I vi možete dati ime dalekom planetu i njegovoj zvijezdi

Ove je godine Međunarodni astronomski savez (IAU) pokrenuo natječaj, po treći put, za imenovanje planeta otkrivenih oko drugih, dalekih zvijezda, te zvijezda oko kojih se gibaju. I vi možete postati autor imena jednog egzoplaneta i njegove zvijezde!

Za sudjelovanje je potrebno oformiti tim u čijem sastavu mogu biti učenici, učitelji, ljubitelji astronomije, te profesionalni i amaterski astronomi. Taj tim treba osmisliti i odabrati dva imena, jedno za egzoplanet i jedno za njegovu zvijezdu.

Prilikom prijave predloženih imena potrebno je priložiti i objašnjenje odabira tih imena na engleskom jeziku (maksimalno 300 riječi) koje mora biti u skladu s pravilima imenovanja, video u trajanju do 3 minute na hrvatskom jeziku s engleskim titlovima, te izvješće o održanom događaju kojim je grupa popularizirala astronomiju (maksimalno 300 riječi, u što ulaze informacije o članovima tima, samom događaju te fotografije ili video zapisi događaja).

Svaki tim može prijaviti ime za samo jednu zvijezdu i njen planet. Rok za prijavu je 11. prosinca ove godine. Sve detaljne informacije možete pročitati na adresi https://imenujegzosvijet.com.hr/ gdje je napomenuto i kakva su imena dopuštena a kakva nisu. Što je najvažnije, tamo možete i prijaviti svoj prijedlog i ući u kandidaturu za autora imena planeta i njegove zvijezde.

Hrvatski tim za imenovanje egzoplaneta odlučit će koji će prijedlog biti podnesen u ime Hrvatske IAU-u i ući u međunarodni odabir za imena 20 egzoplanetnih sustava. Popis planeta i zvijezda koje se imenuje ovim natjecanjem nalazi se na adresi: https://www.nameexoworlds.iau.org/2022exoworlds.

Uz svako odabrano ime bit će naznačeni članovi tima koji su predložili ta imena.

Već postoje planet i zvijezda čija su imena potekla iz Hrvatske. Na drugom izboru prije tri godine Hrvatska je izabrala imena za zvijezdu HD 75898 i egzoplanet HD 75898 b, koji čine egzoplanetni sustav u zviježđu Ris. Zvijezda je dobila ime Stribor, a egzoplanet Veles. Imena su predložili Biserka Gržeta (Stribor) te Đorđe Njegovanović i Maja Lukač (Veles). Zajednička tema koja veže ova imena su slavenska božanstva. Stribor je bog vjetra u slavenskoj mitologiji, kao i lik iz knjige ‘Priče iz davnine’ Ivane Brlić Mažuranić. Veles je slavenski bog zemlje, voda i podzemlja, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima.

U petak i subotu promatranje Mjeseca teleskopom

U dane promatranja Mjesec će otprilike ovako izgledati

Povodom Međunarodne noći promatranja Mjeseca 1. listopada, Astronomsko društvo Perzeidi namjerava dvije večeri zaredom upriličiti javna promatranja Mjeseca teleskopom. Naravno, namjera može biti ostvarena samo ukoliko se nebo razvedri ili se oblaci razmaknu bar toliko da dopuste pogled na Mjesec. U tom slučaju, u petak navečer, 30. rujna teleskop će biti postavljen, uz stručno vođenje promatranja, na Strossmayerovom trgu u Križevcima, pored paviljona, a večer kasnije, 1. listopada, na krovnoj terasi zvjezdarnice, pored kupole, obje večeri od 20 do 22 sata a možda i dulje, ovisno o interesu posjetitelja. U tom slučaju moći će se vidjeti i Mars koji izlazi oko 22 sata. U vrlo povoljnom položaju za promatranje su Saturn s prstenovima i Jupiter sa satelitima. Ovaj drugi posebno, jer tako blizu Zemlji kao ovih dana nije bio već sedamdeset godina: samo oko 600 milijuna kilometara, što je vrlo blizu ako taj podatak usporedimo s 966 milijuna kilometara koliko se može udaljiti kad je najdalje od Zemlje. Promatranje je besplatno za sve zainteresirane posjetitelje, pa ako nebo “dopusti”, dobro došli!

Perzeidi nas zovu na trodnevno promatranje neba

Perzeid nad Stražincem 12. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)

Astronomsko društvo Perzeidi ovih dana, od 11. do 13. kolovoza, priređuje već tradicionalno promatranje neba povodom prolaska Zemlje kroz najgušći dio meteorskog roja Perzeidi, pa tih večeri i noći možemo i nabrojiti najviše meteora.

Za promatranje meteora nisu potrebna nikakva tehnička pomagala već samo dobro oko priviknuto na mrak i naše strpljenje. Ipak, križevački će astronomi na mjesta promatranja donijeti bar jedan teleskop, kako bi zainteresirani posjetitelji imali prilike bolje vidjeti i još neke atrakcije koje će nebo pružati ovih dana. Moći ćemo promatrati Mjesec koji će nažalost biti u fazi punog Mjeseca, kad će svojim sjajem više smetati zamjećivanju Perzeida nego što ćemo moći uživati u pogledu na njega kroz teleskop, ali će zato atraktivni biti Saturn sa svojim prstenima, koji izlazi oko 20 sati i 30 minuta, Jupiter sa svoja (kroz teleskop) dobro vidljiva četiri satelita, koji izlazi oko 22 sata i crveni planet Mars koji izlazi oko ponoći.

Prve večeri promatranja, u četvrtak 11. kolovoza, križevački će astronomi postaviti teleskop na Strossmayerovom trgu, pored paviljona, od 21 sat pa bar do ponoći. Sljedeće večeri, u petak, 12. kolovoza u isto doba večeri promatranje neba će biti upriličeno s livade pored Tehnološkog parka, a za najambicioznije, koji žele malo tamnije nebo, promatranje se organizira u Stražincu u subotu, 13. kolovoza, opet od 21 sat pa sve dok bude zainteresiranih.

Podrazumijeva se da se taj plan može ostvariti samo u slučaju vedrog neba, pa o tome ovisi hoće li se plan morati mijenjati i prilagođavati. O “kvaliteti” neba ovisi i hoćemo li moći vidjeti još i galaksiju Andromedu, neke zvjezdane skupove, planetarne maglice, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa, oči ćemo imati što više uprte u bilo koju točku neba kako bi nam se posrećilo da “uhvatimo” nasumičan, nikad predvidljiv prolazak ponekog meteora.

Najudobniji je “lov” na meteore iz ležećeg položaja, pa promatrači sobom mogu donijeti i neke praktične ležaljke. Iako ovog sušnog ljeta mnogi priželjkuju kišu, nadamo se da će samo tih večeri jedina kiša biti “kiša” meteora, pa se vidimo!

Promatranja neba na Spravišču

Astronomsko društvo Perzeidi u okviru Križevačkog velikog spravišča i ove godine priređuje javno promatranje neba. U okviru Dječje spraviščijade znanosti i kulture u subotu, 4. lipnja, od 10 do 13 sati na parkiralištu iza gradske knjižnice i pored Kozmološkog centra moći ćemo promatrati Sunce i pojave na njemu, a navečer od 21 sat pa dok bude zainteresiranih na livadi iza Tehnološkog parka bit će promatranje večernjeg i noćnog neba. Pozvani su svi zainteresirani građani i promatranja su besplatna.

Perzeidi u Daruvaru 1. travnja otvaraju izložbu o meteoritu Križevci uz prigodno predavanje

Astronomska društva Perzeidi i Kumova slama iz Daruvara postavljaju izložbu o križevačkom meteoritu na festivalu 10 dana astronomije u Daruvaru (foto M.Vujić)
Astronomska društva Perzeidi i Kumova slama iz Daruvara postavljaju izložbu o križevačkom meteoritu na festivalu 10 dana astronomije u Daruvaru (foto M.Vujić)

Astronomsko društvo Perzeidi u petak, 1. travnja, otvara veliki astronomski festival u Daruvaru, 10 dana astronomije (nije prvoaprilska šala). Po imenu festivala lako zaključujemo da traje do 10. travnja, a ove godine je tema Meteori i asteroidi. Tako su Perzeidi dobili priliku da predstave meteorit Križevci, ne samo izložbom o meteoritu koja je bila postavljena krajem prošle godine u Križevcima, već i prigodnim predavanjem o kompletnoj povijesti meteorita koje će pojasniti izložbu. Astronomsko društvo Kumova slama iz Daruvara, domaćin i organizator festivala ovako najavljuje predavanje: Nakon svečanog otvaranja festivala čut ćemo priču o Križevačkom meteoritu popraćenu prigodnom izložbom sačinjenom od snimaka kamera Hrvatske meteorske mreže koje su zabilježile njegov let kroz Zemljinu atmosferu, pada i traganja mnogih astronoma amatera iz čitave Hrvatske za njim, do pronalaženja, analize i rezultata analize na sveučilištu u Manchesteru te registracije u službenu znanstvenu bazu podataka svih meteorita na svijetu. Posjetitelji će biti detaljno upoznati s meteoritom Križevci, pa tako i s njegovim porijeklom i sastavom, kroz niz video projekcija, izložbu fotografija i izloženog modela meteorita.

Kumova slama i Perzeidi pripremaju izložbu (foto M.Vujić)
Kumova slama i Perzeidi pripremaju izložbu (foto M.Vujić)

Nekoliko dana prije početka festivala, članovi Perzeida postavljali su izložbu u Daruvaru uz veliku pomoć i podršku članova Kumove slame, koji su na svoj račun dali izraditi fotografije za izložbu u dvostruko većem formatu od onog u kojem su bile na izložbi u Križevcima. Također, izložba je još proširena i obogaćema novim detaljima: dodano je još nekoliko fotografija kojih na izložbi u Križevcima nije bilo, tekst o kratkoj povijesti meteorita i QR kod pomoću kojega se svi zainteresirani mogu detaljno informirati o meteoritu na internetskim stranicama. U postavljanju izložbe sudjelovalo je desetak Daruvarčana, a posebno treba istaći pomoć srednjoškolaca.

I mladi Daruvarčani pomažu Perzeidima postaviti izložbu o križevačkom meteoritu u Daruvaru (foto M. Vujić)
I mladi Daruvarčani pomažu Perzeidima postaviti izložbu o križevačkom meteoritu u Daruvaru (foto M. Vujić)

Na festivalu svojim predavanjima i radionicama nastupaju još Tijana Prodanović, Filip Ileš, Jan Sacher, Ante Radonić, Denis Singer, Dario Hrupec, Korado Korlević, Lana Ceraj, Vernesa Smolčić, Dubravka Prević, Saša Ceci i Željko Andreić.

Dio izložbe već je postavljen (foto M.Vujić)
Dio izložbe već je postavljen (foto M.Vujić)

Festival se otvara 1. travnja u 18 sati u Društveno-kulturnom centru Daruvar na Trgu Presvetog Trojstva 4, u strogom centru grada. Ulazak na svečano otvorenje, nakon kojeg se otvara izložba o meteoritu Križevci i održava prigodno predavanje Perzeida o meteoritu je slobodan. Dobro došli!

Domaćini će dati završni oblik izložbe (foto M.Vujić)
Domaćini će dati završni oblik izložbe (foto M.Vujić)

Promatranje neba, posebno Merkura, povodom 11. obljetnice Perzeida

Izložba opreme za promatranje neba u studenome 2020. godine (foto: iz arhive Perzeida)

Astronomsko društvo Perzeidi (kako se zove od posljednje godišnje skupštine 29. prosinca 2021.) iz Križevaca poziva sve svoje članove, ljubitelje astronomije i sve ostale zainteresirane građane na promatranje neba teleskopima povodom 11. obljetnice Društva (osnovano je 7. siječnja 2011.), u petak, 7. siječnja od 16 sati i 30 minuta do (najmanje) 18 sati na najvišu točku Ratarne, na mjesto odakle vodi put prema Ratarskoj šumi. Ovo je mjesto odabrano zato jer se s njega najbolje može vidjeti “najvažniji” objekt te večeri. Naime, zbog relativne blizine Sunca, planet Merkur može se vidjeti svega nekoliko dana u godini, i to odmah nakon zalaska ili prije izlaska Sunca, a 7. siječnja jedan je od tih dana ove godine, kada je Merkur otklonjen od Sunca najviše što može biti na svojoj putanji i taj se položaj zove maksimalna istočna elengacija (ako se to dogodi ujutro prije izlaska Sunca onda se zove maksimalna zapadna elongacija). No, i to je vrlo nisko na jugozapadnom obzoru. Veneru koju smo do sada mjesecima mogli vidjeti na našem nebu odmah nakon zalaska Sunca, a ponekad već i prije, vjerojatno više nećemo moći vidjeti, jer se već toliko prividno približila Suncu da će 9. siječnja biti gotovo ispred njega i nakon toga će prijeći na jutarnje nebo kao “zvijezda Danica”. No, zato nedaleko od Merkura moći će se vidjeti Saturn s prstenom i malo dalje najsjajniji objekt poslije Mjeseca i Venere, planet Jupiter sa svoja četiri najveća satelita. Na istoj crti koju određuju Merkur, Saturn i Jupiter bit će dalje prema istoku i Mjesec, u jednoj od najzanimljivijih svojih faza za promatranje, dva dana prije prve četvrti.

Naravno, u ovo doba godine postoji velik rizik da nebo “zakaže”. Za sve opisano možemo obećati da ćemo i vidjeti samo ako nam se posreći da nebo bude vedro ili bar djelomično vedro, da se bar neki od spomenutih objekata može vidjeti. Zato predlažemo zainteresiranima da prije dolaska na promatranje procijene “kvalitetu” neba. Ako bude tako oblačno da nema nade da se išta vidi “iza” oblaka, promatranje će biti otkazano.

Promatranje neba organizira se u sklopu projekta Future Hub Križevci i besplatno je za sve posjetitelje. Dobro došli!

U petak, 17. prosinca, otvorenje izložbe o križevačkom meteoritu povodom desete godišnjice pada

Snimka leta meteorita Križevci kamerom Hrvatske meteorske mreže iz Valpova koja je pomogla rekonstrukciji događaja (foto iz arhive HMM-a)

U petak, 17. prosinca nastavlja se obilježavanje desete godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci, prigodnom izložbom koja prikazuje čitavu kronologiju događaja vezanih uz meteorit Križevci, od snimaka kamera Hrvatske meteorske mreže koje su zabilježile njegov let kroz Zemljinu atmosferu, pada i traganja mnogih astronoma amatera iz čitave Hrvatske za njim, do pronalaženja, analize i rezultata analize na sveučilištu u Manchesteru te registracije u službenu znanstvenu bazu podataka svih meteorita na svijetu. Posjetitelji će biti detaljno upoznati s meteoritom Križevci, pa tako i s njegovim porijeklom i sastavom, kroz niz video projekcija, izložbu fotografija i izloženog modela meteorita. Izložbu otvaraju članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, i sami sudionici tih događaja koji će iz prve ruke moći posjetitelje upoznati sa svim detaljima i odgovarati na njihova pitanja.

Izložba se održava u nedavno otvorenim prostorima Kozmološkog centra na Trgu svetoga Florijana 16 (pored parkirališta iza Gradske knjižnice “Franjo Marković”), a otvara se u petak, 17. prosinca u 18 sati i moći će se razgledati do kraja siječnja sljedeće godine, ovisno o radu Kozmološkog centra, uz prethodnu najavu.

Izložbu organizira Križevačka astronomska udruga Perzeidi a odvija se u sklopu projekta Dani meteorita Križevci. Pokrovitelj projekta je Grad Križevci, a projekt su podržali i Pekarstvo Šarić i Planinarac j.d.o.o. Ulazak na izložbu je slobodan za sve posjetitelje. Dobro došli!

U petak se nizom predavanja nastavlja obilježavanje 10 godina meteorita Križevci

Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje u petak, 26. studenoga navečer od 18 sati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” već drugi niz predavanja, čak tri, u sklopu Dana meteorita Križevci kojima se obilježava deset godina od pada i pronalaženja meteorita Križevci.

Ovoga puta autori predavanja su našoj publici već poznati članovi udruge ProGEO-Hrvatska koja se bavi promocijom znanosti, te zaštitom i promocijom geološke baštine. Predavači su i aktivni znanstvenici koji se bave istraživanjem meteorita i asteroidnih impakata na Zemlji. Oni su: Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, dr. sc. Marina Čalogović i mag. Karlo Bermanec.

Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac preko 20 godina se bavi istraživanjem meteorita o čemu je napisao više popularnih članaka, i održao niz javnih predavanja, na primjer u Zvjezdarnici Zagreb, Tehničkom muzeju Nikola Tesla, po knjižnicama i u školama, te je vodio nakoliko znanstvenih projekata na temu istraživanja impakata i njihovih produkata u našim krajevima, pa i šire. Dr. sc. Marina Čalogović je znanstvenica koja je doktorirala na istraživanju impakata i njihovih produkata u nas, ali i šireg okruženja. Mr. Karlo Bermanec je dugogodišnji popularizator znanosti s izraženim interesom za astronomiju i autor je velikog broja popularnih članaka na znanstveno orijentiranim portalima. Svo troje su i česti predavači na manifestacijama poput Dana svemira, Mjeseca astronautike itd., i autori su nekoliko izložbi o impaktima, paleoklimi i svemirskom teleskopu Hubble.

Kratka najava predavanja:

Tihomir Marjanac – Mala tijela Sunčevog sustava: Mala tijela Sunčevog sustava se obično prikazuju kao ostaci materijala od kojih je Sunčev sustav primarno izgrađen. U predavanju će se prikazati vrste i razlike među tim tijelima i njihov sastav koji nam osvjetljava evoluciju našeg planetarnog sustava, s osvrtom i na fragmente koji dospijevaju do Zemlje.

Karlo Bermanec – Mikrometeoriti i kozmička prašina: Predavanje daje pregled procesa koji se događaju pri padu meteoroida i njihov krajnji učinak. Saznat ćemo koliko ukupno materijala iz svemira dospijeva na Zemlju, odnosno koliko mase bolida možemo pronaći u obliku mikrometeorita i sitnih čestica.

Marina Čalogović – Istraživanja metalnih meteorita: Metalni meteoriti čine oko 6% svih nađenih meteorita (jedan od njih je i hrašćinski meteorit) i mogu se lako prepoznati po svom sastavu željezno-niklove legure (5-10% nikla). Najčešći su oktaedriti koji se mogu prepoznati po Widmanstättenovim “figurama” što će biti prikazano brojnim primjerima. U predavanju će biti prikazani i kameno-željezni meteoriti koji uz željezo sadrže i silikate, te metode njihovih istraživanja.

Svo troje predavača od prošle su godine već poznati križevačkoj publici koja posjećuje manifestacije u organizaciji Udruge Perzeidi, jer su u ovo doba prošle godine u zgradi Turističke zajednice u Križevcima priredili izložbu o sudarima Zemlje s malim tijelima Sunčeva sustava, a profesor Marjanac uz to je održao i prigodno predavanje.

Pokrovitelji drugog dana Dana meteorita Križevci su Planinarac j.d.o.o. Kalnik, Pekarstvo Šarić i glavni pokrovitelj Grad Križevci.

Ulazak je slobodan za sve zainteresirane građane, uz pridržavanje nužnih epidemioloških mjera.

Predavači su prošle godine priredili u Križevcima izložbu o sudarima Zemlje s manjim svemirskim tijelima

Počinju Dani meteorita Križevci

U četvrtak, 11. studenoga Križevačka astronomska udruga Perzeidi počinje obilježavanje 10. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do kraja godine planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, a također i izložba posvećena meteoritu Križevci, radionica i promatranje neba teleskopima. Prvoga dana, u četvrtak, u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice predavanje pod naslovom Hrvatska meteorska mreža održat će prof. dr. sc. Željko Andreić, a nakon njega govorit će Lovro Pavletić, doktorand Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci na temu Revolucija meteorske fizike izgradnjom znanstvenog instrumenta planetarnog razmjera. Predavanja počinju u 18 sati, a ulazak za posjetitelje je slobodan.

Željko Andreić jedno je vrijeme radio u Institutu “Ruđer Bošković” a od 2002. godine je redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od voditelja Hrvatske meteorske mreže. Napisao je oko 100 znanstvenih radova i sudjelovao na više od 90 znanstvenih konferencija. Od mladosti se bavi astronomijom i aktivno radi na popularizaciji znanosti kroz sustav školskih natjecanja iz astronomije, ljetnih škola astronomije i sl. Napisao je više od 100 popularnih članaka i održao mnoštvo znanstveno-popularnih predavanja. Koautor je udžbenika Astronomska početnica, i autor priručnika Mala opažačka astronomija namijenjenih školskoj djeci od 4. do 8. razreda. Autor je popularno-znanstvene knjige Naše noćno nebo namijenjene općoj populaciji.

U predavanju Hrvatska meteorska mreža ukratko će biti opisano nastajanje ove amaterske mreže za opažanje meteora, njen princip rada i noviteti koje je sa sobom donijela. Spomenut će se metoda triangulacije uz pomoć koje se dobivaju podaci o brzini i stazi meteora. Mreža je pomoću ovih metoda proizvela preko 100 novih potencijalnih potoka. Iako mreža nije namijenjena praćenju i istraživanju bolida i meteorita, jedno od njenih najvećih dostignuća je snimanje i posljedični pronalazak križevačkog meteorita.

Lovro Pavletić doktorand je Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Trenutno je zaposlen na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom Visokoenergijska astronomija gama zraka teleskopima MAGIC i CTA. Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane dobi te sudjeluje u organizaciji i provođenju mnogobrojnih projekata i događanja na temu prirodnih znanosti. Član je Akademskog astronomskog društva – Rijeka, a u radu Hrvatske meteorske mreže sudjeluje od 2007. godine.

Kratka najava predavanja Revolucija meteorske fizike izgradnjom znanstvenog instrumenta planetarnog razmjera: Povećanjem ljudske prisutnosti u svemiru i potencijalnom mogućnošću za rudarenjem asteroida u budućnosti, razumijevanje meteoroidske okoline u Zemljinoj blizini postaje ključno u ublažavanju njihovog negativnog destruktivnog utjecaja na svemirske letjelice. Cilj projekta Globalne meteorske mreže (Global Meteor Network) je izgraditi decentralizirani znanstveni instrument diljem svijeta – sustav vrlo osjetljivih, ali nisko-budžetnih meteorskih kamera. Trenutno je u pogonu više od 300 automatiziranih meteorskih kamera u preko 20 zemalja.

Namjera Križevačke astronomske udruge Perzeidi jest u dogledno vrijeme priključiti se aktivno Globalnoj meteorskoj mreži nabavom odgovarajućih kamera.

Projekt “Dani meteorita Križevci” organizira udruga Perzeidi, a financijski podržava Grad Križevci.

Dobro došli na 1. dan Dana meteorita Križevci!

18. lipnja 2015. voditelji HMM-a posjetili su prvi put zajedno mjesto pada meteorita Križevci (dr.sc. Željko Andreić prvi slijeva) (foto iz arhive Perzeida)

Večeras promatranje Mjeseca teleskopom iz središta grada

Mjesec malo poslije prve četvrti (iz arhive Perzeida, foto Martin Vujić)

Povodom Međunarodne noći promatranja Mjeseca koja je ove godine 16. listopada, a u okviru programa Future Hub Križevci, Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u subotu, 16. listopada, od 19 do 21 sat. Uz Mjesec koji je u odličnom položaju za promatranje, u fazi između prve četvrti i punog Mjeseca, promatrat ćemo i Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom i njegov satelit Titan, a možda još uspijemo nisko na jugozapadnom horizontu, iznad krovova nižih kuća “uhvatiti” i Veneru prije zalaska. Promatranje se organizira za sve znatiželjnike koji naiđu, i naravno, besplatno je. Dobro došli!