14. prosinca 2022.

Danas treće predavanje na Danima meteorita Križevci

Dr.sc. Zoran Ereš s Instituta Ruđer Bošković 22. svibnja 2022. na 6. Hrašćinskom astru govori o nastanku života na Zemlji (foto R.Matić)

Večeras, u srijedu, 14. prosinca nastavljaju se ovogodišnji Dani meteorita Križevci, trećim u nizu znanstveno-popularnih predavanja, koje će održati dr. sc. Zoran Ereš s Instituta Ruđer Bošković, iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša Zavoda za istraživanje mora i okoliša. U najavi svog predavanja pod naslovom Nastanak života na Zemlji, evolucija i meteori dr.sc. Zoran Ereš ističe:

Kako je nastalo prvo živo biće na Zemlji? Kako smo evolucijom došli do suvremenog čovjeka? Daleka prošlost nam izgleda nedokučiva ali danas znamo većinu njezinih najbitnijih dijelova. Tijekom predavanja pregledat ćemo najznačajnije događaje i procese koji su doveli do današnjeg stanja života na Zemlji. Dobrodošli!

Dr.sc. Zoran Ereš otkriva nam još i to da će u svoje predavanje uklopiti i pad meteora koji je promijenio život na Zemlji te “izbrisao” dinosaure a označio početak vladavine sisavaca.

Večerašnji predavač doktorirao je 2019. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na temu Karakterizacija i primjena grafena u visokofrekventnim elektroničkim uređajima. S tim u vezi zanimljivo je to da je napravio uređaj za proizvodnju grafena visoke kvalitete a taj materijal ugrađuje u jednostavne elektroničke uređaje koje izlaže na sajmovima inovacija.

Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je slobodan.

Korado Korlević na Danima meteorita Križevci 7. prosinca 2022. (foto Andrej Dundović)

O meteoritu Križevci govorio je prof.dr.sc. Tihomir Marjanac, nezavisno od Dana meteorita Križevci, na predstavljanju časopisa Meridijani 12. prosinca 2022. (foto R.Matić)

8. prosinca 2022.

Meteoriti – svemirski glasnici podzemlja

Ratko Matić

Dani meteorita Križevci nastavljaju se večeras, u četvrtak, 8. prosinca, u 19 sati i 30 minuta u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima znanstveno-popularnim predavanjem prof. dr. sc. Dražena Balena s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. U najavi svog predavanja profesor Balen piše:

Svojedobno je u uvodniku jednog od vodećih znanstvenih časopisa (Nature) bilo istaknuto kako o Svemiru, pa čak i objektima udaljenim milijunima kilometara, znamo više nego o onome što se nalazi ispod naših nogu, unutar vlastitog planeta, na dubini od svega desetak kilometara. Ta činjenica, odnosno nedostatak odgovarajućih alata i metoda kojima kao geolozi možemo istraživati podzemlje, prisutan čak i usprkos strelovitom razvoju znanosti, premoštena je upotrebom meteorita. Različite vrste meteorita opisuju nam faze nastanka Svemira, Sunčevog sustava, kao i unutarnju građu planeta te u svojim mineralima nose skrivene zapise o postanku ali i evoluciji planeta nalik Zemlji (poznatijih kao terestrički planeti). Na taj način, proučavanjem meteorita, geolozi indirektno dolaze do spoznaja o našem podzemlju i oni postaju pravi dar s neba. Što nam donose ti misteriozni glasnici, kako se odvijaju znanstvena istraživanja, zašto nam je unutrašnjost planeta još uvijek (po)priličan misterij, utječu li meteoriti na planete, utječu li na nas, kakav je značaj meteorita iz Hrašćine, možete poslušati, ali i aktivno pitati na predavanju.

Dražen Balen doktorirao je 1999. godine u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju geoznanosti − geologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Od 1991. godine zaposlen je na PMF-u, gdje je 2016. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor u trajnom izboru. Predaje kolegije vezane uz petrologiju i geokemiju na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju PMF-a. U znanstvenim istraživanjima bavi se petrologijom i geokemijom magmatskih i metamorfnih stijena s naglaskom na petrogenezi, istraživanja akcesornih minerala, geotermobarometriji i rekonstrukciji P-T-t evolucijskih puteva magmatskih i metamorfnih stijena i s time povezanih geodinamskih procesa. S meteoritima se tijekom znanstvene karijere susretao tek povremeno, tijekom stručnih posjeta zbirkama u Beču, Berlinu, Londonu, Parizu i Washingtonu DC te oni ostaju jedna od brojnih neprežaljenih ljubavi iz ranih dana.

Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je slobodan.

7. prosinca 2022.7. prosinca 2022.

Večeras Korado Korlević otvara Dane meteorita Križevci

Andrej Dundović

Korado Korlević u Gradskoj vijećnici u Križevcima na prvim Danima meteorita Križevci 18. lipnja 2015. godine (foto Martin Vujić)

Danas, u srijedu, 7. prosinca počinju Dani meteorita Križevci koje otvara Korado Korlević iz Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan. U multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice s početkom u 19:30 sati održat će nam predavanje o tome čime se bavi u posljednje vrijeme. Nakon što je do sada otkrio preko 1400 asteroida, bavi se praćenjem potencijalno opasnih asteroida koji bi u budućnosti mogli zaprijetiti “smakom svijeta”. Radi se o međunarodnom projektu The International Asteroid Warning Network, Međunarodnoj mreži za upozoravanje na asteroide (IAWN). To je virtualna mreža i povezuje institucije koje se bave otkrivanjem i praćenjem potencijalno opasnih objekata blizu Zemlje i održavanjem baze podataka takvih objekata. Često to popularno zovemo “svemirska straža”. Iz predavanja ćemo moći procijeniti ima li križevačka zvjezdarnica mogućnost da se, između ostalih svojih aktivnosti, uključi na bilo koji način u taj projekt. Njen teleskop, doduše, može sakupiti preko šest puta manje svjetla od onog u Tičanu, ali i s takvim teleskopom nekad su u Višnjanu otkrivani asteroidi. Organizatori predavanja su Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, uz financijsku potporu Grada Križevaca. Ulazak na predavanje je, podrazumijeva se, slobodan.

7. prosinca 2022.

U srijedu, 7. prosinca počinju Dani meteorita Križevci

Ratko Matić

U srijedu, 7. prosinca Astronomsko društvo Perzeidi počinje obilježavanje 11. godišnjice pada i pronalaženja meteorita Križevci. Do 16. prosinca planira se niz popularnih predavanja za građanstvo na temu meteoroida, meteora i meteorita, te ostalih malih tijela Sunčevog sistema, jedno predavanje o Suncu i njegovom utjecaju na svemirsku “klimu”, a također i radionica izrade 3D modela meteorita Križevci i promatranje neba teleskopima.

U programu su predavanja:

7. prosinca u 19:30 sati – Korado Korlević, Znanstveno-edukacijski centar Višnjan: “Mala tijela Sunčevog sustava i međunarodni projekt praćenja po Zemlju opasnih asteroida”

8. prosinca u 19:30 sati – prof. dr. sc. Dražen Balen – Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb – “Meteoriti – svemirski glasnici podzemlja”

14. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Zoran Ereš – Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut Ruđer Bošković, Zagreb: “Postanak života i može li se život prenositi meteoritima”

16. prosinca u 19:30 sati – dr. sc. Darije Maričić – Zvjezdarnica Zagreb: “Aktivnost Sunca i svemirska prognoza”

Za sada je dogovoreno da se prva dva predavanja održe u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice u suradnji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković”.

Projekt “Dani meteorita Križevci” organiziraju Astronomsko društvo Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, a financijski podržava Grad Križevci.

Na sva događanja ulazak je besplatan. Dobro došli na Dane meteorita Križevci!

3. prosinca 2022.3. prosinca 2022.

I vi možete dati ime dalekom planetu i njegovoj zvijezdi

Ratko Matić

Ove je godine Međunarodni astronomski savez (IAU) pokrenuo natječaj, po treći put, za imenovanje planeta otkrivenih oko drugih, dalekih zvijezda, te zvijezda oko kojih se gibaju. I vi možete postati autor imena jednog egzoplaneta i njegove zvijezde!

Za sudjelovanje je potrebno oformiti tim u čijem sastavu mogu biti učenici, učitelji, ljubitelji astronomije, te profesionalni i amaterski astronomi. Taj tim treba osmisliti i odabrati dva imena, jedno za egzoplanet i jedno za njegovu zvijezdu.

Prilikom prijave predloženih imena potrebno je priložiti i objašnjenje odabira tih imena na engleskom jeziku (maksimalno 300 riječi) koje mora biti u skladu s pravilima imenovanja, video u trajanju do 3 minute na hrvatskom jeziku s engleskim titlovima, te izvješće o održanom događaju kojim je grupa popularizirala astronomiju (maksimalno 300 riječi, u što ulaze informacije o članovima tima, samom događaju te fotografije ili video zapisi događaja).

Svaki tim može prijaviti ime za samo jednu zvijezdu i njen planet. Rok za prijavu je 11. prosinca ove godine. Sve detaljne informacije možete pročitati na adresi https://imenujegzosvijet.com.hr/ gdje je napomenuto i kakva su imena dopuštena a kakva nisu. Što je najvažnije, tamo možete i prijaviti svoj prijedlog i ući u kandidaturu za autora imena planeta i njegove zvijezde.

Hrvatski tim za imenovanje egzoplaneta odlučit će koji će prijedlog biti podnesen u ime Hrvatske IAU-u i ući u međunarodni odabir za imena 20 egzoplanetnih sustava. Popis planeta i zvijezda koje se imenuje ovim natjecanjem nalazi se na adresi: https://www.nameexoworlds.iau.org/2022exoworlds.

Uz svako odabrano ime bit će naznačeni članovi tima koji su predložili ta imena.

Već postoje planet i zvijezda čija su imena potekla iz Hrvatske. Na drugom izboru prije tri godine Hrvatska je izabrala imena za zvijezdu HD 75898 i egzoplanet HD 75898 b, koji čine egzoplanetni sustav u zviježđu Ris. Zvijezda je dobila ime Stribor, a egzoplanet Veles. Imena su predložili Biserka Gržeta (Stribor) te Đorđe Njegovanović i Maja Lukač (Veles). Zajednička tema koja veže ova imena su slavenska božanstva. Stribor je bog vjetra u slavenskoj mitologiji, kao i lik iz knjige ‘Priče iz davnine’ Ivane Brlić Mažuranić. Veles je slavenski bog zemlje, voda i podzemlja, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima.

23. listopada 2022.

Veliki prasak ili ciklički Svemir – znanstveno-popularno predavanje ovaj utorak

admin

Posljednje javno znanstveno-popularno predavanje u okviru projekta Future Hub Križevci s naslovom “Veliki prasak ili ciklički Svemir – istraživanje postanka Svemira” održat će se u utorak, 26. listopada 2022. godine u 19 sati u učionici Pučkog otvorenog učilišta, Trg sv. Florijana 14 (zgrada Gradske knjižnice Križevci, ulaz s parkirališta).

Predavanje će održati dr. rer. nat. Petar Pavlović, ravnatelj Kozmološkog instiuta i član AD Perzeidi, o tome što točno putem znanosti znamo o postanku Svemira. Pokazat ćemo da za ideju o postanku Svemira u trenutku Velikog praska zapravo ne postoje strogi znanstveni dokazi i da su ciklički Svemir i Veliki prasak dvije otvorene opcije. Diskutirat ćemo fizikalne i matematičke probleme povezane sa shvaćanjem singularnosti kao početka Svemira i pokazati zašto je pitanje postanka Svemira toliko teško i trenutno se nalazi izvan mogućnosti potpunog opisa u okviru teorija koje trenutno posjedujemo.

Predavanje organiziraju AD Perzeidi, udruga P.O.I.N.T. te Pučko otvoreno učilište Križevci.

12. listopada 2022.12. listopada 2022.

Znanstveno-popularno predavanje o univerzalnosti glazbe

Andrej Dundović

Znanstveno-popularno predavanje pod naslovom “Glazba kao univerzalni jezik?” održat će u subotu 15. listopada 2022. godine s početkom u 19 sati doktorica znanosti Jelka Vukobratović, asistentica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje će se održati u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci, a organiziraju ga Astronomsko društvo Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci.

Najava predavanja: Od Pitagorine teorije „glazbe sfera“ do „zlatne ploče“ poslane u svemir na Voyageru 1, glazbu idealistički zamišljamo kao umjetnost s kvalitetom univerzalnog. Često se ističe njen komunikacijski potencijal, njena navodna razumljivost na predverbalnoj razini, ne samo među čovječanstvom, nego i s drugim oblicima života. No, koliko doista znamo o glazbi i njenim različitim pojavnostima diljem svijeta i mogu li naša dosadašnja znanja poduprijeti ili ipak opovrgnuti ideju njene univerzalnosti?

Vukobratović je studij flaute završila 2008., a muzikologije 2012. godine na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2020. godine etnomuzikologiju na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu, a od 2015. je zaposlena kao asistentica za etnomuzikološke predmete na odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Radila je i kao profesorica flaute i povijesti glazbe na Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima od 2009. do 2015. godine te kao istraživačka asistentica na projektu Sveučilišta u Cape Bretonu u Kanadi 2013. godine.

Objavila je nekoliko znanstvenih radova s područja tradicijske glazbe i autorskog prava, etničkih identiteta, festivala i produkcije baštine. Aktivno je sudjelovala na međunarodnim znanstvenim skupovima Hrvatskog etnološkog društva (HED), Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM), Europskog seminara za etnomuzikologiju (ESEM) i drugih organizacija. U nastavku iznosimo sažeti prikaz njenog doktorskog rada.

Jelka Vukobratović (privatna arhiva J. V.)

3. listopada 2022.3. listopada 2022.

Prof. dr. sc. Štefančić na predavanju o razumijevanju svemira kroz fiziku

Andrej Dundović

Astronomsko društvo Perzeidi, udruga P.O.I.N.T. i Pučko otvoreno učilište Križevci u ciklusu znanstveno-popularnih predavanja za javnost u sklopu projekta Future Hub Križevci poziva sve zainteresirane na predavanje “Koliko daleko nas je fizika dovela u razumijevanju svemira?” teorijskog fizičara prof. dr. sc. Hrvoja Štefančića u četvrtak, 6. listopada 2022. godine u 19 sati. Mjesto predavanja je Mala (podrumska) dvorana Hrvatskoga doma Križevci.

Predavač najavljuje: Suvremena fizikalna kozmologija po mnogim kriterijima postaje jedna od najuspješnijih grana znanosti. Tijekom predavanja bit će naznačeni neki elementi povijesnog razvoja fizikalne predodžbe o svemiru koji su fizikalnu kozmologiju doveli do današnjeg statusa. Raspravit će se kako fizikalna kozmologija koristi eksperimentalne i opažačke rezultate sa Zemlje i iz lokalnog svemira za razumijevanje dinamike opservabilnog svemira. Bit će prikazana i trenutno otvorena pitanja o dinamici i strukturi svemira poput tamne materije i tamne energije ili drugih fizikalnih mehanizama koji proizvode njima ekvivalentne učinke te neki od mogućih odgovora na ta pitanja koje su fizičari predložili zadnjih dvadesetak godina. Predavanje će biti zaključeno opisom nekih novih metodoloških izazova u razvoju kozmologije i fizike općenito.

O predavaču: Rodom iz Našica, studij teorijske fizike završio je 1996. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1997. godine zaposlen je na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je 2002. godine u području teorijske fizike elementarnih čestica te se usavršavao na Sveučilištu u Barceloni. Glavna područja istraživanja su mu fizika visokih energija, fizikalna kozmologija te znanosti o kompleksnim sustavima. U području fizikalne kozmologije bavio se istraživanjima problema ubrzanog širenja svemira i povezanih pitanja tamne energije, kozmološke konstante i vakuumske energije, modifikacija gravitacije na kozmološkim udaljenostima te ujedinjenih modela tamne materije i tamne energije. Od 2012. godine radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje je trenutno prorektor za međunarodnu suradnju, a predavač je i na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa gdje predaje na kolegiju Slučajni procesi na financijskim tržištima.

Plakat predavanja i prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić (izvor: Unicath.hr)

29. rujna 2022.

U petak i subotu promatranje Mjeseca teleskopom

Ratko Matić

U dane promatranja Mjesec će otprilike ovako izgledati

Povodom Međunarodne noći promatranja Mjeseca 1. listopada, Astronomsko društvo Perzeidi namjerava dvije večeri zaredom upriličiti javna promatranja Mjeseca teleskopom. Naravno, namjera može biti ostvarena samo ukoliko se nebo razvedri ili se oblaci razmaknu bar toliko da dopuste pogled na Mjesec. U tom slučaju, u petak navečer, 30. rujna teleskop će biti postavljen, uz stručno vođenje promatranja, na Strossmayerovom trgu u Križevcima, pored paviljona, a večer kasnije, 1. listopada, na krovnoj terasi zvjezdarnice, pored kupole, obje večeri od 20 do 22 sata a možda i dulje, ovisno o interesu posjetitelja. U tom slučaju moći će se vidjeti i Mars koji izlazi oko 22 sata. U vrlo povoljnom položaju za promatranje su Saturn s prstenovima i Jupiter sa satelitima. Ovaj drugi posebno, jer tako blizu Zemlji kao ovih dana nije bio već sedamdeset godina: samo oko 600 milijuna kilometara, što je vrlo blizu ako taj podatak usporedimo s 966 milijuna kilometara koliko se može udaljiti kad je najdalje od Zemlje. Promatranje je besplatno za sve zainteresirane posjetitelje, pa ako nebo “dopusti”, dobro došli!

23. rujna 2022.29. rujna 2022.

Nebeske pećnice: nastanak i nestanak elemenata

admin

U četvrtak, 29. rujna 2022. godine, u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” s početkom u 19 sati, prof. dr. sc. Matko Milin održat će predavanje pod nazivom “Nebeske pećnice: nastanak i nestanak elemenata”. Ovo je 15. predavanje u seriji znanstveno-popularnih predavanja koju organiziraju AD Perzeidi i udruga P.O.I.N.T. u sklopu projekta Future Hub Križevci.

Pretvorba jednih elemenata u druge u svemiru se odigrava kroz niz vrlo različitih scenarija, od tzv. “mirnog gorenja” (fuzijom) u običnim zvijezdama, do raznih eksplozivnih procesa poput pojava nova i supernova ili same vruće rane faze širenja svemira nakon velikog praska. Modernim se istraživanjem proučavanjem relevantnih nuklearnih reakcija pokušava za svaki element (i njegov svaki izotop) odrediti “standardno mjesto nastanka”, te objasniti kemijsku evoluciju naše galaksije u cjelini – na predavanju će biti dan pregled najnovijih spoznaja o tim važnim temeljnim pitanjima.

Matko Milin redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje predaje opće fizike te nuklearne astrofizike na diplomskim i poslijediplomskim studijskim programima. U znanstvenom radu bavi se eksperimentalnom nuklearnom fizikom niskih energija, a što obuhvaća proučavanje strukture stanja lakih atomskih jezgri, reakcije izazvane radioaktivnim nuklearnim snopovima te nuklearne reakcije bitne za astrofiziku. Autor je sedamdesetak znanstvenih radova.

Vrijednost projekta Future Hub Križevci je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za
razvoj civilnoga društva.