Venera

Perzeidi večeras i sutra pozivaju na promatranje planeta i Mjeseca

Andrej Dundović
Venera na zalasku (pokraj krošnje drveta desno) i Jupiter (u sredini)

Oton Kučera još je davne 1895. godine u svojoj znanstveno-popularnoj knjizi o astronomiji Naše nebo napisao:

“…dobri moj čitatelju, ne požali truda, pak izađi sa mnom o sunčanom zapadu iz tijesne izbe svoje i uskih ulica, gdje jedva vidiš to krasno nebo, na otvorenu ravnicu i posveti koju uru motrenju pojava, kojima ćeš biti svjedok. Naći ćeš doduše dosta ljudi, koji će te gledati u čudu, što li nalaziš u tome zabave, da se zadubljuješ u to nebo, jer žalibože danas tisuće i tisuće i obrazovanih ljudi svaki dan gledaju te krasne pojave, a da ih ne vide. Neka ti oni ne budu mjerilom, rđav uzgoj, pretjerana borba za svakidašnji život, možda i niske strasti ugušile su u njima polet srca, koji već ne može da shvaća takovih užitaka. Ne dao nam Bog da ikad, pa ni u dubokoj starosti, padnemo na te niske grane!”

Ovih večeri posebno je preporučljivo izaći iz kuće, zaputiti se na mjesto gdje nema puno svjetlosnog onečišćenja i posvetiti svoj pogled i pažnju noćnom nebu! Osim što su večeri tople i vrlo vedre, imamo i odličan raspored čak četiri planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa koji su se poredali po nebeskom svodu od zapada prema istoku južnom stranom neba tako da se vide već u ranoj večeri i to istovremeno! Takva prilika događa se vrlo rijetko i na nju zapravo treba čekati godinama. Tu je i Mjesec koji je trenutno idealan za promatranje teleskopom prije nego uđe u mijene jakog sjaja. Venera kao drugi planet najbliži Suncu vjerno ga prati na zalasku pa zato i zalazi ubrzo nakon Sunca već oko 9 sati večeras. Veneru slijedi divovski Jupiter i njegovi mjeseci, od čega četiri najveća, Io, Europa, Ganimed i Kalista, vidimo kroz amaterske teleskope. Između Saturna i Jupitera ugurao se Mjesec. Mars dolazi posljednji, a sada je i naročito uočljivo crven jer je posebno blizu Zemlji.

Prošle nedjelje bila je gužva na promatranju ovogodišnjih Perzeida

Astronomska udruga Perzeidi ovih večeri stoga aktivno organizira promatranja, pa nakon meteorskog roja Perzeidi prošlog vikenda, ovaj vikend promatrat ćemo spomenute planete i Mjesec kroz naše teleskope te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Večeras imamo promatranje na Stražincu, nedaleko od Orehovca, a pomoć u organizaciji daje nam udruga Orej iz Orehovca. Dok u nedjelju organiziramo promatranje u gradu iza Tehnološkog parka na mjestu heliodroma bivše vojarne Križevci. To je samo 10 minuta pješke od centra grada i jedna od rijetkih lokacija u samom gradu s koje se sve ovo opisano može lako vidjeti.

Mliječna staza – naša galaktika

Konjunkcija Venere i Jupitera 27. kolovoza 2016.

Ratko Matić
Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016, foto Martin Vujić)
Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016., foto: Martin Vujić)

U subotu, 27. kolovoza, odmah poslije zalaska Sunca, samo između 20 i 20:30 sati vrlo nisko na zapadnom obzoru moći ćemo vidjeti dvije međusobno vrlo bliske sjajne točke. Radi se o Veneri i Jupiteru, a ta se pojava, kada su dva nebeska objekta vrlo blizu jedno drugom, naziva konjunkcija. Venera i Jupiter bit će još bliže jedno drugom no što su bili za konjunkcije 18. kolovoza 2014. kada su je Perzeidi promatrali i fotografirali pred zoru, a vidjela se još dugo i kad se počelo daniti. Ova današnja konjunkcija će biti teže vidljiva, a lako je moguće da promatranje i propadne, jer postaje vidljiva tek nekoliko minuta prije zalaska i Venere i Jupitera, lijevo od mjesta gdje je pola sata prije zašlo Sunce. Perzeidi će ovu pojavu promatrati s najviše točke Ratarne, s mjesta pored livade na kojoj su smješteni meteorološki uređaji i sprave, dakle s istog mjesta kao i 2014. godine, samo ovoga puta s pogledom prema zapadu. Sunce zalazi u 19:41, pa nakon toga treba čekati da se nebo bar malo zatamni kako bi se uočili Venera i Jupiter jedno pored drugog, ali oni zalaze već u 20:28, pa ćemo pojavu moći vidjeti svega nekoliko minuta, i to, naravno, pod uvjetom da nam se posreći vedar horizont.

Perzeidi teleskopima promatraju nebo iz središta Križevaca

Ratko Matić    1 Comment
Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta Križevaca 1. listopada 2014. (foto: Martin Vujić)
Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta Križevaca 1. listopada 2014. (foto: Martin Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi sljedećih nekoliko dana ima više razloga da se opet pojavi u javnosti, “na terenu”, da građanima predstavi svoje aktivnosti i omogući im da čak i iz središta grada vide na nebu neke objekte mnogo bolje nego što ih mogu vidjeti golim okom ili ih uopće ne mogu vidjeti. Osnovni preduvjet za uspjeh ove akcije jest vedro nebo, pa se pouzdaju u obećanja meteorologa da bi ga moglo biti u nizu od (čak) nekoliko dana, što je već mjesecima prava rijetkost. A razloga da se to iskoristi ima nekoliko: već od sumraka su na nebu u povoljnom položaju za promatranje Venera na zapadu i Jupiter sa svojim satelitima na istoku, visoko na nebu je i komet Lovejoy kojega nećemo još dugo moći vidjeti na našem nebu (a kad uskoro “nestane” s našeg neba, i nikad više) a i najljepši dio zvjezdanog neba, takozvano zimsko nebo, s Vlašićima, te zviježđima poput Bika, Kočijaša i Oriona, te mnoštvom izuzetno sjajnih zvijezda, poput Siriusa, nećemo još dugo imati prilike gledati. Nadalje, Mjesec je u fazi mlađaka, pa zalazi uskoro poslije Sunca i ne smeta pri promatranju manje sjajnih objekata iz mrkloga mraka. Osim toga, vidjet ćemo ga prividno u blizini Venere i Marsa, a posebno će se atraktivan i nesvakidašnji događaj desiti rane večeri 22. veljače, kad će Venera i Mars, dva nama najbliža planeta, biti toliko (prividno) blizu jedno drugome da će se moći vidjeti istovremeno u vidnom polju dalekozora i teleskopa pri manjim povećanjima, jer će biti jedno drugome toliko blizu koliko je inače prividni promjer punog Mjeseca. Svake večeri ovih dana moći ćemo pratiti i prolaske nebom Međunarodne svemirske stanice koja sjaji poput Venere ili bar Jupitera. Imaju Perzeidi i (samo) svoje posebne razloge za aktivnosti ovih dana (večeri): isprobavanje nekih novih elemenata opreme (iznenađenje!), proslavu četiri godine od pronalaženja meteorita Križevci, 20. veljače (a ovo je prva godišnjica nakon službenog priznanja meteorita), te sjećanje na preminulog, teško nadoknadivog, kolegu Darka Kišura (umro 23. veljače 2013.).

01
Dok iščekujemo konjunkciju Venere i Marsa 22. veljače, sjećamo se konjunkcije Venere i Jupitera iznad Ratarske šume rano ujutro 18. kolovoza 2014. godine. Događaj je bio “jači” čak i od oblaka (foto: Martin Vujić)

Članovi Udruge Perzeidi će se stoga sa svojom opremom za promatranje neba pojaviti u središtu Križevaca, na Strossmayerovom trgu, u četvrtak, 19. veljače, u 17:30 i tamo boraviti bar sat i po vremena, a možda i dulje, ovisno o zanimanju građana i posjećenosti, kako nitko od posjetitelja ne bi ostao zakinut za pogled kroz teleskope i dalekozor. Naravno da ova lokacija zbog svjetlosnog onečišćenja služi više popularizaciji i motivaciji građana za astronomiju nego što se može kvalitetno nešto i vidjeti (to se popularno zove “ulična astronomija”), pa će zato večer kasnije, u petak u isto vrijeme, Perzeidi ponoviti promatranje iz “kvalitetnijeg” mraka u Stražincu, mjestu nedaleko od Križevaca, bliže Kalniku, te pozivaju (upornije i znatiželjnije) građane da im se i tamo pridruže. Bude li sreće s vedrim nebom, Perzeidi s tog mjesta imaju namjeru pratiti i fotografirati “bliskost” (konjunkciju) Venere i Marsa 22. veljače. Pozivamo sve zainteresirane da se ovih dana pridruže Perzeidima, a kako primaju i nove članove, prilika je to i za trajno “pridruživanje” Perzeidima.

“Sastanak” Venere i Jupitera rano ujutro 18. kolovoza 2014.

Ratko Matić    1 Comment

Venus-Jupiter_18Aug2014_f

Probudimo li se u ponedjeljak, 18. kolovoza rano ujutro, ne treba ranije od 4:22, kad (u Križevcima) izlazi Venera, nebo će nas nagraditi lijepim nesvakidašnjim prizorom na istočnom horizontu. Minutu nakon Venere izaći će i Jupiter, a to su dva najsjajnija objekta na našem nebu poslije Sunca i Mjeseca. Od tada treba pričekati još nekoliko minuta da se “popnu” malo više iznad obzora, sve ovisi o tome koliko nam je “čist” pogled prema istočnom horizontu, i ugledat ćemo sjajne blještave točkice, poput zvijezda, Veneru i Jupiter, na prividnoj udaljenosti manjoj od prividnog promjera punog Mjeseca. Dakle, naš će se planet s vrlo sjajnom Venerom i nešto manje sjajnim Jupiterom naći gotovo na istom pravcu! Takva nesvakidašnja međusobna “približavanja” nebeskih objekata zovemo konjunkcijom. Idealno bi bilo kad bi jedno tijelo “prekrilo” drugo ili kad bi se bar “slijepila”. Postoje neke pretpostavke da su jednom takvom “bliskom” susretu Venere i Jupitera kad su se stopili u jednu veliku blještavu “zvijezdu” prije više od dvije tisuće godina tadašnji kroničari dali ime Betlehemska zvijezda.

Koliko se planeti brzo gibaju po nebeskom svodu, odnosno mijenjaju svoj položaj, moći ćemo se uvjeriti jutrima nakon toga, kada će se Jupiter i Venera vidljivo sve više “razilaziti”. Jupiter će izlaziti sve ranije, a Venera sve kasnije. No, to ne znači da će Jupiter i Venera u ponedjeljak ujutro stvarno biti blizu jedno drugome, jer mi nemamo percepciju “dubine” neba. Venera će od nas biti daleko 240 milijuna kilometara, a Jupiter mnogo dalje iz nje, od nas daleko 930 milijuna kilometara. Prizor će još obogatiti i “bliski” otvoreni zvjezdani skup Jaslice (M44 ili Košnica), od Venere lijevo, ali također ne dalje od prividnog promjera punog Mjeseca.

Venus-Jupiter-conj-with-M44_edited-2-260x190

Tako blizu do sada smo posljednji put mogli vidjeti Veneru i Jupiter 23. veljače 1999. godine a sljedeći tako blizak susret uslijedit će tek 1. rujna 2040. godine! Do tada će svi njihovi susreti biti na većim prividnim udaljenostima. U lipnju sljedeće godine još uvijek će oboje stati “unutar” diska punog Mjeseca.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi promatrat će ovaj “fenomen” teleskopom i dalekozorom s najviše točke Ratarne u Križevcima, na putu prema Ratarskoj šumi, odakle je dobar pogled na šumu u nizini iznad koje će ugledati očekivani prizor, pa pozivaju uporne znatiželjnike da im se pridruže. Perzeidi planiraju doći na mjesto promatranja u ponedjeljak, 18. kolovoza oko 4:15 ujutro. U istom vidnom polju teleskopa, a pogotovo dalekozora, osim Venere i Jupitera trebali bi se pored Jupitera vidjeti i bar dva njegova satelita, Io i Europa. Da bi se vidio ovaj zanimljiv prizor nisu nužna optička pomagala, sve (osim Jupiterovih satelita) može se vidjeti i golim okom, pa vas podsjećamo da to pogledate gdje god da se nađete u to doba. Jedini je uvjet da ste budni. Sretno nam gledanje i vedro nebo kojeg je tako malo bilo ove godine, da nam nije omogućilo niti promatranje meteora Perzeida iz Stražinca 12. na 13. kolovoza, kad ih je trebalo biti najviše.

Venus-Jupiter-Aug18-scopeview-351x360

Astronomski ‘Dan D’ u Križevcima 6. lipnja – ‘invazija’ na Veneru

Ratko Matić    1 Comment

(Izvor: križevci.info; autor: Ratko Matić; foto: Martin Vujić, Ratko Matić)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Križevačka astronomska udruga “Perzeidi” rano je ujutro, 6. lipnja u niz svojih aktivnosti ubilježila još jednu: uspješnu “invaziju” na planet Veneru. Taj planet obično vidimo na nebu prije izlaska ili poslije zalaska Sunca kao najsvjetliji objekt ako izuzmemo Sunce i Mjesec, ali vrlo se rijetko može vidjeti u “suprotnom svjetlu”, kao crni kružić. To je moguće samo ako joj se nađemo “iza leđa”, tako da vidimo njenu noćnu stranu. No da bismo vidjeli tu njenu “tamnu stranu”, u pozadini, kao kontrast, mora blještati Sunčev disk.

Posljednji se put do sada Venera našla točno na pravcu između Sunca i Zemlje 8. lipnja 2004. godine, prije toga 6. prosinca 1882. (!), a nakon današnjega 6. lipnja 2012. ponovno ćemo je imati prilike (kako tko) vidjeti u toj poziciji tek 11. prosinca 2117. godine!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Počelo je na Ratarni

Kako je to prilično izuzetan događaj, nekoliko se nas “Perzeida” potrudilo probuditi rano ujutro prije izlaska Sunca (iako smo još noću preko interneta gledali izravan prijenos početka ovog fenomena), što znači u 4 sata ujutro, i na “najvišem vrhu” Ratarne, s pogledom na Široko Brezje odakle smo očekivali izlazak Sunca u 5 sati i 4 minute, pripremili smo svu potrebnu aparaturu (naočale za promatranje pomrčine Sunca, teleskop opremljen propisnim filterom za promatranje Sunca i fotoaparate) kako nam ne bi promakla nijedna sekunda toga događaja koji je započeo već nešto poslije ponoći po našem vremenu, ali negdje s druge strane našeg planeta, a završio u 6 sati i 55 minuta. To znači da smo mi mogli vidjeti samo posljednjih manje od dva sata te pojave, za razliku od prošlog takvog događaja koji je trajao čitavo dopodne. Dragocjenost svake sekunde jest u tome što nitko ne može garantirati neće li promatranju smetati oblaci, pa se može dogoditi da nebo bude vedro, ako i to, samo prvih nekoliko minuta nakon izlaska Sunca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nastavilo se u gradu, vidi se i koliko je sati

Sunce je počelo izlaziti u sumaglici na horizontu, ali viši dijelovi neba svojim plavetnilom ipak su ulijevali nadu i optimizam. Bilo je prilično svježe, pa nam je dobrodošla zimska odjeća, ali nakon toga vrijeme je tako poslužilo da smo nakon uspješnog “ispraćaja” Venere sa Sunčevog diska, u 7 sati ujutro, već sjedili na jutarnjoj kavici u košuljama kratkih rukava, dok je Sunce nemilice “peklo”, nakon ove, za njega beznačajne “pomrčine” koju mu je priredila Venera.

Kroz naočale za promatranje pomrčine Sunca prvi smo put ugledali malu crnu točkicu u gornjem desnom uglu Sunčevog diska (ako smijem reći da disk ima ugao!), u 5 sati i 15 minuta, a dalje je sve išlo “glatko”. Sve smo stigli, dobro namjestiti teleskop s filterom i do mile volje pola sata se nagledati kako se mala crna točkica sve više približava rubu Sunčeva diska na svom putu slijeva udesno, a plavo nebo bez ijednog oblačka obećavalo je da ćemo ovu pojavu moći bez prekida pratiti do samog njenog kraja. Zato smo odlučili “riskirati” petnaestak minuta promatranja da se premjestimo na glavni gradski trg u Križevcima i da odande promatramo posljednji sat Venerinog tranzita, kako se stručno zove ta “mala pomrčina” Sunca. Ta promjena mjesta omogućila nam je da ovo promatranje (i snimanje te pojave) podijelimo i s našim sugrađanima koji bi slučajno naišli na putu na posao, na tržnicu ili na jutarnju kavu. Tako se desilo da je ovom drugom dijelu promatranja prisustvovalo nešto više znatiželjnih očiju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zanimljiv naziv trgovine u pozadini!

Uspjeli smo snimiti i nekoliko fotografija tranzita kroz teleskop, usprkos tome što nismo baš pohvalno opremljeni za taj posao, ali smisao za improvizaciju i srce nadoknađuju sve ostale naše nedostatke. Na snimci Venera je u donjem dijelu Sunčeva diska jer naš teleskop okreće sliku naopačke. Kada smo gledali prostim okom, samo kroz naočale za praćenje pomrčine Sunca, Venera se vidjela u gornjem dijelu Sunčeva diska. Na više mjesta po čitavom Sunčevom disku oko ekvatora vide se i mnogo manje uočljive sitne tamne mrlje. To su Sunčeve pjege, jer sad je razdoblje pojačane aktivnosti Sunca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na svijetu ima i boljih snimki, ali ova je naša!

Niti pola sata nakon završetka tranzita, nebo se počelo mutiti i nakon toga još je satima bilo sumorno sivo, bez ijedne zrake Sunca. Tko se probudio tek tada, nije ni slutio da su prva dva sata dana prošla u sasvim drugačijem ozračju. Između nas i Sunca do tada, baš kad nam je to trebalo, bila je samo zavidno prozirna Zemljina atmosfera i mala crna točkica koja je pred našim očima putovala “preko” Sunčevog diska i to više neće učiniti do prosinca 2117. godine! Taj datum, osim što je jako daleko, baš i ne obećava da ćemo i tada imati sreću da nam bude tako vedro nebo!