Danas promatranje ‘parade’ planeta i Mjeseca s Ratarne

S potpune pomrčine Mjeseca na Ratarni 27. srpnja 2018. (foto: Tihomir Jakopčić)

U nadi da će se vedro nebo zadržati još bar do kraja dana (prognoza je povoljna), Udruga Perzeidi upriličuje još jedno promatranje neba koje nam ove sezone nudi rijetko viđenu ‘raskoš’: ‘paradu’ četiri najsjajnija planeta i Mjeseca već od prvog sumraka. Po južnom nebu večeras će se, počevši već od zalaska Sunca (u 18:58), poredati od zapada prema istoku Venera, Jupiter, Saturn, Mjesec i Mars. Sve njih s najviše točke križevačke Ratarne moći ćemo vidjeti istovremeno još samo nekoliko dana, a do sljedeće slične prilike morat ćemo se nakon toga strpiti sljedećih 18 godina! Zato Perzeidi predlažu svim znatiželjnicima da se okupimo danas, u srijedu, 19. rujna, već u 18:30 na ‘vrhu’ Ratarne, na putu pored meteorološke postaje, kako bismo još jednom učvrstili u sjećanju taj izuzetni raspored velikih tijela Sunčeva sustava. Venera zalazi već u 19:44, pa se i ne vidi više dugo poslije 19 sati, stoga ne bismo smjeli nimalo zakasniti na početak promatranja. Dok čekamo da ugledamo Veneru u prvom sumraku, zabavljat ćemo se promatranjem Sunca. Nakon vrlo uspjelog promatranja sa Stražinca prije tri dana, niti ovo promatranje ne bi smjelo biti nimalo lošije. Imat ćemo prilike teleskopom promatrati pojave na Suncu na kojem se (na žalost promatrača) već dulje vrijeme ne vidi niti jedna pjega, zatim ‘srpastu’ Veneru, Jupiter sa satelitima Kalistom, Ganimedom i Iom (Europa će biti ‘sakrivena’ iza Jupitera), Saturn s prstenovima i satelitom Titanom te crveni Mars, a pored Marsa će, u odličnoj fazi za promatranje, skoro u prvoj četvrti, biti naš Mjesec. Po želji i raspoloženju posjetitelja i organizatora, a koliko će to sjajni Mjesec dopuštati, moći ćemo promatrati i još neke zanimljive nebeske objekte. Dobro došli!

‘Perzeidi’ priređuju još dva promatranja najsjajnijih planeta

Promatranje (oblačnog) neba iz Stražinca 10. kolovoza 2018. (foto: Udruga Orej, prenešeno s Facebooka)

Brojimo posljednje dane kada još uvijek već od sumraka možemo panoramskim pogledom golim okom obuhvatiti istovremeno sva četiri najsjajnija planeta Sunčevog sustava. Slična situacija ponovit će se tek 2036. godine. Uskoro će se prva iz tog niza (Venera, Jupiter, Saturn, Mars) “izgubiti” Venera koja danas zalazi već nešto prije 20 sati, a nakon nje i Jupiter. Prognoza vremena za nekoliko sljedećih dana daje nam nadu da bismo mogli vidjeti zalazak Sunca i sumrak bez oblaka, pa je zato Križevačka astronomska udruga Perzeidi odlučila prirediti u tom razdoblju dva promatranja neba.

Prvo promatranje organizira se u Stražincu nedaleko od Svetog Petra Orehovca u suradnji s tamošnjom Udrugom Orej, danas, u nedjelju, 16. rujna s početkom u 18:45. Poziv je upućen svim zainteresiranima, uz napomenu da ne bi smjeli zakasniti niti minute, ako žele vidjeti sve što je “na programu”, jer će biti prilike promatrati pojave na Suncu teleskopom (Sunce zalazi u 19:04) a i Venera će već biti nisko na zapadnom obzoru. Bit će prilike promatrati mjesecoliku Veneru, Jupiter sa satelitima Europom, Ganimedom, Kalistom i Iom, Saturn s prstenovima i satelitom Titanom te crveni Mars, a između Jupitera i Saturna u odličnoj fazi za promatranje, u prvoj četvrti, bit će Mjesec. Po želji i raspoloženju posjetitelja i organizatora, a koliko će to sjajni Mjesec dopuštati, moći će se promatrati i još neki zanimljivi nebeski objekti.

Promatranje s istim programom ponovit će se i u Križevcima, na Ratarni, pored meteorološke postaje, u srijedu, 19. rujna, od 18:30 sati. Dobro došli!

Poziv na još jedno promatranje neba, povodom “dana Perzeida”

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Sljedećih nekoliko večeri i noći, ako bude vedro, između 22 sata navečer i 4 sata ujutro, na nebu ćemo moći pratiti padanje mnoštva “zvijezda”. Naravno, nijedna prava zvijezda nakon toga neće nedostajati na nebu, jer se to samo “pjesnički” kaže da padaju zvijezde. Radi se o tome da će se, kao i svake godine u ovo vrijeme, presjeći putanja našeg planeta s jednim “potokom” sitne svemirske prašine čija zrnca ulijeću u atmosferu, pa izgarajući i zagrijavajući zrak stvaraju kratkotrajne sjajne blještave crte po nebu.

Perzeidi su godišnja “kiša” meteora koja se javlja između početka srpnja i polovice kolovoza s očekivanim maksimumom aktivnosti između 11. i 13. kolovoza. Tih dana ih najviše ima, jer nas tada Zemlja na svojoj putanji “provede” kroz najgušći dio tog “potoka” sitne svemirske prašine. On potječe od ostataka repa kometa 109P/Swift-Tuttle koji kao i Zemlja kruži oko Sunca, samo po drugačijoj, izduženoj eliptičnoj orbiti, a za jedan obilazak Sunca treba mu čak oko 130 godina. Svaki put kada se približi Suncu, komet djelomično isparava i raspada se te za sobom ostavlja “potok” svojih ostataka, kamenčića i čestica prašine koji nastavljaju put istom orbitom kao i komet. Kada naš planet u svojoj orbiti presjeca taj “potok”, mi na Zemlji vidimo kako te čestice izgaraju u gornjim slojevima atmosfere.

Mliječna staza viđena sa Stražinca (foto M.Vujić)

U toku godine ima više takvih meteorskih “potoka”, ali Perzeidi su najpopularniji jer su među najgušćim i javljaju se u doba godine kad su noći ugodno tople, nebo uglavnom vedro a i mi imamo najviše vremena, jer smo najčešće na godišnjim odmorima. Da bismo vidjeli što više “zvijezda padalica” ili “nebeskih krijesnica”, poželjno je odabrati što tamnije mjesto, bez umjetne rasvjete i imati sreću da tih noći nema mjesečine. Ovo drugo ne možemo birati, ali ovih je dana Mjesec u fazi mlađaka, dakle prividno blizu Sunca, pa nam neće nimalo smetati. Čak će u nekim dijelovima svijeta izazvati i djelomičnu pomrčinu Sunca ali mi nećemo biti u zoni pomrčine.

Ovaj se meteorski potok zove Perzeidi jer nam se čini kao da svi dolaze s onog dijela neba gdje se nalazi zviježđe Perzej. Promatra se već bar 2000 godina. Komet Swift-Tuttle, iz čijeg repa potječe, otkriven je 1862. godine. Ponovno je viđen 1992. godine, kada je bio vidljiv i dalekozorom. Računamo da će 14. kolovoza 2126. proći vrlo blizu Zemlje a s obzirom na veličinu, oko 26 km, spada u vrlo blize opasne objekte. Ipak, ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji u idućih bar dvije tisuće godina. U slučaju sudara sa Zemljom napravio bi veću štetu nego sudar s asteroidom koji je uništio dinosaure.

Prosječna brzina kojom čestice prašine Perzeida ulijeću u atmosferu je oko 60 kilometara u sekundi. Izgaraju i isparuju se već na visinama od 100 kilometara iznad površine Zemlje. Sljedećih večeri i noći mogli bismo ih vidjeti po nekoliko desetaka na sat.

Jedno od ranijih promatranja neba s terena bivše vojarne (foto Martin Vujić)

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, ohrabreni velikim odazivom posjetitelja na promatranju nedavne pomrčine Mjeseca, predlažu svima zainteresiranima da se opet druže s njima i ovih dana, pod noćnim nebom, ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: u petak i subotu, 10. i 11. kolovoza, na Stražincu nedaleko od Križevaca, te u nedjelju, 12. kolovoza na livadi južno od Tehnološkog parka (na terenu bivše vojarne) u Križevcima. Posebno će zanimljivo biti u petak na Stražincu, kada promatranje organizira Udruga za nezavisnu kulturu i mlade “Orej” iz Svetog Petra Orehovca. Svakoga dana okupljanje, postavljanje opreme i promatranje počinje već u 20 sati.

No, nećemo samo “brojiti” Perzeide. Opremljeni teleskopima i dalekozorima moći ćemo “popratiti” sva četiri golim okom vidljiva planeta našega sustava, dok se polagano kreću od istoka prema zapadu: Veneru, Jupiter, Saturn i Mars, što se rijetko događa u samo jednoj večeri. Ovisno o vedrini i koliko nam udaljena umjetna rasvjeta to o(ne)mogući, imamo priliku vidjeti i galaksiju Andromedu, brojne druge galaksije, kuglaste i otvorene skupove zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. Nadamo se da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, a ako se ukaže potreba, promatranje se produljuje i na ponedjeljak. Dobro došli!

Najveća pomrčina Mjeseca u 21. stoljeću

Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi u petak, 27. srpnja oko 19:30 sati dolazi s opremom, to jest s teleskopima i dalekozorima, na najvišu točku križevačke Ratarne, u blizini meteorološke stanice, odakle “puca” pogled na istok, na Ratarsku šumu u nizini, s posebnim razlogom i ciljem: pratiti tijek najdulje pomrčine Mjeseca u ovom stoljeću.

Pomrčina počinje u 19:14 sati, ali tada se Mjesec nalazi još ispod našeg horizonta, jer izlazi tek u 20:21 sati. Nikakva šteta, jer u tom se razdoblju odvija put Mjeseca samo kroz Zemljinu polusjenu, a praktički se okom i ne vidi razlika između potpuno osvjetljenog Mjeseca i Mjeseca u Zemljinoj polusjeni.

Mjesec kroz teleskop Perzeida 27. veljače 2012. (foto M. Vujić)

Nakon astronomskog izlaska Mjeseca u 20:21 sat još ćemo pričekati desetak minuta da Mjesec “izroni” iznad krošanja Ratarske šume. Dok čekamo Mjesec možemo se natjecati tko će prije, još za dana, prije zalaska Sunca u 20:30 sati, na zapadnom nebu ugledati sjajnu Veneru, a na južnom nešto manje sjajan Jupiter, pa ih zatim pogledati i teleskopom.

Pogleda uprtog prema istoku-jugoistoku čekamo Mjesec iznad Ratarske šume. Trebao bi biti pun, ali dok Sunce zalazi na zapadu-sjeverozapadu a Mjesec izlazi na istoku-jugoistoku, između njih se ispriječila Zemlja na kojoj mi stojimo, pa ćemo ugledati “svoju” sjenu na donjem lijevom dijelu Mjesečeva diska, jer je početak vidljive djelomične pomrčine, kad Mjesec počne ulaziti u pravu Zemljinu sjenu, u 20:24 sati. Mjesečev disk počet će tamniti od donjeg lijevog dijela i pomrčina će se širiti i “gutati” Mjesec prema gornjem desnom dijelu njegovog diska. Dok promatramo kako se Mjesec “gasi” i postaje zagasito crven, možemo teleskopima i dalje promatrati Veneru na zapadu, Jupiter s njegova četiri najveća satelita na jugu-jugozapadu i Saturn koji je također postao vidljiv, kao i njegov raskošni prsten (samo teleskopom), između Jupitera i Mjeseca, nešto bliže Mjesecu.

Promatranje neba sa Strossmayerovog trga u Križevcima kolovoza 2017. (foto M.Vujić)

U 21:30 sati Mjesec će potpuno potamniti, jer će ga čitavog prekriti Zemljina sjena, pa će tada biti tamne, zagasito crvene boje koja potječe od loma i raspršenja Sunčevih zraka u tankom sloju atmosfere koja obavija naš planet. Za sve stanovnike Mjeseca na ovoj strani Mjeseca koja je okrenuta Zemlji, kada bi ih bilo, tada bi nastupila totalna pomrčina Sunca koja bi trajala 1 sat i 43 minute. Bit će to najdulja potpuna pomrčina Mjeseca čak u čitavom 21. stoljeću! Malo “ispod” Mjeseca moći ćemo promatrati i sjajni crvenkasti Mars.

Prvih pola sata potpunu pomrčinu promatramo s Ratarne, pa se oko 22 sata sa svom opremom selimo na Strossmayerov trg, u središte Križevaca, jer do tada Mjesec neće biti vidljiv s tog mjesta. Odande nastavljamo promatranje. Pratit ćemo čitavu potpunu pomrčinu koja traje do 23:13 sati, a za to vrijeme teleskope ćemo povremeno okretati i na vidljive planete. Venera će već zaći, a i Jupiter će biti teško vidljiv. No, zato neće biti problem vidjeti Saturn na jugu, okružen prstenom, te u blizini njegov najveći satelit Titan. I dalje će ispod Mjeseca sjajiti Mars koji tako sjajan nije bio još od 2003. godine, a to znači niti tako blizu Zemlji. Baš taj dan bit će u opoziciji, to jest i on, kao i Mjesec, točno na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce.

Promatranje neba sa Strossmayerovog trga u Križevcima kolovoza 2017. (foto M. Vujić)

Ako bude sreće, možda u tijeku tog dugog promatranja ugledamo i poneki trag meteora na nebu, jer meteorski roj Perzeidi čija je kulminacija poslije 10. kolovoza počinje već sada biti “aktivan”. Također ćemo između 22:33 i 22:39 sati moći pogledom “ispratiti” i let Međunarodne svemirske stanice sjevernim nebom, “ispod” Velikog medvjeda, Sjevernjače i zviježđa Kasiopeje.

U središtu Križevaca ostajemo dok bude zainteresiranih, jer izlazak Mjeseca iz Zemljine sjene traje sve do 0:19 sati 28. srpnja, pa završetak promatranja nije strogo određen. Svima koje malo više zanima pomrčina Mjeseca i promatranje sva četiri dobro vidljiva planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa (a rijetkost je da se tako izredaju u jednoj večeri), preporučamo da ne propuste promatranje s Ratarne, pa neka tamo dođu nešto prije 20:30 sati, jer će se odande sve to vidjeti mnogo bolje nego iz središta grada. U promatranju sa Strossmayerovog trga pomoći će nam Komunalno poduzeće Križevci koje će nam izaći ususret reduciranjem javne gradske rasvjete na trgu koliko god će biti u mogućnosti, na čemu ovim putem srdačno zahvaljujemo.

Čekanje izlaska Mjeseca na Ratarni 7. kolovoza 2017. (foto R.Matić)

Ostaje nam samo nada da ćemo opisanu nebesku “predstavu” uspješno odgledati po predviđenom i opisanom scenariju, to jest da se između “nebeske pozornice” i nas u “zemaljskom gledalištu” neće navući zastori od oblaka za vrijeme trajanja “predstave”. Vidimo se!

P.S. Perzeidima su se posebno najavili križevački pivari s namjerom da im se pridruže u promatranju svojim “instrumentima” i “aparatima”. Ne moramo niti spominjati kakvu “logističku podršku” možemo od njih očekivati: posebno izdanje “pomrčinskog piva”. Razlog više da se vidimo u velikom broju. Čak i ako nam oblaci ugroze dobro raspoloženje, pivari će ga nastojati održavati!

Mladi križevački astronomi pozvali Perzeide u suradnju

Mladi križevački astronomi koji djeluju u Osnovnoj školi Vladimir Nazor pod vodstvom svog mentora učitelja Tomice Turkovića održat će večeras, 22. prosinca, niz kratkih predavanja o zvijezdama u Gradskoj knjižnici Franjo Marković. Početak je zakazan za 19 sati i 30 minuta, a u suradnju su pozvali i Križevačku astronomsku udrugu Perzeidi da im se priključi jednim svojim prigodnim kratkim predavanjem. Ulazak na predavanja je slobodan.

‘Suze svetoga Lovre’ ipak nas neće potjerati u atomska skloništa

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Poput kiše meteora pljuštale su po našim medijima ovih dana najave redovitog meteorskog roja Perzeida u stilu: “najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti”, “najnevjerojatnija kiša meteora u cijelome desetljeću” (samo desetljeću?), “ovogodišnju spektakularnu nebesku pojavu ne smijete propustiti jer će se ponoviti tek za 96 godina”, “rasvjetljavat će noćno nebo, a neki od njih možda će biti vidljivi tijekom dana”… Kao izvor takvih najava navodi se portal respektabilnog imena, koji je to stvarno tako i objavio.

Nema, međutim, nikakvog razloga za takve prognoze, osim da se “izmisli” neki “spektakl”, kad već na nebu nema Marsa koji bi, da ga ima, sigurno po najavama bio velik poput lubenice. Po nekim “trezvenijim” nagađanjima, ovogodišnji Perzeidi bi čak mogli biti i “ispodprosječni”. Kulminacija se očekuje 12. kolovoza u popodnevnim satima, kad ih ne možemo vidjeti (tako sjajni ipak nisu), a noći će prije svega rasvjetljavati Mjesec u fazi posljednje četvrti ili na mnogim mjestima pretjerana javna rasvjeta. Osim toga, meteorolozi (koji se ne upuštaju u prognozu meteorskih pljuskova) najavljuju nam za ove dane mogućnost pljuskova obične vode s neba što bi itekako moglo pokvariti naše uživanje u promatranju “nebeskih krijesnica”. Perzeide mnogi rado nazivaju i “Suze svetog Lovre” iako ima astronoma kojima to ime baš i nije simpatično, jer nema dugu tradiciju i više je stvar pomodnosti. Pitanje je bi li ga odobrio i sveti Lovro s obzirom na to da je bio previše ponosan da bi plakao.

Promatranje s terena bivše vojarne 12. kolovoza 2014. (foto R. Matić)

Uzmemo li sve realne okolnosti u obzir, možemo biti zadovoljni ako uopće uspijemo sljedećih nekoliko noći vidjeti svakih nekoliko minuta po jedan meteor kako para nebo. Ne smijemo zbog toga biti razočarani, jer kad bi se obistinile najave s početka ovog članka, tada u tim pojavama ne bismo smjeli uživati, nego pred njima pobjeći u atomska skloništa. “Najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti” bi, dakle, nadmašio Sodomu i Gomoru, a primjer meteora koji je rasvijetlio noćno nebo bio je križevački meteorit (pa ga ipak u Križevcima nitko nije zapazio) i na kraju je pao velik kao krumpir brzinom oko 200 kilometara na sat. Izravan pogodak takvog Perzeida u glavu promatrača ne bi baš izazvao njegovo oduševljenje. Nadalje, primjerci meteora koji su bili vidljivi i danju su Tunguski meteorit i nedavni meteorit iznad Čeljabinska.

Promatranje s terena bivše vojarne 12. kolovoza 2014. (foto R.Matić)

Sretni da se ne moraju ovoga vikenda skrivati po atomskim skloništima, članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi predlažu svim zainteresiranim da se druže s njima ovih dana pod noćnim nebom ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: danas, 11. kolovoza na Strossmayerovom trgu pored paviljona, 12. kolovoza ne terenu bivše vojarne, na kraju puta koji vodi pored Srednje škole “Ivan Seljanec”, te 13. kolovoza na Stražincu, svaki dan od 21 sat, pa dok bude zainteresiranih. Uz “brojenje” Perzeida, teleskopima će se moći promatrati Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom, galaksija Andromeda, te brojne druge galaksije, kuglasti i otvoreni skupovi zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. U nadi da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, dobro došli!

U ponedjeljak, 7. kolovoza, promatramo našu sjenu na Mjesecu

Djelomična pomrčina Mjeseca otprilike će ovako izgledati

Nakon što Križevčanima u ponedjeljak, 7. kolovoza, u 20 sati i 5 minuta izađe pun Mjesec iznad Ratarske šume, učinit će im se da i nije pun, jer će se nad njegovim donjim dijelom nadvijati zagasito crvenkasta sjenka. Tko će tada imati nesmetan pogled prema istočnom i zapadnom horizontu, te ako bude vedro, moći će desetak minuta istovremeno vidjeti i Mjesec na istoku i Sunce koje zalazi deset minuta nakon izlaska Mjeseca. Zemlja će se nalaziti ne baš točno, ali otprilike između njih, što znači da će djelomično sprečavati Sunce u obasjavanju Mjeseca i to je razlog što nam Mjesec neće izgledati pun. Imat ćemo priliku promatrati djelomičnu pomrčinu Mjeseca. Ona će biti već gotovo na polovici svoga tijeka, pa će u 20 sati i 20 minuta biti najveća moguća površina Mjesečevog diska zatamnjena, a to je ovoga puta svega jedna četvrtina površine. Nakon toga zatamnjena površina počet će se smanjivati i djelomična pomrčina prestaje u 21 sat i 18 minuta. Do 22 sata i 51 minutu Mjesec se još nalazi u Zemljinoj polusjeni ali to je gotovo nezamjetljivo u odnosu na uobičajen sjaj punog Mjeseca.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi stoga pozivaju sve zainteresirane da ih u ponedjeljak, 7. kolovoza, od 20 sati nadalje (besplatno) posjete “na terenu”, uz njihove teleskope i dalekozore. Kako se pomrčina odvija nisko na istočnom obzoru, “kamp” će biti postavljen oko najviše točke Ratarne, negdje na cesti koja vodi od gospodarskih zgrada prema vidikovcu i dalje prema Potočkoj ulici, odakle se dobro vidi Ratarska šuma, jer će se Mjesec pojaviti na jugoistočnom obzoru iznad šume nedugo poslije 20 sati i 5 minuta. Preporučljivo je ne kasniti, jer će pomrčina svakog trenutka poslije 20 sati i 20 minuta biti sve slabija. Važno je također napomenuti da se iz grada pomrčina uglavnom neće moći vidjeti zbog zgrada i drveća. Kada se Mjesec “popne” dovoljno visoko na nebo da bude vidljiv i iz grada, pomrčina će već završiti.

Nakon završetka pomrčine, kad se smrači, moguće je promatranje Jupitera i njegovih satelita, Saturna s prstenom, te još nekih atrakcija ljetnog neba, poput galaksije Andromede i još nekih zanimljivih galaksija, kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, te dvojnih zvijezda. Od 21 sat i 35 minuta do 21 sat i 40 minuta pratit ćemo i prelet sjajne Međunarodne svemirske stanice od sjeverozapada prema jugoistoku, a proći će nam iznad glava na visini nešto većoj od 400 km, brzinom gotovo 8 kilometara u sekundi.

Ukoliko bude “beznadno” oblačno nebo, ili još gore, u slučaju kiše, promatranje se, naravno, otkazuje. “Popravnu” priliku u tom slučaju imamo 27. na 28. srpnja sljedeće godine kada pomrčina Mjeseca bude potpuna.

Ova pomrčina Mjeseca prethodi mnogo spektakularnijoj potpunoj pomrčini Sunca 21. kolovoza, ali ta će nas nažalost potpuno promašiti. Mjesečeva će sjena putovati poprijeko preko čitavog sjevernoameričkog kontinenta, pa će to sigurno biti najpraćenija pomrčina Sunca u povijesti.

Tradicionalno promatranje neba na Križevačkom velikom spravišču 10. lipnja 2017.

Promatranje Sunca na Spravišču 2015. godine (foto R.Matić)
Promatranje Sunca na Spravišču 2015. godine (foto: R.Matić)

Šestu godinu zaredom u okviru Križevačkog velikog spravišča astronomska udruga Perzeidi dolazi sa svojom opremom na Trg Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 10. lipnja, između 13 i 17 sati gdje će biti upriličeno promatranja Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje. Sunce će se promatrati s tri teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu koje ne možemo vidjeti nikako drugačije. Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, u blizini srednje škole ili još malo dalje, gdje ne smeta ulična rasvjeta, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima i dalekozorima Mjeseca, Jupitera i Saturna, te još nekih zanimljivosti dubokog svemira za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Postoji mogućnost da ćemo moći vidjeti i jedan komet (C/2015 V2 Johnson). Ako nam oblaci dopuste pogled u svemirska prostranstva, vidjet ćemo Jupiter okružen satelitima i Saturn s legendarnim prstenom. Pored Saturna bit će približno pun Mjesec. Ako nam vremenski uvjeti ne budu skloni, to jest ako bude previše oblačno nebo, Perzeidi vide priliku za “popravak” ove akcije još u nedjelju. Dakle, ako ne naiđete na Perzeide na zakazanim mjestima zbog lošeg vremena, potražite ih u isto vrijeme u nedjelju, ukoliko vremenske prilike to dopuste. Dobro došli!

U četvrtak u Klubu kulture tribina o amaterskoj astrofotografiji

(prenešeno s portala križevci.info: https://www.krizevci.info/2017/04/11/u-cetvrtak-u-klubu-kulture-tribina-o-amaterskoj-astrofotografiji/)

U četvrtak, 13. travnja 2017. u križevačkom Klubu kulture s početkom 20 sati održava se pretposljednja tribina 13. Culture Shock Festivala, naslovljena “Put prema rubu svemira amaterskom astrofotografijom”. Predavač je Saša Nuić iz Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba, a tribinu moderira Ratko Matić, predsjednik Križevačke astronomske udruge Perzeidi, s kojom je u suradnji ova tribina i organizirana.

Gost, rodom iz Splita, amaterski se bavi astronomijom od 2008. godine, a njegove su astrofotografije izlagane na više skupnih izložbi u Hrvatskoj. Autor je i više članaka na portalu www.zvjezdarnica.com. Ulazak na tribinu je slobodan.

Iza svake amaterske astrofotografije stoji velik trud kako bi se snimila i obradila i tako poprimila svoj konačan izgled. Potrebno je steći odgovarajuće vještine, a zahtjevna su i ulaganja da bi se pribavila adekvatna oprema. Nevjerojatan je sklad zvjezdanog neba, boja maglica, galaksija. Svemirska estetika budi u nama ushit.

Ali amaterska astrofotografija nije samo estetika. Svaki prikupljeni foton daje informaciju o svemiru koji nas okružuje, a više njih, pretočeni u fotografiju, nose vrijedne spoznaje koje će autor predavanja podijeliti s posjetiteljima. Pridružite mu se na putu slikom i riječima – od Sunčevog sustava, preko objekata iz naše galaktičke okoline, sve do vrlo udaljenih galaksija.

Konjunkcija Venere i Jupitera 27. kolovoza 2016.

Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016, foto Martin Vujić)
Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016., foto: Martin Vujić)

U subotu, 27. kolovoza, odmah poslije zalaska Sunca, samo između 20 i 20:30 sati vrlo nisko na zapadnom obzoru moći ćemo vidjeti dvije međusobno vrlo bliske sjajne točke. Radi se o Veneri i Jupiteru, a ta se pojava, kada su dva nebeska objekta vrlo blizu jedno drugom, naziva konjunkcija. Venera i Jupiter bit će još bliže jedno drugom no što su bili za konjunkcije 18. kolovoza 2014. kada su je Perzeidi promatrali i fotografirali pred zoru, a vidjela se još dugo i kad se počelo daniti. Ova današnja konjunkcija će biti teže vidljiva, a lako je moguće da promatranje i propadne, jer postaje vidljiva tek nekoliko minuta prije zalaska i Venere i Jupitera, lijevo od mjesta gdje je pola sata prije zašlo Sunce. Perzeidi će ovu pojavu promatrati s najviše točke Ratarne, s mjesta pored livade na kojoj su smješteni meteorološki uređaji i sprave, dakle s istog mjesta kao i 2014. godine, samo ovoga puta s pogledom prema zapadu. Sunce zalazi u 19:41, pa nakon toga treba čekati da se nebo bar malo zatamni kako bi se uočili Venera i Jupiter jedno pored drugog, ali oni zalaze već u 20:28, pa ćemo pojavu moći vidjeti svega nekoliko minuta, i to, naravno, pod uvjetom da nam se posreći vedar horizont.