‘Suze svetoga Lovre’ ipak nas neće potjerati u atomska skloništa

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Poput kiše meteora pljuštale su po našim medijima ovih dana najave redovitog meteorskog roja Perzeida u stilu: “najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti”, “najnevjerojatnija kiša meteora u cijelome desetljeću” (samo desetljeću?), “ovogodišnju spektakularnu nebesku pojavu ne smijete propustiti jer će se ponoviti tek za 96 godina”, “rasvjetljavat će noćno nebo, a neki od njih možda će biti vidljivi tijekom dana”… Kao izvor takvih najava navodi se portal respektabilnog imena, koji je to stvarno tako i objavio.

Nema, međutim, nikakvog razloga za takve prognoze, osim da se “izmisli” neki “spektakl”, kad već na nebu nema Marsa koji bi, da ga ima, sigurno po najavama bio velik poput lubenice. Po nekim “trezvenijim” nagađanjima, ovogodišnji Perzeidi bi čak mogli biti i “ispodprosječni”. Kulminacija se očekuje 12. kolovoza u popodnevnim satima, kad ih ne možemo vidjeti (tako sjajni ipak nisu), a noći će prije svega rasvjetljavati Mjesec u fazi posljednje četvrti ili na mnogim mjestima pretjerana javna rasvjeta. Osim toga, meteorolozi (koji se ne upuštaju u prognozu meteorskih pljuskova) najavljuju nam za ove dane mogućnost pljuskova obične vode s neba što bi itekako moglo pokvariti naše uživanje u promatranju “nebeskih krijesnica”. Perzeide mnogi rado nazivaju i “Suze svetog Lovre” iako ima astronoma kojima to ime baš i nije simpatično, jer nema dugu tradiciju i više je stvar pomodnosti. Pitanje je bi li ga odobrio i sveti Lovro s obzirom na to da je bio previše ponosan da bi plakao.

Promatranje s terena bivše vojarne 12. kolovoza 2014. (foto R. Matić)

Uzmemo li sve realne okolnosti u obzir, možemo biti zadovoljni ako uopće uspijemo sljedećih nekoliko noći vidjeti svakih nekoliko minuta po jedan meteor kako para nebo. Ne smijemo zbog toga biti razočarani, jer kad bi se obistinile najave s početka ovog članka, tada u tim pojavama ne bismo smjeli uživati, nego pred njima pobjeći u atomska skloništa. “Najsjajniji meteorski pljusak u zabilježenoj povijesti” bi, dakle, nadmašio Sodomu i Gomoru, a primjer meteora koji je rasvijetlio noćno nebo bio je križevački meteorit (pa ga ipak u Križevcima nitko nije zapazio) i na kraju je pao velik kao krumpir brzinom oko 200 kilometara na sat. Izravan pogodak takvog Perzeida u glavu promatrača ne bi baš izazvao njegovo oduševljenje. Nadalje, primjerci meteora koji su bili vidljivi i danju su Tunguski meteorit i nedavni meteorit iznad Čeljabinska.

Promatranje s terena bivše vojarne 12. kolovoza 2014. (foto R.Matić)

Sretni da se ne moraju ovoga vikenda skrivati po atomskim skloništima, članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi predlažu svim zainteresiranim da se druže s njima ovih dana pod noćnim nebom ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: danas, 11. kolovoza na Strossmayerovom trgu pored paviljona, 12. kolovoza ne terenu bivše vojarne, na kraju puta koji vodi pored Srednje škole “Ivan Seljanec”, te 13. kolovoza na Stražincu, svaki dan od 21 sat, pa dok bude zainteresiranih. Uz “brojenje” Perzeida, teleskopima će se moći promatrati Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom, galaksija Andromeda, te brojne druge galaksije, kuglasti i otvoreni skupovi zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. U nadi da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, dobro došli!

U ponedjeljak, 7. kolovoza, promatramo našu sjenu na Mjesecu

Djelomična pomrčina Mjeseca otprilike će ovako izgledati

Nakon što Križevčanima u ponedjeljak, 7. kolovoza, u 20 sati i 5 minuta izađe pun Mjesec iznad Ratarske šume, učinit će im se da i nije pun, jer će se nad njegovim donjim dijelom nadvijati zagasito crvenkasta sjenka. Tko će tada imati nesmetan pogled prema istočnom i zapadnom horizontu, te ako bude vedro, moći će desetak minuta istovremeno vidjeti i Mjesec na istoku i Sunce koje zalazi deset minuta nakon izlaska Mjeseca. Zemlja će se nalaziti ne baš točno, ali otprilike između njih, što znači da će djelomično sprečavati Sunce u obasjavanju Mjeseca i to je razlog što nam Mjesec neće izgledati pun. Imat ćemo priliku promatrati djelomičnu pomrčinu Mjeseca. Ona će biti već gotovo na polovici svoga tijeka, pa će u 20 sati i 20 minuta biti najveća moguća površina Mjesečevog diska zatamnjena, a to je ovoga puta svega jedna četvrtina površine. Nakon toga zatamnjena površina počet će se smanjivati i djelomična pomrčina prestaje u 21 sat i 18 minuta. Do 22 sata i 51 minutu Mjesec se još nalazi u Zemljinoj polusjeni ali to je gotovo nezamjetljivo u odnosu na uobičajen sjaj punog Mjeseca.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi stoga pozivaju sve zainteresirane da ih u ponedjeljak, 7. kolovoza, od 20 sati nadalje (besplatno) posjete “na terenu”, uz njihove teleskope i dalekozore. Kako se pomrčina odvija nisko na istočnom obzoru, “kamp” će biti postavljen oko najviše točke Ratarne, negdje na cesti koja vodi od gospodarskih zgrada prema vidikovcu i dalje prema Potočkoj ulici, odakle se dobro vidi Ratarska šuma, jer će se Mjesec pojaviti na jugoistočnom obzoru iznad šume nedugo poslije 20 sati i 5 minuta. Preporučljivo je ne kasniti, jer će pomrčina svakog trenutka poslije 20 sati i 20 minuta biti sve slabija. Važno je također napomenuti da se iz grada pomrčina uglavnom neće moći vidjeti zbog zgrada i drveća. Kada se Mjesec “popne” dovoljno visoko na nebo da bude vidljiv i iz grada, pomrčina će već završiti.

Nakon završetka pomrčine, kad se smrači, moguće je promatranje Jupitera i njegovih satelita, Saturna s prstenom, te još nekih atrakcija ljetnog neba, poput galaksije Andromede i još nekih zanimljivih galaksija, kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, te dvojnih zvijezda. Od 21 sat i 35 minuta do 21 sat i 40 minuta pratit ćemo i prelet sjajne Međunarodne svemirske stanice od sjeverozapada prema jugoistoku, a proći će nam iznad glava na visini nešto većoj od 400 km, brzinom gotovo 8 kilometara u sekundi.

Ukoliko bude “beznadno” oblačno nebo, ili još gore, u slučaju kiše, promatranje se, naravno, otkazuje. “Popravnu” priliku u tom slučaju imamo 27. na 28. srpnja sljedeće godine kada pomrčina Mjeseca bude potpuna.

Ova pomrčina Mjeseca prethodi mnogo spektakularnijoj potpunoj pomrčini Sunca 21. kolovoza, ali ta će nas nažalost potpuno promašiti. Mjesečeva će sjena putovati poprijeko preko čitavog sjevernoameričkog kontinenta, pa će to sigurno biti najpraćenija pomrčina Sunca u povijesti.

Tradicionalno promatranje neba na Križevačkom velikom spravišču 10. lipnja 2017.

Promatranje Sunca na Spravišču 2015. godine (foto R.Matić)
Promatranje Sunca na Spravišču 2015. godine (foto: R.Matić)

Šestu godinu zaredom u okviru Križevačkog velikog spravišča astronomska udruga Perzeidi dolazi sa svojom opremom na Trg Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 10. lipnja, između 13 i 17 sati gdje će biti upriličeno promatranja Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje. Sunce će se promatrati s tri teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu koje ne možemo vidjeti nikako drugačije. Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, u blizini srednje škole ili još malo dalje, gdje ne smeta ulična rasvjeta, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima i dalekozorima Mjeseca, Jupitera i Saturna, te još nekih zanimljivosti dubokog svemira za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Postoji mogućnost da ćemo moći vidjeti i jedan komet (C/2015 V2 Johnson). Ako nam oblaci dopuste pogled u svemirska prostranstva, vidjet ćemo Jupiter okružen satelitima i Saturn s legendarnim prstenom. Pored Saturna bit će približno pun Mjesec. Ako nam vremenski uvjeti ne budu skloni, to jest ako bude previše oblačno nebo, Perzeidi vide priliku za “popravak” ove akcije još u nedjelju. Dakle, ako ne naiđete na Perzeide na zakazanim mjestima zbog lošeg vremena, potražite ih u isto vrijeme u nedjelju, ukoliko vremenske prilike to dopuste. Dobro došli!

U četvrtak u Klubu kulture tribina o amaterskoj astrofotografiji

(prenešeno s portala križevci.info: https://www.krizevci.info/2017/04/11/u-cetvrtak-u-klubu-kulture-tribina-o-amaterskoj-astrofotografiji/)

U četvrtak, 13. travnja 2017. u križevačkom Klubu kulture s početkom 20 sati održava se pretposljednja tribina 13. Culture Shock Festivala, naslovljena “Put prema rubu svemira amaterskom astrofotografijom”. Predavač je Saša Nuić iz Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba, a tribinu moderira Ratko Matić, predsjednik Križevačke astronomske udruge Perzeidi, s kojom je u suradnji ova tribina i organizirana.

Gost, rodom iz Splita, amaterski se bavi astronomijom od 2008. godine, a njegove su astrofotografije izlagane na više skupnih izložbi u Hrvatskoj. Autor je i više članaka na portalu www.zvjezdarnica.com. Ulazak na tribinu je slobodan.

Iza svake amaterske astrofotografije stoji velik trud kako bi se snimila i obradila i tako poprimila svoj konačan izgled. Potrebno je steći odgovarajuće vještine, a zahtjevna su i ulaganja da bi se pribavila adekvatna oprema. Nevjerojatan je sklad zvjezdanog neba, boja maglica, galaksija. Svemirska estetika budi u nama ushit.

Ali amaterska astrofotografija nije samo estetika. Svaki prikupljeni foton daje informaciju o svemiru koji nas okružuje, a više njih, pretočeni u fotografiju, nose vrijedne spoznaje koje će autor predavanja podijeliti s posjetiteljima. Pridružite mu se na putu slikom i riječima – od Sunčevog sustava, preko objekata iz naše galaktičke okoline, sve do vrlo udaljenih galaksija.

Konjunkcija Venere i Jupitera 27. kolovoza 2016.

Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016, foto Martin Vujić)
Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016., foto: Martin Vujić)

U subotu, 27. kolovoza, odmah poslije zalaska Sunca, samo između 20 i 20:30 sati vrlo nisko na zapadnom obzoru moći ćemo vidjeti dvije međusobno vrlo bliske sjajne točke. Radi se o Veneri i Jupiteru, a ta se pojava, kada su dva nebeska objekta vrlo blizu jedno drugom, naziva konjunkcija. Venera i Jupiter bit će još bliže jedno drugom no što su bili za konjunkcije 18. kolovoza 2014. kada su je Perzeidi promatrali i fotografirali pred zoru, a vidjela se još dugo i kad se počelo daniti. Ova današnja konjunkcija će biti teže vidljiva, a lako je moguće da promatranje i propadne, jer postaje vidljiva tek nekoliko minuta prije zalaska i Venere i Jupitera, lijevo od mjesta gdje je pola sata prije zašlo Sunce. Perzeidi će ovu pojavu promatrati s najviše točke Ratarne, s mjesta pored livade na kojoj su smješteni meteorološki uređaji i sprave, dakle s istog mjesta kao i 2014. godine, samo ovoga puta s pogledom prema zapadu. Sunce zalazi u 19:41, pa nakon toga treba čekati da se nebo bar malo zatamni kako bi se uočili Venera i Jupiter jedno pored drugog, ali oni zalaze već u 20:28, pa ćemo pojavu moći vidjeti svega nekoliko minuta, i to, naravno, pod uvjetom da nam se posreći vedar horizont.

Perzeidi upriličuju promatranje neba povodom ‘svog’ meteorskog roja

Krajem ovoga tjedna, kao i uvijek u ovo doba godine, naše će nebo od sumraka do zore ukrašavati česti sjajni tragovi “nebeskih krijesnica”, meteora iz porodice Perzeida. U nadi da će se vremenske prilike dovoljno i na vrijeme toliko popraviti da nam oblaci neće smetati i da te pojave budu vidljive i nama s tla, Križevačka astronomska udruga Perzeidi četiri će večeri zaredom upriličiti promatranje ne samo meteora koje svatko može bez ikakvih pomagala pratiti na dovoljno zamračenim mjestima, već i ostalih nebeskih atrakcija koje se mnogo bolje vide teleskopima nego golim okom.

Prvo će križevački astronomi svoje teleskope postaviti u četvrtak, 11. kolovoza u središtu grada, pored Nemčićevog trga, to jest u Ulici Antuna Gustava Matoša već u 20 sati i 30 minuta, kako bi stigli još u sumrak nisko na horizontu vidjeti Jupiter koji se poslije 21 sat iz grada više ne vidi. Odatle će tijekom večeri promatrati Mars i Saturn, koji su vidljivi do 23 sata, odnosno do ponoći, kao i Mjesec koji će sve do ponoći umanjivati broj vidljivih meteora. Uostalom, iz grada osim nabrojenih tijela Sunčevog sistema, baš se i ne može vidjeti nešto drugo, osim još Međunarodne svemirske stanice koja nebom prolazi između 21:41 i 21:46.

Drugi dan promatranja, 12. kolovoza, Perzeidi će postaviti teleskope na terenu bivše vojarne koji je povoljniji što se tiče svjetlosnog onečišćenja, opet od 20:30 pa sve dok bude promatrača i zanimanja, a već u 20:49 svemirska će se stanica pojaviti na jugozapadnom horizontu i 3 minute kasnije prijeći će nam iznad glava. S tog ćemo mjesta moći nabrojiti više meteora, a i ostalo nam je još samo nekoliko povoljnih dana ove godine da istovremeno na nebu vidimo čak tri planeta.

Nakon ova dva dana promatranja orijentiranih prema građanima, u subotu i nedjelju, 13. i 14. kolovoza, Perzeidi će večeri provesti na nekim odabranim mjestima izvan grada, kako bi promatranje mogli proširiti i na objekte dalekog svemira koji se u ovo doba godine mogu vidjeti, od galaksije Andromeda do kuglastih i otvorenih skupova, dvojnih zvijezda i tako dalje… Jedno od tih mjesta tradicionalno je Stražinec, a uporniji promatrači koji su zainteresirani i za ta promatranja izvan grada moći će se dogovoriti s organizatorima na promatranjima prva dva dana kako se pridružiti i tim promatranjima.

Svi su znatiželjnici dobro došli na ova (besplatna, naravno) promatranja, popraćena stručnim vođenjem i tumačenjem.

U subotu, 11. lipnja, tradicionalno promatranje neba na Spravišču

Promatranje Sunca na Križevačkom velikom spravišču 13. lipnja 2015. (iz arhive Perzeida, foto M. Kovačić)
Promatranje Sunca na Križevačkom velikom spravišču 13. lipnja 2015. (iz arhive Perzeida, foto M. Kovačić)

Petu godinu zaredom u okviru Križevačkog velikog spravišča astronomska udruga Perzeidi dolazi sa svojom opremom na Trg Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 11. lipnja, između 13 i 17 sati gdje će biti upriličeno promatranja Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje, u nadi da bude vidljiva poneka pjega. Posljednjih dana je naime Sunčev disk bio jednoliko svijetao bez ijedne “mrlje”, ali čini se da će u subotu ipak biti vidljive dvije male grupe pjega na rubovima Sunčevog diska. Treba doći na mjesto promatranja u zakazano vrijeme pa se u to uvjeriti! Prognoza vremena nije baš povoljna, ali meteorolozi ipak najavljuju i sunčana razdoblja. Pjege se mogu vidjeti čak i kroz oblake, ukoliko nisu baš previše neprozirni.

Sunce kroz teleskop Perzeida 22. travnja 2012. I kroz poluprozirne oblake mogu se vidjeti pjege (kad ih ima) (foto M. Vujić)
Sunce kroz teleskop Perzeida 22. travnja 2012. I kroz poluprozirne oblake mogu se vidjeti pjege (kad ih ima) (foto M. Vujić)

Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, u blizini srednje škole ili još malo dalje, gdje ne smeta ulična rasvjeta, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima i dalekozorima Mjeseca, Jupitera, Marsa i Saturna, te još nekih zanimljivosti noćnog neba za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Na ovom Spravišču noćno nebo nam pruža raskošan izbor objekata koji se mogu vidjeti i iz grada. Proći će mnogo godina prije nego što ćemo opet na Spravišču moći vidjeti tri planeta istovremeno. Ako nam oblaci dopuste pogled u svemirska prostranstva, vidjet ćemo Jupiter okružen satelitima, crvenkasti Mars s bjeličastim polovima i Saturn s legendarnim prstenom. Pored Jupitera bit će Mjesec, približno u fazi prve četvrti, kad se na njemu na granici između njegovog dana i noći mogu vidjeti slikoviti krateri.

Mjesec kroz teleskop Perzeida 27. veljače 2012.(foto M. Vujić)
Mjesec kroz teleskop Perzeida 27. veljače 2012. (foto M. Vujić)

Zagledamo li se u (vedro) nebo iznad Križevaca još malo prije, između 21:45 i 21:51, vidjet ćemo prelet Međunarodne svemirske stanice sa sjeverozapada prema jugoistoku. Otkad se Perzeidi pojavljuju na Spravišču, a sad će biti peta sezona, vrijeme nas još nije toliko iznevjerilo da bi promatranja propala. Ako se to slučajno dogodi ove subote, Perzeidi vide priliku za “popravak” još u nedjelju. Dakle, ako ne naiđete na Perzeide na zakazanim mjestima zbog lošeg vremena, potražite ih u isto vrijeme u nedjelju, ukoliko vremenske prilike to dopuste. Dobro došli!

Noćno promatranje neba na Križevačkom velikom spravišču 13. lipnja 2015. (foto M. Vujić)
Noćno promatranje neba na Križevačkom velikom spravišču 13. lipnja 2015. (foto M. Vujić)

U ponedjeljak promatramo rijetku nebesku pojavu – tranzit Merkura

Tranzit Venere (crni kružić u dnu Sunčevog diska) 6. lipnja 2012. kroz teleskop Perzeida. Slično će izgledati i tranzit Merkura, samo Merkur je još manji. (foto: Martin Vujić)
Tranzit Venere (crni kružić u dnu Sunčevog diska) 6. lipnja 2012. kroz teleskop Perzeida. Slično će izgledati i tranzit Merkura, samo Merkur je još manji. (foto: Martin Vujić)

Kada Mjesec prolazi ispred Sunčevog diska događa se pomrčina Sunca. Nije Mjesec jedino nebesko tijelo čija se putanja može naći točno između Sunca i Zemlje. Venera i Merkur su planeti koji obilaze Sunce po stazama koje su bliže Suncu nego što je Zemljina. Kako im jedan obilazak oko Sunca traje kraće vrijeme nego Zemlji, očekivali bismo da se češće nađu između Sunca i Zemlje, ali nagnutost ravnine njihovih putanja u odnosu na ravninu Zemljine putanje to ne dopušta. Zbog te nagnutosti Venera i Merkur mnogo češće prolaze “iznad” ili “ispod” Sunčevog diska nego “preko” njega. Kako su u slučaju takvih “pomrčina” oba planeta samo mali crni kružići na Sunčevom disku zbog velike udaljenosti od Zemlje, pa ne mogu prouzročiti primjetljivo smanjenje Sunčevog sjaja, ove pojave i ne možemo zvati pomrčinama, već ih zovemo jednostavno “tranzitima”. U ponedjeljak, 9. svibnja, dogodit će se treći tranzit Merkura u ovom stoljeću. Mali crni kružić Merkura dotaknut će rub Sunčevog diska u 13 sati i 12 minuta i polako će sve do zalaska Sunca prelaziti preko njegovog diska. Sunce će kod nas čak i prije zaći nego Merkur dovrši svoj tranzit. Sunce će zaći u 20 sati i 12 minuta, a tranzit traje do 20 sati i 41 minutu.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi pratit će svojom opremom ovu pojavu od samoga njenog početka iz središta Križevaca. Postavit će teleskope i dalekozor opremljene posebnim propisanim zaštitnim filterima za promatranje Sunca, kako to već uobičajeno čine kada promatraju Sunčeve pjege i kako su već do sada promatrali pomrčinu Sunca 20. ožujka prošle godine i tranzit Venere 6. lipnja 2012. Kao i obično, pozivaju sve građane koji će prolaziti gradom pored njih, da zastanu na trenutak pa i oni pogledaju ovu rijetku pojavu.

Perzeidi će postaviti svoju opremu oko 13 sati u središte Križevaca, ili na Strossmayerov trg pored paviljona ili na Nemčićev trg pored Nemčićeve biste, ovisno o tome s kojeg će mjesta biti pogodnije promatranje, a kako su te dvije lokacije međusobno udaljene stotinjak metara i s jednog se mjesta vidi drugo, zainteresiranima sigurno neće biti teško uočiti gdje se nalazi ekipa Perzeida. Kako će promatranje trajati sve dok se bude vidjelo Sunce, a to znači satima, dežurna ekipa Perzeida planira i mijenjati lokaciju, pa bi neko vrijeme, od oko 15 sati i 30 minuta postavila svoju opremu na parkiralište pored gimnazije i srednje poljoprivredne škole ili pored sportske dvorane kako bi učenici iz popodnevnog turnusa pod velikim odmorom mogli također promotriti ovu pojavu.

Promatranje pomrčine Sunca 20. ožujka 2015. s Nemčićevog trga u Križevcima (foto: R. Matić)
Promatranje pomrčine Sunca 20. ožujka 2015. s Nemčićevog trga u Križevcima (foto: R. Matić)

Ova se pojava iz naših krajeva posljednji put mogla vidjeti 7. svibnja 2006. godine, a sljedeći ćemo je puta moći vidjeti tek 11. studenog 2019. godine. U međuvremenu ste s Perzeidima mogli promatrati tranzit Venere 6. lipnja 2012. i više ga neće biti sve do dalekog 11. prosinca 2117. godine!

Upozoravamo da je direktno gledanje u Sunce bez zaštite kao i sa sunčanim naočalima ili nekakvim priručnim sredstvima poput začađenih stakala, negativa, cd-a i disketa vrlo riskantan ako ne i opasan, jer možemo ozbiljno oštetiti vid. Planet Merkur je malen i neće biti tek tako uočljiv golim okom. Stoga, dođite na promatranje pod povećanjima teleskopa koji će biti opremljeni posebnim filterima namijenjenim za opažanje Sunca i pogledajte ovu pojavu na siguran i pouzdan način.

U četvrtak tribina 12. Culture Shocka o novim pogledima u kozmos

(Prenešeno s križevci.info; autor: redakcija portala)

Istraživačka kolaboracija LIGO objavila otkriće gravitacijskih valova i tako okončala dugogodišnju potragu za fenomenom koji je još davno predvidio Albert Einstein svojom Općom teorijom relativnosti. Ovim otkrićem otvara se novo poglavlje u promatranju svemira, ali paralelno, na astronomskoj sceni obećavaju i druga dva nova pristupa i dva ogromna eksperimenta: IceCube opservatorij na Južnom polu koji otvara pogled u svemir preko gotovo neuhvatljivih čestica zvanih neutrini te opservatorij Pierre Auger u Argentini koji, loveći kozmičke zrake najviših energija, želi svjedočiti najekstremnijim astrofizičkim procesima u svemiru.

O kakvim se eksperimentima radi i što promatraju, otkrijte na tribini 12. Culture Shock Festivala u križevačkom Klubu kulture pod nazivom “Novi pogledi u kozmos: gravitacijski valovi, neutrini i kozmičke zrake”, na kojoj je gost predavač Andrej Dundović, Križevčanin i član udruge P.O.I.N.T. s trenutnim boravištem u Njemačkoj, gdje je na doktoratu na Sveučilištu Hamburg. Uvodničar je Ratko Matić, predsjednik Križevačke astronomske udruge Perzeidi. Tribina se održava u četvrtak 31. ožujka s početkom u 19:30 sati, a ulazak je slobodan.

Noćas potpuna pomrčina Mjeseca nad Križevcima

blood-moon2-470435

U noći s nedjelje na ponedjeljak, 28. rujna, Zemlja će se naći između Sunca i Mjeseca, što znači da će se sa svih mjesta na Zemlji s kojih će u to vrijeme Mjesec biti vidljiv, moći promatrati potpuna pomrčina Mjeseca. Uspjeh promatranja, naravno, ovisi o meteorološkim uvjetima, to jest, jednostavnije rečeno, ako oblaci to ne onemoguće. Vremenska prognoza za naše krajeve nije baš optimistična, ali ćemo svejedno opisati tijek pomrčine, kako bismo je mogli pratiti ako nam se nebo “smiluje”. Ova pomrčina bi iz naših krajeva bila vidljiva skoro u cijelosti, jedino bi nam promaknuo njen završni dio s izlaskom Mjeseca iz Zemljine polusjene, jer će Mjesec tada već zaći.

Vremena su navedena u UT, a naše lokalno vrijeme jest UT+2 sata
Vremena su navedena u UT, a naše lokalno vrijeme jest UT+2 sata

Pomrčina će trajati od približno 2:11 h (početak ulaska u Zemljinu polusjenu), pa sve do 7:22 h (izlazak iz polusjene). Primjetljiva pomrčina počinje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu u 3:07 h, a završava izlaskom iz sjene u 6:27 h. Kulminacija je u 4:47 h, kad će Mjesec biti najdublje “zaronjen” u Zemljinu sjenu. Ova pomrčina će biti posebna zbog toga što će Mjesec u približno 3:45 h biti na ekstremno maloj udaljenosti od Zemlje (oko 356900 km), pa će zato izgledati nešto veći no inače.

85ea0bfc05ed7f4bc84a2ae8a709b331

Čitav tijek pomrčine vidjet će se u istočnoj polovici Sjeverne Amerike, u čitavoj Južnoj Americi, s Atlantskog oceana, te u zapadnoj polovici Europe i Afrike.

Posljednji put do sada potpunu smo pomrčinu Mjeseca mogli vidjeti u noći s 15. na 16. lipnja 2011. a prva sljedeća “na rasporedu” je opet tek 27. na 28. srpnja 2018.