Večeras, 28. listopada, ali samo u slučaju vedrog neba, to jest ako Mjesec bude vidljiv na nebu i golim okom, Astronomsko društvo Perzeidi priređuje promatranje Mjeseca povodom male djelomične pomrčine Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Tada će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Vidljivi dio pomrčine počet će oko 21 sat i 36 minuta, a završiti oko 22 sata i 53 minute. Zvjezdarnica se otvara u 21 sat i promatranje je za sve zainteresirane posjetitelje besplatno.
Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night) je popularno-znanstvena manifestacija koja se organizira svake godine neke subote u listopadu na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, redovito kada je Mjesec oko prve četvrti. Ove godine Međunarodna noć promatranja Mjeseca održava se u subotu, 21. listopada. Suprotno očekivanjima mnogih koji nisu Mjesec promatrali teleskopom, zanimljivije je promatrati Mjesec kada nije pun, jer se detalji reljefa kao što su neravnine i krateri mnogo bolje razaznaju u igri svjetla i sjene na prijelazu iz Suncem osvijetljenog u neosvijetljeni dio Mjeseca, oko takozvanog terminatora koji je svake večeri na nekom drugom mjestu na Mjesecu pa zato nam svake večeri Mjesec pruža drugačiji prizor. Radi toga se Međunarodna noć promatranja Mjeseca priređuje uvijek kada je Mjesec u fazi oko prve četvrti i jer je u najpovoljnijem položaju za promatranje, najviše na nebu što može biti u vrijeme kada Sunce zalazi, pa sve do oko 22 sata i 30 minuta kada i on zalazi. Faza prve četvrti će nastupiti sljedećega jutra u 5 sati i 30 minuta, pa će te subotnje večeri za nas sa Zemlje Suncem biti osvjetljeno 45 posto površine Mjesečevog diska. Astronomsko društvo Perzeidi tada će, dakle 21. listopada navečer, organizirati javno promatranje Mjeseca teleskopima sa križevačke zvjezdarnice s početkom u 19 sati. Pridružiti se mogu svi zainteresirani i sudjelovanje je besplatno.
Uz Mjesec, atraktivne pojave na večernjem nebu koje će se te subote također moći vidjeti, sve to naravno uz uvjet da bude vedro nebo, bit će i najveći planeti Sunčevog sustava: Saturn sa svojim prstenovima i satelitima, te Jupiter sa svojim satelitima. Kako prognoza vremena nagovještava da bi nam mogli smetati oblaci, a za nedjelju se najavljuje povoljnije nebo, u slučaju da u subotu ne uspije promatranje, postoji mogućnost da se ponovi i dan kasnije, u nedjelju u isto vrijeme, od 19 sati pa do kada bude zainteresiranih, odnosno do zalaska Mjeseca.
Usput se može spomenuti da će i točno tjedan dana kasnije, 28. listopada, opet biti priređeno promatranje Mjeseca ali tada zbog drugog, ne baš svakidašnjeg razloga: desit će se djelomična pomrčina Mjeseca, s vrhuncem oko 22 sata i 15 minuta. Neće doduše biti velika, jer će samo 12% Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Počet će već oko 20 sati i završiti oko 23 sata, no to ćemo za tjedan dana još posebno najaviti.
Prošle srijede, 27. rujna 2023. godine, u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je izložba starih i unikatnih monokulara i binokulara iz privatne zbirke dr. sc. Branka Hanžeka. Ova zbirka optičkih sprava jedinstvena je u Hrvatskoj, a prvi puta je predstavljena javnosti upravo u Križevcima s ovom izložbom.
Zbirka sadrži 30 eksponata od kojih najstariji eksponat – monokular s početka 19. stoljeća potječe iz Teksasa, SAD. Tu su i rijetki primjerci mikroskopa, teleskopa i dalekozora, a svima je zajedničko da su u odličnom stanju i posve funkcionalni. Na otvorenju je predstavljen i katalog zbirke koji osim opisa eksponata sadrži i kratke povijesne crtice iz razdoblja kad je optička sprava izrađena te je opisana njihova namjena. Izložbu je organiziralo Astronomsko društvo Perzeidi uz podršku Koprivničko-križevačke županije.
Dr. sc. Tea Hatadi, ravnateljica Muzeja kao domaćin izložbe pozdravila je okupljene i predstavila ostale govornike te je izrazila zadovoljstvo što je izložba prvi puta predstavljena upravo u Gradskom Muzeju Križevci. Voditelj Kozmološkog centra i križevačke zvjezdarnice, dr. rer. nat. Andrej Dundović, istaknuo je zašto ovakva izložba, kao dio jednog većeg mozaika čiji je dio i nova zvjezdarnica u Križevcima, doprinosi ideji približavanja tematike Svemira ljudima te kako se nada da će i ovakve stvari naći interesa kod mladih jer optika je jedna od najzahtjevnijih područja tehnologije koja danas leži u srcu tehnološke proizvodnje mikročipova, a na kojima počiva moderno društvo. Na ovoj izložbi imamo prilike vidjeti razvoj te vještine kroz godine.
Autor izložbe dr. sc. Branko Hanžek prvo je istaknuo zašto su Križevci važni u kontekstu optičkih instrumenata jer je na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u 2. polovici 19. stoljeća odvijala nastava koja je uključivala predmete Mjerstvo te Mjeračina i rezanje, a na kojima su se koristili optički mjerni instrumenti. Osvrnuo se na pojedine izloške ispričavši kako su sakupljeni i restaurirani te je poručio kako mu i danas ljudi iz svih dijelova Hrvatske šalju stare optičke sprave čime kolekcija nije konačna. Najavio je i da je zbirka u proceduri zakonske zaštite kao hrvatsko kulturno dobro od znanstvenog značaja te je izrazio želju da zbirka dobije stalno mjesto u javnom prostoru, na primjer u Križevcima, a na što je ravnateljica Hatadi uzvratila da je to realna mogućnost kad Muzej osigura nove, veće prostore.
Predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i jedan od recenzenata zbirke, dr. sc. Željko Andreić, naglasio je da eksponati imaju i umjetničku vrijednost. Poručio je da su u svoje vrijeme ti predmeti bili izuzetno skupi, a opet su se nabavljali i na našem području u isto vrijeme kada su se pojavili i na Zapadu što govori u prilog činjenici da itekako imamo vrijednu povijest, samo da ju trebamo, kroz ovakve stare predmete, više čuvati, a ne bacati.
Izložba je otvorena do subote, 7. 10. te se može pogledati svakim radnim danom od 10 do 13 sati te subotom od 10 do 12 sati, a u četvrtak, 5. 10., članovi Astronomskog društva Perzeidi omogućit će i stručno vodstvo pri razgledanju. Posjetitelji mogu preuzeti i besplatan primjerak kataloga zbirke.
Povodom ove izložbe, Astronomsko društvo Perzeidi, organizira u četvrtak promatranje noćnog neba iz zvjezdarnice Kozmološkog centra od 20 sati.
Katalog je dostupan i u mrežnom izdanju na ovdje.
