine zaposlen je na PMF-u, gdje je 2016. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor u trajnom izboru. Predaje kolegije vezane uz petrologiju i geokemiju na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju PMF-a. U znanstvenim istraživanjima bavi se petrologijom i geokemijom magmatskih i metamorfnih stijena s naglaskom na petrogenezi, istraživanja akcesornih minerala, geotermobarometriji i rekonstrukciji P-T-t evolucijskih puteva magmatskih i metamorfnih stijena i s time povezanih geodinamskih procesa. S meteoritima se tijekom znanstvene karijere susretao tek povremeno, tijekom stručnih posjeta zbirkama u Beču, Berlinu, Londonu, Parizu i Washingtonu DC te oni ostaju jedna od brojnih neprežaljenih ljubavi iz ranih dana.

Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je slobodan.

U srijedu, 7. prosinca počinju Dani meteorita Križevci

U srijedu, 7. prosinca Astronomsko društvo Perzeidi počinje obilježavanje 11. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do 16. prosinca planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, jedno predavanje o Suncu i njegovom utjecaju na svemirsku “klimu”, a također i radionica izrade 3D modela meteorita Križevci i promatranje neba teleskopima.

U programu su predavanja:

7. prosinca u 19:30 sati – Korado Korlević, Znanstveno-edukacijski centar Višnjan: “Mala tijela Sunčevog sustava i međunarodni projekt praćenja po Zemlju opasnih asteroida”

8. prosinca u 19:30 sati – prof. dr. sc. Dražen Balen – Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb – “Meteoriti – svemirski glasnici podzemlja”

14. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Zoran Ereš – Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut Ruđer Bošković, Zagreb: “Postanak života i može li se život prenositi meteoritima”

16. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Darije Maričić – Zvjezdarnica Zagreb: “Aktivnost Sunca i svemirska prognoza”

Za sada je dogovoreno da se prva dva predavanja održe u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice u suradnji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković”.

Projekt “Dani meteorita Križevci” organiziraju Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a financijski podržava Grad Križevci.

Na sva događanja ulazak je besplatan. Dobro došli na Dane meteorita Križevci!