Ljetni tečaj astrofotografije

Uvod u astrofotografiju” kratak je tečaj koji će se održavati u naredna dva tjedna na križevačkoj zvjezdarnici kroz četiri radionice. Ovaj je tečaj namijenjen prvo onima koji se već bave fotografijom i željeli bi istražiti ovu pomalo egzotičnu domenu fotografije, ali je namijenjen i onima s interesom za svemirom koji već imaju iskustvo neposrednog opažanja svemira okom, ali bi željeli to što vide i nekako zabilježiti trajnije na slici. Pored toga, cilj je kroz ove radionice ovladati novim znanjima i vještinama kako bi na križevačkoj zvjezdarnici stasali novi astrofotografi koji bi iskoristili veliki teleskop zvjezdarnice fotografirajući divne nebeske fenomene.

Kroz ovaj tečaj posvetit ćemo se više osnovnoj tehnici fotografiranja noćnog neba nego drugim aspektima fotografije, a same radionice bit će podijeljene na sljedeće nastavke:

  1. Uvod i pregled pristupa; 2. Astrofotografija bez praćenja (16. 8. 21:00 sat)
  2. Astrofotografija s praćenjem i klasičnim objektivima (17. 8., 21:00 sat)
  3. Astrofotografija kroz teleskop 1/2 (21. 8., 21:00 sat)
  4. Astrofotografija kroz teleskop 2/2 (23. 8., 21:00 sat)

Sve radionice održavat će se u Kozmološkom centru, odnosno križevačkoj zvjezdarnici, a organizirane su od strane udruge P.O.I.N.T. i AD Perzeidi u sklopu projekta SPARK. Radionice će voditi Andrej Dundović, dugogodišnji fotograf-amater s jedne strane, a s druge strane astrofizičar koji već dugi niz godina proučava svemir kroz teoriju i kroz praksu.

Tečaj je namijenjen polaznicima od 14 godina i starijima, a zaintereisrani se mogu prijaviti ovdje. Preporuka je da polaznici na radionice donesu svoj fotoaparat ukoliko ga imaju.

Ovogodišnji meteorski roj Perzeidi privukao velik interes javnosti

Povodom ovogodišnjeg meteorskog roja Perzeida, križevačko astronomsko društvo nazvano po ovom fenomenu, Perzeidi, prošli je vikend organiziralo dva promatranja noćnog neba za javnost.

Promatranje meteorskog roja i predavanje Ratka Matića na krovu zvjezdarnice (foto: A. Dundović)

U petak, s križevačke zvjezdarnice, kratki uvod u snalaženje na noćnom nebu dao je dugogodišnji popularizator astronomije i član društva, Ratko Matić. Istovremeno je pedesetak posjetitelja svjetočilo i pokojem meteoru koji im je zasvijetlio iznad glava. Promatrao se zatim Saturn, a kasnije se na nebu pojavio i sjajni Jupiter.

Drugo promatranje održano je u subotu na Stražincu, nedaleko od Orehovca, oko 12 kilometara od Križevaca. Tamo je nebo bilo tamnije pa su se mogli vidjeti i manje sjajni uleti u atmosferu ovog svemirskog materijala otpalog s kometa Swift–Tuttle koji je prošao u blizini Zemljine orbite zadnji puta 1992. godine. Idući će puta opet “zasijati” novi materijal daleke 2126.

Ovaj vjerojatno najpoznatiji meteorski roj dobio je naziv po zviježđu Perzej iz kojeg prividno meteori dolaze, a što se stručno naziva radijantom meteorskog roja. Doduše, taj radijant se u novije vrijeme malo pomaknuo prema susjednim zviježđima, Kasiopeje i Žirafe, zbog precesije Zemljine orbite. Time je malo i olakšano praćenje ovih meteora jer se ovaj radijant nalazi na Mliječnoj stazi, pa ako se Mliječna staza vidi na noćnom nebu, sigurno je da će meteori učestalo strujati uzduž nje.

Ovogodišnji Perzeidi ispred Mliječne staze, uskliano sa Stražinca – kombinirano na jednoj slici desetak meteora koji su prošli kroz kadar u toku sat vremena (foto: A. Dundović)
Oko četrdeset posjetitelja na Stražincu, od kojih su mnogi došli i iz Zagreba, ove je godine dobilo je lijepu predstavu zvijezda padalica, što zbog vrlo vedrog neba, a što zbog izostanka Mjeseca koji je prošle godine svojim sjajem pokvario praćenje ovog fenomena. Po nekom procjenama učestalost vidljivih Perzeida ove godine bio je i do 100 meteora na sat, a ovogodišnji kalendar nas je počastio i što je maksimum ovog fenomena pao na vikend (večer s 12. na 13. kolovoza), tako da su neki ostali uživati u noćnom nebu i do jutarnjih sati. Okupljanje je popratila i ekipa Nove TV, a za koju su članovi astronomskog društva i drugi građani dali izjave i prenijeli svoje dojmove.

Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)
Promatranje Perzeida na Stražincu (foto: A. Dundović)

Ova promatranja organizirana su u sklopu projekta SPARK i to su jedni od posljednjih aktivnosti na ovom projektu prije njegovog završetka s krajem ovog mjeseca.

Projekt SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca” provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 385.902,17 EUR, odnosno 2.907.579,89 kuna. Projekt provodi udruga P.O.I.N.T. s partnerima: AD Perzeidi, Zaklada “Volim Križevce”, Pučko otvoreno učilište Križevci, Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Grad Križevci.

Promatranje Perzeida s Astronomskim društvom Perzeidi

I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira praćenje nebeskog spektakla koji priređuje meteorski roj Perzeidi. Promatranje će trajati dvije večeri i noći, a po potrebi i tri, pa se pozivaju svi zainteresirani da podijele taj događaj s križevačkim astronomima.

Prve večeri, u petak, 11. kolovoza od 21 sat Perzeidi (astronomi) nas pozivaju na terasu križevačke zvjezdarnice gdje će biti priređeno ne samo promatranje meteora, nego teleskopom i ostalih nebeskih atrakcija (poput Saturna, a možda dočekamo i izlazak Jupitera), te razgledavanje same zvjezdarnice. S tog mjesta sigurno nećemo moći nabrojiti toliko Perzeida (meteora) koliko bismo ih mogli vidjeti s nekog mjesta izvan grada na kojem nema toliko umjetne rasvjete, ali ćemo se moći informirati o fenomenu meteora i dogovoriti se za glavno promatranje nebeskih krijesnica večer kasnije, u subotu, 12. kolovoza, također od 21 sat, sa Stražinca, brdašca nedaleko od Križevaca, gdje je svjetlosno onečišćenje mnogo manje, pa očekujemo vidjeti u prosjeku bar jedan svjetlosni trag na nebu svake minute.

Posljednjih godina mediji za ovu pojavu sve više nameću naziv Suze svetoga Lovre kao nešto “tradicionalno”, za što nema opravdanih argumenata. Zato “ozbiljniji” astronomi nisu skloni tom nazivu, s čim bi se vjerojatno složio i sam sveti Lovro, a trebali bi se složiti i njegovi štovatelji. Ta sintagma, naime, nikako ne ide u prilog svetom Lovri, čak ga i vrijeđa, jer on, po predanju, nije zaplakao kad su ga mučili. Ako ćemo se izražavati metaforički i poetski, mnogo je prikladniji naš naziv “nebeske krijesnice” koji su sa simpatijama ocijenili i mnogi astronomi u svijetu.

Usput, u ovo vrijeme “demokratizacije” medija, pogotovo elektroničkih, sve se više objavljuju članci u kojima se vrlo nestručno najavljuju neki “nebeski” događaji. Tako se mogu pročitati i najave “supermjeseca” u ovom kalendarskom mjesecu (“začudo” čak dva “supermjeseca”), naivno senzacionalistički intonirane, pa se naglašava kako se “supermjesec” (zamislite!) može vidjeti i golim okom, a odmah zatim i da je “iznimno velik” (pa kako ga onda ne bismo vidjeli golim okom, kad vidimo i “obični” mjesec bez problema!). No, treba reći da taj takozvani “supermjesec” uopće nije “iznimno” velik, nego predvidivo “velik”, baš koliko treba biti! Vrhunac nepoznavanja banalnih činjenica dolazi do izražaja u jednom članku u kojem piše kako će taj “supermjesec” (od prije desetak dana), “utjecati i na padanje zvijezda između 12. i 13. kolovoza koje će se onda slabije vidjeti zbog svjetlosti mjeseca” (citat). Prvo, “supermjesec” ne može nikako utjecati na “padanje zvijezda” (to je, ako ništa drugo, bar nespretna formulacija), a drugo – autor/ica članka misli da će “supermjesec” blještati na nebu još i dva tjedna nakon što se pojavio! Pa treba naglasiti baš suprotno, da u vrijeme “padanja” nebeskih krijesnica Mjeseca uglavnom uopće neće biti na nebu, jer otprilike dva tjedna nakon punog mjeseca slijedi mladi mjesec! Znači, baš u te dane maksimuma Perzeida, Mjeseca neće niti biti na našem nebu navečer i dobar dio noći, konkretno 13. kolovoza izlazi tek oko dva sata poslije ponoći i to u obliku tankog srpa, a ne punog mjeseca! Zato možemo konstatirati ne da će Mjesec “smetati”, nego da je, što se tiče Mjeseca, ovo jedna od boljih godina za promatranje Perzeida, kada će Mjesec “smetati” zanemarivo malo ako uspoređujemo s onim kako bi mogao da je pun!

Vidimo se na promatranjima Perzeida kako je najavljeno: u petak na zvjezdarnici, a u subotu na Stražincu, od 21 sat nadalje! U slučaju da nam u subotu vedrina neba ne bude sklona ili da se pokaže veliki interes javnosti, promatranje Perzeida može se ponoviti i u nedjelju u isto vrijeme i s istog mjesta kao u subotu.

Otvoreni upisi za ljetnu školu “Mikrokozmos i makrokozmos”

Ovogodišnja ljetna škola posvećena je jedinstvenoj vezi Čovjeka i Svemira – mikrokozmosa i makrokozmosa – kao svojoj glavnoj temi. Na ovom, trećem po redu, ljetnom susretu istraživanja Svemira u Križevcima, koje će se održati od 17. do 21. 7. 2023., bavit ćemo se nizom pitanja, no sva se ona mogu shvatiti kao dio istog motiva: Čovjek je sam za sebe jedan čitav Svemir – mikrokozmos i kao takav je neshvatljiv bez razumijevanja velikog Svemira – makrokozmosa – u koji je postavljen. S druge strane, svako znanje o Svemiru moguće je samo putem onoga tko ga spoznaje – Čovjeka. Zbog toga se bez razumijevanja toga što Čovjek jest uopće ne može govorit.

Uz stalne znanstvenike i voditelje znanstveno-obrazovnih programa Kozmološkog centra, dr. rer. nat. Andreja Dundovića i dr. rer. nat. Petra Pavlovića, na ovogodišnjoj ljetnoj školi će sudjelovati i gostujući znanstvenici iz područja filozofije – dr. sc. Kristijan Gradečak, izv. prof. dr. sc. Boško Pešić, doc. dr. sc. Luka Perušić – čime će ova ljetna škola dobiti i istaknuto interdisciplinaran, humanističko-prirodoslovni karakter.

Ovogodišnja je ljetna škola jedinstvena i ne postoji ništa slično pogotovo ne javno dostupno na našem govornom području, stoga je savršeno mjesto za sve one koji vole postavljati najdublja pitanja o sebi i Svemiru.

Izvor: Future Hub Križevci, Silvia Novosel, 2022.

U toku pet dana, koliko će trajati ljetna škola, predstavit će se čitav niz pitanja vezanih uz glavnu temu – kako shvatiti vezu Čovjeka i Svemira, što današnja znanost zapravo zna o Kozmosu i koja su njezina moguća ograničenja, koje posljedice ima razvoj znanja o Svemiru na ljudsko društvo, kako možemo shvatiti kozmičke mitove starih naroda – a osim predavanja i diskusija bavit ćemo se i promatranjem zvjezdanog neba sa zvjezdarnice Kozmološkog centra.

Na sudjelovanje u ljetnoj školi pozvani su svi zainteresirani, od srednje škole pa nadalje, a dobrodošli su i motivirani učenici viših razreda osnovnih škola.

Zainteresirani se mogu prijaviti putem prijavnog obrasca na web stranici projekta SPARK, a gdje mogu saznati i dodatne informacije o ovoj ljetnoj školi.

Ovogodišnju ljetnu školu organiziraju udruga P.O.I.N.T. i Astronomsko društvo Perzeidi u sklopu projekta SPARK.

Večeras predavanje kako je dokazana teorija relativnosti

Prof. Vernesa Smolčić u Daruvaru na festivalu 10 dana astronomije 21. travnja 2023. (foto M.Vujić)

Danas se završavaju ovogodišnji Dani meteorita Križevci u kojima je obilježen i Međunarodni dan asteroida, predavanjem poznate astrofizičarke, profesorice na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Vernese Smolčić. Ona je i poznata popularizatorica znanosti čiju Astroučionicu na internetu posjećuju i lako razumiju svi uzrasti bez obzira koliko su im svemir i fizika bliski i koliko se bave tim temama. Večeras će nam u Multimedijskoj dvorani gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima s početkom u 19 sati održati predavanje na temu “Eddingtonov eksperiment”. Radi se o prvom dokazu ili bar jednom od prvih dokaza ispravnosti Einsteinove teorije relativnosti, odnosno njenih posljedica. Po toj teoriji, zrake svjetlosti trebale bi skretati kada prolaze pored velikih masa. Kako je to pošlo za rukom promatrački dokazati britanskim astronomima Franku Watsonu Dysonu i Arthuru Stanleyu Eddingtonu prilikom potpune pomrčine Sunca 29. svibnja 1919. godine, čut ćemo na večerašnjem predavanju. Rezultate promatranja pomrčine Eddington je predstavio Kraljevskom društvu u Londonu i, nakon određenog razmatranja, oni su prihvaćeni. Široka novinska pokrivenost ovih događaja nakon toga dovela je do svjetske slave Einsteina i njegovih teorija. Svi ste dobro došli, a ulazak na predavanje je slobodan.

Dani meteorita Križevci 2023.

I ove godine Astronomsko društvo Perzeidi organizira Dane meteorita Križevci povodom 12. obljetnice pada meteorita Križevci, a ujedno obilježava s udrugom ProGEO-Hrvatska i UN-ov Dan asteroida 30. lipnja.

Meteor(it) Križevci zasjao je na nebu s 4. na 5. veljače 2011. godine, a zahvaljujući Hrvatskoj meteorskoj mreži koja je svojim kamerama snimila pad i izračunala mjesto pada te velikoj potrazi članova astronomskih društava iz cijele Hrvatske koje su koordinirali tada netom osnovani domaćini u Križevcima – Perzeidi, jedan je fragment meteorita konačno i pronađen 20. veljače 2011. Meteorit je službeno i potvrđen te je ušao u svjetski katalog Međunarodnog meteoritičkog društva 26. lipnja 2014. kao peti meteorit nađen i evidentiran na području Hrvatske.

Ovogodišnji program donosi križevačkoj publici dva znanstveno-popularna predavanja, dr. sc. Nenada Raosa i prof. dr. sc. Vernese Smolčić, te dvije radionice u izvedbi dr. sc. Ljerke Marjanac i Karla Bermanca iz udruge ProGEO-Hrvatska. Radionice su osmišljene za sve uzraste, pa će biti zanimljive i djeci koja su na njih posebno pozvana. Uz predavanja i radionice, organizira se i jedno promatranje noćnog neba iz križevačke zvjezdarnice.

Program počinje u petak u 16:30 u Kozmološkom centru / Zvjezdarnici s radionicama “Modeliranje Tunguske eksplozije” i “Modeliranje impakata”, a s početkom u 19 sati u Multimedijskoj dvorani Knjižnice Nenad Raos će održati predavanje pod naslovom “Asteroidi i postanak života na Zemlji”. U subotu u 21 sat građani će moći sudjelovati u promatranju noćnog neba iz zvjezdarnice, a u ponedjeljak s početkom u 19 sati Vernesa Smolčić će održati svoje predavanje.

Dane meteorita Križevci organiziraju AD Perzeidi i ProGEO-Hrvatska, a uz pokroviteljstvo Grada Križevaca.

U nastavku donosimo biografije predavača

prof. dr. sc. VERNESA SMOLČIĆ

Vernesa je završila studij fizike na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a već je za vrijeme diplomskog studija stekla međunarodna znanstvena iskustva na Zvjezdarnici u Beču, Sveučilištu u Princetoneu i Vatikanskoj ljetnoj školi. Doktorirala je u Heidelbergu u Njemačkoj, na Sveučilištu Ruperto-Carola, izrađujući svoju disertaciju na Max-Planckovu institutu za astronomiju (MPIA). Potom se usavršavala kao postdoktorica na Kalifornijskome institutu za tehnologiju u SAD-u te opet u Njemačkoj (na institutu za astronomiju Argelander u Bonnu i Europskoj južnoj zvjezdarnici u Garchingu kraj Münchena). Nakon gotovo deset godina izvan Hrvatske, vratila se 2013. na mjesto docentice na Fizičkom odsjeku PMF-a, gdje je od 2019. redovita profesorica. Od povratka u Hrvatsku nastavila je svoje međunarodne suradnje s kolegama iz cijeloga svijeta, uz nekoliko duljih boravaka na brojnim sveučilištima i ustanovama u Australiji.

Vernesa ističe da je jedno od njezinih najvećih znanstvenih postignuća dobivanje i vođenje projekta koji je financiralo Europsko istraživačko vijeće (European Research Council Starting Grant) u vrijednosti od milijun i pol eura i u trajanju od pet i pol godina (od 2014. do 2019.). (izvor)

dr. sc. NENAD RAOS

Nenad Raos, rođen u Zagrebu 1951. godine, je kemičar, umirovljeni znanstveni savjetnik u trajnome zvanju. Još od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti: napisao je stotine znanstveno-popularnih članaka, bio je glavni urednik Prirode te urednik rubrike „Kemija u nastavi“ u časopisu Kemija u industriji. Autor je sedam izložbi u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu te 14 znanstveno-popularnih knjiga. Nagrađen je Državnom godišnjom nagradom za popularizaciju znanosti 2003. godine.

dr. sc. LJERKA MARJANAC

Dr. sc. Ljerka Marjanac rođena je 1956. g. u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu školu i jezičnu gimnaziju. Maturirala je 1974. u Palo Altu, Kalifornija. Studij geologije završila je 1980. g. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirala 2012. g. Predavala je fizičku geologiju u prirodoslovnoj gimnaziji Vladimir Prelog u Zagrebu 1984. g., a kasnije 1993. g. sedimentologiju u Geološkom institutu Sveučilišta u Bergenu u Norveškoj. Od 1986. do 1992. g. radila je u INA-Geološkom konzaltingu Zagreb (bivši INA-Projekt), a u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjentosti od 1996. do umirovljenja 2021. g.

Popularizacijom geologije bavi se od 90-tih godina. Od 1996. do 2002. g. vodila je Sekciju za zaštitu geološke baštine u Hrvatskom geološkom društvu. Suosnivač je Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine kojoj je predsjednica od 2005. g. Članica je ProGEO međunarodne asocijacije za zaštitu geološke baštine i članica je njenog upravnog odbora od 2020. g., te predsjednica ProGEO Regionalne grupe za jugoistočnu Europu. Od 2022. g. vodila je UNESCO IGCP projekt 737 Smart geology for better community zajedno s članovima Regionalne grupe. U sklopu projekta organizirala je prvi međunarodni simpozij Geopark i znanosti. U okviru aktivnosti Udruge suorganizirala je brojna popularno-znanstvena događanja i vodila edukativne radionice. Autorica je edukativne izložbe Fosili na drugi način – dodirni me, zagrli me, upoznaj me.

KARLO BERMANEC

Rođen je 1984. g. u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu Jure Kaštelana i Poštansku i telekomunikacijsku srednju školu, a diplomirao je elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru Radiokomunikacije i profesionalna elektronika.

Tijekom 2010. g. radio je kao profesor elektrotehničkih predmeta u srednjoj školi Sesvete, a sada je zaposlen u Hrvatskom Telekomu. Početkom akademske godine 2018. g. bio je honorarni asistent na TVZ-u za elektrotehniku.

Član je Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska, i održava javna predavanja te sudjeluje u radionicama iz astronomije i geologije u sklopu “Skoka u znanost” u Sisku, Festivala znanosti u Zagrebu i na Rabu, Rapske noći istraživača i Dana asteroida. Koautor je dvije znanstveno-popularne izložbe.

Otvorene prijave za Malu školu astronomije i druge obrazovne programe u sklopu projekta SPARK

Nova križevačka zvjezdarnica, otvorena 20. 4. kao dio Kozmološkog centra, pokreće Malu školu astronomije i druge raznovrsne obrazovne programe.

Mala škola astronomije višednevni je obrazovni program za polaznike svih uzrasta kroz koji je cilj usvojiti osnove snalaženja na noćnom nebu, upoznati se s najvidljivijim objektima noćnog neba te usvojiti principe rada teleskopa. Ova predavanja, radionice i promatranja neba polaznici će prolaziti kroz više večeri uz stručno vodstvo. Oni koji žele samo jednokratno posjetiti i obići novu zvjezdarnicu bez upisivanja obrazovnog programa, to mogu učiniti utorkom i četvrtkom od 19:00 do 19:30 sati, a organizirat će se i promatranja noćnog neba za javnost u prosjeku jednom mjesečno što će biti posebno najavljeno.

Pored Male škole astronomije otvorene su prijave i za druge obrazovne programe. Za kreativce tu je Mala škola digitalnog crtanja koju će voditi Ivan Ivanović i na kojoj će polaznici kroz 5 radionica usvojiti osnove digitalnog crtanja te grafičke dorade slika. Za ove radionice nije potrebno predznanje, a prilagođene su učenicima viših razreda osnovnih škola i starijima. Za srednjoškolce i studente s interesom za računala koji uistinu žele ovladati računalima namijenjen je program koji će se provoditi u 18 nastavaka – GNU/Linux i napredne računalne vještine. Za više razrede osnovnih škola i starije uzraste kreću i radionice tehnike: za astronomiju, fiziku i robotiku. Na ovih 18 radionica naglasak je na praktičnom radu koji uključuje elektroniku, mehaniku i programiranje s ciljem realizacije malih projekata vezanih za astronomiju, fiziku i robotiku. Radionice GNU/Linuxa i radionice tehnike vodit će Andrej Dundović.

Svi navedeni obrazovni programi su besplatni, a prijave su moguće putem web stranica spark.krizevci.eu, pod dijelom “Programi”. Termini održavanja bit će u pravilu u večernjim satima, a točni dani u tjednu i vrijeme bit će određeno u dogovoru s prijavljenima.

Organizatori ovih programa su udruga P.O.I.N.T. i Astronomsko društvo Perzeidi, a provode se u sklopu projekta SPARK – “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca”. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Projekt traje dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge P.O.I.N.T. Za više informacija o EU fondovima posjetite www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr.

Susret Venere i Jupitera

Jupiter, Mjesec i Venera (vidi se kroz krošnju stabla desno dolje od Mjeseca) promatraju se sa križevačke zvjezdarnice 22. veljače (foto Andrej Dundović)

Sva se svemirska tijela gibaju jedna u odnosu na druga velikim brzinama i u različitim smjerovima. Niti Zemlja, s koje promatramo svemir oko nas, nije izuzetak. Zato, kada pogledamo večernje i noćno nebo, svaki je prizor koji vidimo teoretski uvijek jedinstven i neponovljiv. Međutim, promjene međusobnih položaja vrlo dalekih svemirskih objekata, poput zvijezda, ne samo da ne možemo uočiti iz noći u noć, nego čak ni u vremenskom intervalu kao što je naš životni vijek. S druge pak strane, pomake bliskih nam objekata, kao što je Mjesec, lako uočavamo već u vremenskom razmaku od jedne do druge večeri. Čak i pomake planeta koji su nam također bliski u svemirskim razmjerima, iz noći u noć uglavnom nije lako uočiti, a to “pomicanje” ipak je bilo neosporno već pronicljivim antičkim promatračima neba, pa su takva nebeska tijela i nazvali “lutalicama”.

Planeti se, pa tako i Zemlja, gibaju oko Sunca po elipsama međusobno različitim brzinama, a svima se staze nalaze u ravninama koje vrlo malo odstupaju od ravnine kojom se Zemlja giba oko Sunca pa se s našeg stajališta svi planeti gibaju nebom poredani po gotovo ravnoj crti. Planeti su poput atletičara koji trče različitim brzinama po (gotovo) usporednim stazama oko nogometnog igrališta na čijoj se bijeloj točki u centru nalazi Sunce, pa mi, kao jedan od atletičara koji je također u utrci, vidimo ostale planete-“atletičare” kako se međusobno ponekad udaljavaju jedni od drugih, ponekad se približavaju, sustižu se i prestižu, pa se tako i mimoilaze. Jedan takav mimoilazak najsjajnijih planeta Venere i Jupitera odigrat će se po našem vremenu 2. ožujka ujutro u 5 sati i 15 minuta. To nećemo moći vidjeti niti u slučaju vedrog neba, jer se neće dešavati na nama tada vidljivom dijelu neba, pa nam za utjehu ostaje da pričekamo sumrak kako bismo mogli vidjeti Veneru i Jupiter (samo u slučaju vedrog neba) kada se već doduše budu udaljavali jedno od drugog i iz dana u dan će biti sve udaljeniji.

Trenutak mimoilaska, kada su svemirska tijela najbliže jedno drugom, zove se konjunkcija. U ovom će slučaju Venera i Jupiter biti jedno od drugoga prividno toliko daleko (blizu) da bi između njih prividno jedva stao Mjesec. No prognoza vremena za sada nam daje malo nade da će se nebo razvedriti sve do subote, 4. ožujka a i tada samo možda, pa ćemo taj tijesni mimoilazak planeta vjerojatno propustiti i kada prvi put opet ugledamo Veneru i Jupiter na nebu, uočit ćemo da su zamijenili mjesta u odnosu na položaj u kojem smo ih vidjeli posljednji put do sada, u četvrtak, 23. veljače i da više nisu tako blizu kako je teorija predvidjela za 2. ožujka. Do sada je Venera bila desno od Jupitera, a tada će biti obratno. Šteta je što je nebo svih večeri poslije 23. veljače bilo oblačno, jer smo tako bili onemogućeni da iz večeri u večer pratimo kako se Venera i Jupiter očito prividno približavaju jedno drugom.

Jupiter (gore), Mjesec i Venera (desno dolje) kroz vrata kupole križevačke zvjezdarnice 22. ožujka 2023. (foto Andrej Dundović)

Lijep prizor snimili su Perzeidi sa svoje zvjezdarnice dan prije, 22. veljače, kada je Mjesec bio između Venere i Jupitera i tješi nas činjenica da će se sličan prizor ponoviti u sumrak 23. ožujka, samo će Jupiter biti desno, zapadnije, a Venera lijevo, istočnije od Mjeseca. A kako bismo vidjeli tu konjunkciju ujutro 2. ožujka kad bismo mogli, pokazuje nam priložena fotografija (dolje) slične konjunkcije Venere i Jupitera koju su Perzeidi snimili iznad Ratarske šume u zoru, 18. kolovoza 2014. godine. Sljedeća konjunkcija Venere i Jupitera desit će se tek 12. kolovoza 2025. godine. Doba godine pružit će nam veću mogućnost da je vidimo.

‘Susret’ (konjunkcija) Venere i Jupitera 18. kolovoza 2014. ujutro nad Ratarskom šumom. Slično će se dogoditi i 2. ožujka 2023. samo neće biti vidljiv na tom mjestu (foto Martin Vujić)

Usput, “u sjeni” konjunkcije Venere i Jupitera, istoga dana, 2. ožujka samo nekoliko sati kasnije, u 15:29, desit će se i konjunkcija Merkura i Saturna, ali nju pogotovo nećemo uspjeti vidjeti.

U subotu dva promatranja neba teleskopom iz središta grada

Perzeidi promatraju Sunce u suradnji sa svojim gostima Daruvarčanima iz AD Kumova slama 22. travnja 2012. (foto R.Matić)

Astronomsko društvo Perzeidi priređuje svoje prvo ovogodišnje javno promatranje dnevnog i večernjeg neba u subotu, 11. veljače, u okviru programa SPARK. Promatranje se odvija u dva termina: promatranje Sunca bit će od 11:30 do 13:00 sati, a promatranje večernjeg neba od 18:00 do 19:00 sati, po potrebi i dulje, ako bude zainteresiranih. Oba promatranja vrše se sa Strossmayerovog trga u Križevcima, s mjesta blizu paviljona.

Trenutno je Sunce u razdoblju pojačane aktivnosti i bit će ga zanimljivo vidjeti kroz teleskop opremljen posebnim filterom za promatranje Sunca, jer je “posuto” mnoštvom pjega. Večernje nebo zanimljivo je zato jer možemo iz središta grada kroz teleskop vidjeti Veneru, Jupiter s njegovim satelitima i Mars, a ovisno o čistoći neba i svjetlosnom onečišćenju, mogu se vidjeti i još neki objekti.

Kako se promatranje odvija u vrijeme obilježavanja Valentinova u Križevcima i kako će se toga dana tim povodom odigravati više programa u blizini mjesta promatranja, ova su promatranja najavljena i u programu obilježavanja Valentinova na ovaj način:

“Sunčeko gdje si?” promatranje Sunca teleskopom
11,30-13,00
Strossmayerov trg

“Love you to the stars and back” – promatranje zvijezda teleskopom
18,00-19,00
Strossmayerov trg

Astronomsko društvo Perzeidi poziva sve zainteresirane na najavljena promatranja koja su besplatna, uz jedini rizik da se u slučaju oblačnog neba promatranja ili jedno od promatranja neće održati.

Radionica izrade modela meteorita za završni dan Dana meteorita Križevci

U sklopu ovogodišnjih Dana meteorita Križevci, Astronomsko društvo Perzeidi organizira i radionicu izrade modela meteorita Križevci, a na koju su pozvani zainteresirani svih uzrasta. Koristeći 3D tehnologiju ispisa izradit ćemo plastični model meteorita u pravoj veličini. Radionica će se održati 20. i 21. prosinca 2022. godine, s početkom u 19 sati u Kozmološkom centru.

Radionicu će voditi Tomica Turković i Andrej Dundović.

Ispis modela meteorita na 3D pisaču.
Originalni meteorit Križevci (foto Hrvatska meteorska mreža)