‘Suze svetoga Lovre’ ipak nas neće potjerati u atomska skloništa

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Poput kiše meteora pljuštale su po našim medijima ovih dana najave redovitog meteorskog roja Perzeida u stilu: “najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti”, “najnevjerojatnija kiša meteora u cijelome desetljeću” (samo desetljeću?), “ovogodišnju spektakularnu nebesku pojavu ne smijete propustiti jer će se ponoviti tek za 96 godina”, “rasvjetljavat će noćno nebo, a neki od njih možda će biti vidljivi tijekom dana”… Kao izvor takvih najava navodi se portal respektabilnog imena, koji je to stvarno tako i objavio.

Nema, međutim, nikakvog razloga za takve prognoze, osim da se “izmisli” neki “spektakl”, kad već na nebu nema Marsa koji bi, da ga ima, sigurno po najavama bio velik poput lubenice. Po nekim “trezvenijim” nagađanjima, ovogodišnji Perzeidi bi čak mogli biti i “ispodprosječni”. Kulminacija se očekuje 12. kolovoza u popodnevnim satima, kad ih ne možemo vidjeti (tako sjajni ipak nisu), a noći će prije svega rasvjetljavati Mjesec u fazi posljednje četvrti ili na mnogim mjestima pretjerana javna rasvjeta. Osim toga, meteorolozi (koji se ne upuštaju u prognozu meteorskih pljuskova) najavljuju nam za ove dane mogućnost pljuskova obične vode s neba što bi itekako moglo pokvariti naše uživanje u promatranju “nebeskih krijesnica”. Perzeide mnogi rado nazivaju i “Suze svetog Lovre” iako ima astronoma kojima to ime baš i nije simpatično, jer nema dugu tradiciju i više je stvar pomodnosti. Pitanje je bi li ga odobrio i sveti Lovro s obzirom na to da je bio previše ponosan da bi plakao.

Promatranje s terena bivše vojarne 12. kolovoza 2014. (foto R. Matić)

Uzmemo li sve realne okolnosti u obzir, možemo biti zadovoljni ako uopće uspijemo sljedećih nekoliko noći vidjeti svakih nekoliko minuta po jedan meteor kako para nebo. Ne smijemo zbog toga biti razočarani, jer kad bi se obistinile najave s početka ovog članka, tada u tim pojavama ne bismo smjeli uživati, nego pred njima pobjeći u atomska skloništa. “Najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti” bi, dakle, nadmašio Sodomu i Gomoru, a primjer meteora koji je rasvijetlio noćno nebo bio je križevački meteorit (pa ga ipak u Križevcima nitko nije zapazio) i na kraju je pao velik kao krumpir brzinom oko 200 kilometara na sat. Izravan pogodak takvog Perzeida u glavu promatrača ne bi baš izazvao njegovo oduševljenje. Nadalje, primjerci meteora koji su bili vidljivi i danju su Tunguski meteorit i nedavni meteorit iznad Čeljabinska.

Promatranje s terena bivše vojarne 12. kolovoza 2014. (foto R.Matić)

Sretni da se ne moraju ovoga vikenda skrivati po atomskim skloništima, članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi predlažu svim zainteresiranim da se druže s njima ovih dana pod noćnim nebom ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: danas, 11. kolovoza na Strossmayerovom trgu pored paviljona, 12. kolovoza ne terenu bivše vojarne, na kraju puta koji vodi pored Srednje škole “Ivan Seljanec”, te 13. kolovoza na Stražincu, svaki dan od 21 sat, pa dok bude zainteresiranih. Uz “brojenje” Perzeida, teleskopima će se moći promatrati Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom, galaksija Andromeda, te brojne druge galaksije, kuglasti i otvoreni skupovi zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. U nadi da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, dobro došli!

U ponedjeljak, 7. kolovoza, promatramo našu sjenu na Mjesecu

Djelomična pomrčina Mjeseca otprilike će ovako izgledati

Nakon što Križevčanima u ponedjeljak, 7. kolovoza, u 20 sati i 5 minuta izađe pun Mjesec iznad Ratarske šume, učinit će im se da i nije pun, jer će se nad njegovim donjim dijelom nadvijati zagasito crvenkasta sjenka. Tko će tada imati nesmetan pogled prema istočnom i zapadnom horizontu, te ako bude vedro, moći će desetak minuta istovremeno vidjeti i Mjesec na istoku i Sunce koje zalazi deset minuta nakon izlaska Mjeseca. Zemlja će se nalaziti ne baš točno, ali otprilike između njih, što znači da će djelomično sprečavati Sunce u obasjavanju Mjeseca i to je razlog što nam Mjesec neće izgledati pun. Imat ćemo priliku promatrati djelomičnu pomrčinu Mjeseca. Ona će biti već gotovo na polovici svoga tijeka, pa će u 20 sati i 20 minuta biti najveća moguća površina Mjesečevog diska zatamnjena, a to je ovoga puta svega jedna četvrtina površine. Nakon toga zatamnjena površina počet će se smanjivati i djelomična pomrčina prestaje u 21 sat i 18 minuta. Do 22 sata i 51 minutu Mjesec se još nalazi u Zemljinoj polusjeni ali to je gotovo nezamjetljivo u odnosu na uobičajen sjaj punog Mjeseca.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi stoga pozivaju sve zainteresirane da ih u ponedjeljak, 7. kolovoza, od 20 sati nadalje (besplatno) posjete “na terenu”, uz njihove teleskope i dalekozore. Kako se pomrčina odvija nisko na istočnom obzoru, “kamp” će biti postavljen oko najviše točke Ratarne, negdje na cesti koja vodi od gospodarskih zgrada prema vidikovcu i dalje prema Potočkoj ulici, odakle se dobro vidi Ratarska šuma, jer će se Mjesec pojaviti na jugoistočnom obzoru iznad šume nedugo poslije 20 sati i 5 minuta. Preporučljivo je ne kasniti, jer će pomrčina svakog trenutka poslije 20 sati i 20 minuta biti sve slabija. Važno je također napomenuti da se iz grada pomrčina uglavnom neće moći vidjeti zbog zgrada i drveća. Kada se Mjesec “popne” dovoljno visoko na nebo da bude vidljiv i iz grada, pomrčina će već završiti.

Nakon završetka pomrčine, kad se smrači, moguće je promatranje Jupitera i njegovih satelita, Saturna s prstenom, te još nekih atrakcija ljetnog neba, poput galaksije Andromede i još nekih zanimljivih galaksija, kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, te dvojnih zvijezda. Od 21 sat i 35 minuta do 21 sat i 40 minuta pratit ćemo i prelet sjajne Međunarodne svemirske stanice od sjeverozapada prema jugoistoku, a proći će nam iznad glava na visini nešto većoj od 400 km, brzinom gotovo 8 kilometara u sekundi.

Ukoliko bude “beznadno” oblačno nebo, ili još gore, u slučaju kiše, promatranje se, naravno, otkazuje. “Popravnu” priliku u tom slučaju imamo 27. na 28. srpnja sljedeće godine kada pomrčina Mjeseca bude potpuna.

Ova pomrčina Mjeseca prethodi mnogo spektakularnijoj potpunoj pomrčini Sunca 21. kolovoza, ali ta će nas nažalost potpuno promašiti. Mjesečeva će sjena putovati poprijeko preko čitavog sjevernoameričkog kontinenta, pa će to sigurno biti najpraćenija pomrčina Sunca u povijesti.