Na promatranju neba ovoga petka u Kamešnici okupilo se sedamdesetak znatiželjnika i ljubitelja astronomije. Astronomsko društvo „Perzeidi“ iz Križevaca postavilo je dva teleskopa kojima se moglo promatrati Sunce i Sunčeve pjege, Venera, Saturn, Mjesec i nekoliko dalekih skupova zvijezda.
Predsjednik Perzeida Ratko Matić objašnjavao je zvjezdano nebo, odgovarao na brojna pitanja o svemiru, putanjama planeta oko Sunca i slično. Ukazao je na prolazak nekih satelita koji se vide i golim okom, pogotovo onih koji ponekad na nekoliko trenutaka bljesnu kad se od njih odbiju Sunčeve zrake. Bilo je i drugih zanimljivosti koje su se mogle vidjeti teleskopom.
Domaćini, obitelj Anice Hrlec i TZ Kalnik pobrinuli su se za roštilj, kalničko vino i sokove, te specijalne “zvjezdane kolače”, za sve koji su se te večeri našli u Kamešnici.
U petak, 28. lipnja od 20 sati Križevačka astronomska udruga Perzeidi organizira predavanje i tribinu u Multimedijskom kulturnom centru Gradske knjižnice “Franjo Marković” (u bivšem Domu HV-a, Trg Sv. Florijana 14, Križevci) na temu “Kako mjerimo svemirske udaljenosti“.
Predavanje obuhvaća povijesni pregled naše spoznaje veličine planeta na kojem živimo i udaljenosti nebeskih objekata kojima smo okruženi, počevši od antike kada je prvi put “premjerena” zemaljska kugla, izračunata ili bar naslućena udaljenost i veličina Mjeseca, te udaljenost i veličina Sunca. U nastavku bit će riječi o razvoju mjerenja sve većih svemirskih udaljenosti, kako su se astronomi kroz povijest dovijali u otkrivanju raznih metoda mjerenja udaljenosti dalekih zvijezda, galaktika i ostalih svemirskih objekata, sve do današnjeg mjerenja udaljenosti “kraja” svemira. Saznat ćemo i što su svjetlosna godina, parsek i ostale mjerne jedinice kojima izražavamo velike svemirske udaljenosti. Predavač je član Perzeida Ratko Matić. Ulaz je za sve građane slobodan.
Poslije predavanja, u slučaju povoljnog (vedrog) vremena, samo stotinjak metara dalje, na terenu bivše vojarne, bit će postavljena najmanje dva teleskopa za promatranje neba, od kojih je jedan u vlasništvu Osnovne škole “Vladimir Nazor”, uz stručno vođenje članova Perzeida.
Perzeidi se nadaju da su se naši sugrađani (i ostali), koji su se do sada susreli s njihovima aktivnostima, već navikli na ovakve susrete i da će doći u što većem broju, a nadaju se i novim posjetiteljima. Dobro došli!
Križevačka astronomska udruga Perzeidi povodom Dana planeta Zemlje ponudila je organizatorima 9. Culture Shock Festivala organizaciju tribine s temom „Povratak života na Mars? Buduća Terra Nova?”, koja je odmah zatim i uvrštena u festivalski program kao bonus događaj.
O tome ima li čovječanstvo budućnost na našem planetu ili je krajnje vrijeme da svoj dom počnemo tražiti drugdje govorit će predsjednik Perzeida Ratko Matić. Tribina će se održati u četvrtak 25. travnja 2013. u križevačkom Klubu kulture s početkom u 19:30 sati, a ulaz je slobodan.
Križevačka astronomska udruga Perzeidi poziva večeras u 20 sati u Caffe barArteria na Strossmayerovom trgu u Križevcima na otvorenje međunarodne izložbe astrofotografija ponajboljih autora iz Hrvatske, Srbije i Makedonije. Sa stotinjak radova predstavit će se dvadesetak astronomskih društava i pojedinaca, a Perzeidi za pomoć u realizaciji ovog projekta ovaj put nisu niti pitali gradsku upravu: – Pronašli smo mecenu u jednom križevačkom poduzetniku, ističe predsjednik Perzeida Ratko Matić, podsjećajući na činjenicu da Grad Križevci već dvije godine bez obrazloženja odbija financirati projekte ove križevačke astronomske udruge.
Na izložbi sudjeluju sljedeći izlagači: Astronomsko društvo „Koprivnica“ Koprivnica, Astronomsko društvo „Beskraj“ Zagreb, Astronomsko društvo „Kumova Slama“ Daruvar, Astronomsko društvo „Vega“ Čakovec, Savez astronoma amatera Srbije, Astronomsko društvo „Aristarh“ Kragujevac, Srbija, Skopsko astronomsko društvo Skopje, Makedonija, Vedran Matica (Koprivnica), Zlatko Orbanid (Pula), Rodoljub Dodid (Beograd, Srbija), Lajoš Kiš (Subotica, Srbija), Slavko Stojanov (Novi Sad, Srbija), Križevačka astronomska udruga Perzeidi. Izložba je u Križevce stigla iz Galerije u Koprivnici, a službeno ostaje otvorena sve do 10. ožujka. – Otvorenje izložbe je baš u vrijeme preleta asteroida pored Zemlje, veličine onoga koji je početkom prošloga stoljeća izazvao čuvenu Tungusku katastrofu, navodi zanimljivost Matić, napominjući da će u slučaju vedrog neba organizirati i to promatranje.
Danas je točno tjedan dana do 2. godišnjice pronalaska krhotine meteorita “Križevci”, prvog takvog pronađenog na teritoriju Hrvatske u posljednjih 60 godina. Zabilježen kamerama Hrvatske meteorske mreže (HMM), pad se dogodio 5. veljače 2011. u 0:20 sati po našem vremenu, nakon čega su deseci astronoma amatera iz čitave Hrvatske, zajedno s Križevačkom astronomskom udrugom Perzeidi, tragali oko Križevaca za ostacima meteorita i 20. veljače pronašli jedan fragment mase 292 grama. Uskoro nakon toga, u proljeće prošle godine, pao je još jedan meteorit kod Sokolovca, ali do sada nije pronađen. Nekolicina članova Perzeida prigodnim je okupljanjem na Nemčićevom trgu u Križevcima 5. veljače nešto iza ponoći, zajedno s nekoliko građana koji su se tamo slučajno zatekli, odala “počast prvom znanom palom križevačkom meteoritu”.
‘Piljenje’ meteorita ‘Križevci’
U međuvremenu križevački je meteorit podvrgnut prvim izučavanjima. Nakon što je prethodno snimljen u tri dimenzije kako bi se mogle izrađivati njegove replike, izvršeno je prvo “piljenje” meteorita da se ustanovi njegova unutrašnja građa. – Korado Korlević iz Hrvatske meteorske mreže izvjestio nas je da prva ispitivanja pokazuju mnogo veću prisutnost metalnih “fljokica” u sastavu meteorita nego se pretpostavljalo i da se najvjerojatnije radi o tipu “H kondrit”, istaknuo je predsjednik Perzeida Ratko Matić, izrazivši nadu da bi u traganju za još nepronađenim ostacima meteorita mogli pomoći i detektori metala.
Podsjetimo na nekoliko činjenica o letu predmetnog meteoroida u noći s 4. na 5. veljače. Svemirsko tijelo mase oko 90 kg brzinom od 19,1 km/s u Zemljinu je atmosferu ušlo iz asteoridnog pojasa te se približavalo površini Zemlje pod vrlo strmim kutem od oko 60 stupnjeva, a zbog trenja sa sve gušćim slojevima zraka, došlo je do izrazitih svjetlosnih efekata, što su zabilježile kamere HMM-a, ali i astronomi iz Češke, Mađarske i Slovenije, a čak 20 seizmičkih stanica zabilježilo je “potres u zraku”. – Unutrašnjost meteorita puna je fraktura i pravo je čudo da je taj pronađeni komad toliko velik, to jest da se nije raspao na hrpu manjih, kaže nam Korado Korlević.
‘Perzeidi’ bez podrške Grada
Udruga Perzeidi je ušla u treću godinu postojanja i marljivih aktivnosti, redovito priređuju popularna predavanja za građanstvo, bilo sami, bilo uz pomoć gostujućih stručnjaka. Također upriličuju promatranja neba i nebeskih pojava teleskopima na kojima se okuplja znatan broj građana, što pokazuje da u Križevcima postoji potreba za ovakvom udrugom. No, tako očito ne misli gradska uprava i njena tijela koja odlučuju o financiranju programa udruga jer usprkos redovitom javljanju na natječaje koje raspisuje Grad Križevci, Perzeidi još nisu dobili niti lipe. Jednom im je samo, izvanredno, Grad financijski pomogao organizirati promatranje Sunčevih pjega za građanstvo iz centra grada, koje su stručno i opremom pomogli kolege iz Astronomskog društva “Kumova slama” iz Daruvara.
Udruga se uglavnom financira iz vlastitih džepova, ali usprkos tome uspijeva realizirati dobar dio zacrtanog programa. O neuspjesima na gradskim natječajima Matić odgovara: – S obzirom na klimu koja vlada u našem gradu i općenito u društvu, više bi me začudilo da smo nešto dobili. Nije istina da novca nema, nego kao i svagdje oko nas, za neke ima, a za neke nema.
O razlozima izostanka podrške Matić, kaže, može samo nagađati: ili se smatra da astronomska udruga Križevcima ne treba, ili njihovi projekti nisu dovoljno dobro napisani, ili je pak povjerenstvo koje odlučuje dovoljno neuko da ne prepoznaje o čemu se uopće radi. – Ostaje nam još jedina šansa da pronađemo nekog eksperta za pisanje projekata kako bi ga napisao dovoljno pismeno da ga komisija prepozna, pomalo ironično zaključuje Matić, najavivši unatoč svemu novi projekt Perzeida koji će Križevce smjestiti na međunarodnu scenu što se tiče astrofotografije, o čemu ćemo više pisati narednih dana.
Križevačka astronomska udruga Perzeidi i radijska emisija “Ne dirajte mi krugove” priređuju večeras, na sam dan zimskog solsticija, u 19 sati astronomsko predavanje i tribinu u Velikoj dvorani gradske vijećnice u Križevcima. Tema predavanja i tribine je prigodna iz više razloga: “smakovi svijeta” u raznim su pričama često vezani uz komete, u danima koji slijede susretat ćemo se s “fenomenom” Betlehemske zvijezde koja je odigrala ulogu baš suprotnu od “smaka svijeta”, a najvažniji je razlog što na godinu u astronomsku blizinu našeg planeta dolaze bar dva kometa koja bismo mogli vidjeti i golim okom. Perzeidi pozivaju na još jedno druženje i izvanrednu i izvanserijsku emisiju “Ne dirajte mi krugove”, koja izvođena na taj način “uživo” ima i svoj “vizualni” dio. Ulaz je slobodan.
Bit će riječi o svemu što je vezano uz komete: što su kometi, koji su najpoznatiji kometi u povijesti, o povijesti izučavanja kometa, kako su nastali, od čega se sastoje, koliko su veliki, koliko ih ima, kojim se putanjama gibaju svemirom, kako ih istražujemo sondama, kako šire vodu i možda život svemirom, kako se možemo sudariti s njima, kakvu imaju vezu s meteorima i meteoritima i koji to kometi dolaze 2013. godine, a moći će ih se promatrati na nebu i golim okom! Perzeidi i “Krugovi” pozivaju na predavanje i tribinu na kojoj ćete imati priliku i diskutirati i postavljati pitanja.
(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; dizajn: D. Brunović)
Točno na današnji 12. travnja, Jurij Gagarin je 1961. Vostokom 1 uzletio u Zemljinu orbitu, što se smatra prvim čovjekovim letom u svemir. S raspadom Sovjetskog Saveza i otvaranjem tajnih arhiva, na vidjelo je izašla nevjerojatna istina. Je li Gagarin uistinu bio prvi ili ga je netko pretekao u ovoj svemirskoj utrci, pogledajte u intrigantnom dokumentarcu „Prvi čovjek u svemiru“ ispunjenom svjedočanstvima suvremenika.
Jednosatno izdanje nezavisne njemačke produkcije iz 2007. godine, na posljednjoj ovogodišnjoj filmskoj projekciji 7. Culture Shock Festivala predstavit će Ratko Matić, predsjednik Križevačke astronomske udruge “Perzeidi” koja je i ovogodišnji prijatelj festivala, a ulaz na projekciju je slobodan.
Hrvatska meteorska mreža i Križevačka astronomska udruga “Perzeidi” pozivaju u ponedjeljak 7. ožujka 2011. u 11 sati u Hrvatski dom u Križevcima, na tiskovnu konferenciju na kojoj će objaviti preliminarne rezultate potrage za ostacima svemirske tvari. Riječ je o meteor(id)u koji je u noći 4. veljače u Zemljinu je atmosferu uletio iz asteroidnog pojasa brzinom od 18 km/s, a prema proračunima Hrvatske meteorske mreže njegovi su ostaci pali u okolici Križevaca. Nakon jednomjesečnih ekspedicija članova HMM-a, nekoliko astronomskih društava iz Hrvatske te križevačkih “Perzeida”, o tim istraživanjima će izvijestiti renomirani hrvatski astronomi Korado Korlević, Željko Andreić i Damir Šegon.
– Po prvi nam se put, nakon 1951. godine, ukazala prilika da na teritoriju Republike Hrvatske opet pronađemo meteorit, istaknuo je predsjednik “Perzeida” Ratko Matić, koji je napomenuo da je u protekla tri tjedna obavljeno više terenskih istraživanja pod Korlevićevim vodstvom, kao poznatog stručnjaka za mala tijela Sunčevog sustava, sa zvjezdarnice u Višnjanu. – Na temelju njih, nastavio je Matić, te za to vrijeme skupljenih novih podataka o parametrima koji su utjecali na završne kilometre putanje tog tijela, u toku istraživanja vršeni su popravci izračuna koji su usmjeravali daljnju potragu. Sad je vrijeme da dosadašnje rezultate naše potrage i vrijedne spoznaje koje smo pritom stekli podijelimo s javnošću.
Križevački je “bolid”, kako se nazivaju vrlo sjajni meteori uz koje se javljaju i elektrofoni zvukovi, prolazeći kroz atmosferu i sudarajući se sa sve gušćim slojevima zraka, izazvao jake svjetlosne efekte. Svjetlosni trag putanje toga tijela završio je nad Hrvatskom. Ima dosta očevidaca koji su taj događaj opisali kao seriju bljeskova, eksplozija i raspadanja. Sve su to uspjele snimiti kamere Hrvatske meteorske mreže, ali i astronoma iz Češke, Mađarske i Slovenije. Vrijedi spomenuti da Hrvatsku meteorsku mrežu sačinjava 28 računalnih stanica s kamerama te operaterima koji svakodnevno volontiraju i snimaju nebo iznad Hrvatske, davajući doprinos organiziranom praćenju meteora na svjetskoj razini. O tome i mnogim drugim detaljima križevačkih ekspedicija te njihovih nalaza, Korlević će iste večeri u Klubu kulture od 19:30 sati održati predavanje na temu “Gužva u Sunčevu sustavu”, u sklopu 7. Culture Shock Festivala. Zanimljivo je da je termin ovog Korlevićevog gostovanja u Križevcima dogovaran nekoliko mjeseci prije pada križevačkog meteorita. Osim o njemu, Korlević će govoriti o kometima i asteroidima, kao jedan od najproduktivnijih tragača za asteroidima svih vremena. U samo 5 godina otkrio ih je 947 te bio suotkrivačem njih još 110, a dva kometa nose njegovo prezime. Od 2001. do danas u Astronomskom društvu Višnjan bavi se popularizacijom astronomije i edukacijom, a s timom znanstvenika u novoj zvjezdarnici na Tićanu (3 km od Višnjana) nastavlja raditi na mapiranju Sunčeva sustava.
Dar s neba: Analizom u Ininu ili Ruđerovu laboratoriju, ili opsežnijom u Manchesteru, ustanovit će mu se pravo porijeklo i sastav.
U noći sa 4. na 5. veljače sjeveroistočno od Križevaca pao je meteorit – glasila je poruka poznatoga hrvatskog astronoma Korada Korlevića članovima Astronomskog društva Križevci – Perzeidima. “Trenutačno je najbolja aproksimacija – masa 3,5 kg, prešao u tamni let na visini od 22,5 km, završna brzina svijetlog traga 4,5 km/s” – nastavio je Korlević i pozvao dobrovoljce da mu se pridruže u potrazi. Perzeidi su se mobilizirali i u nedjelju ujutro zaputili u mjesto izvan grada, vidjeti “dar” s neba.
Traje i godinama
Da je to nešto ravno senzaciji objasnio je astronom.
– Prvi put sa sigurnošću tražimo da imamo što naći, ovo je prvi put u tri godine, otkako Hrvatska meteorska mreža (HMM) prati nebeske pojave, da se dogodio ozbiljan pad s vjerojatnošću pronalaska, obično su meteoriti padali u more ili šikare, a ovo je sad na pitomu tlu – naveo je Korlević i osnažio intrigu. Meteorit su kamere HMM-a opazile 5. veljače u 0.30 sati, na visini od 120 kilometara iznad Zemlje. Nebesko tijelo tada je plovilo brzinom od 18 kilometara u sekundi, a na visini od 60 km počela je njegova fragmentacija i početnih 100 kilograma težine zbog eksplozija usitnilo se, a brzina usporavala.
– To je bio rijetko velik meteorit, a kako se na visini od oko 22 km ugasio njegov svjetlosni trag jer ga je ohladio zrak, na tlo kraj Križevaca palo je više od 3,5 kg, veličine zrna kukuruza, jajeta ili oraha – naveo je Korlević. Tragači nisu imali lagan zadatak. Hodajući po blatu uzduž njiva, livada i šuma, cilj je bio naći grumen, komad, ma i komadić posve crne tvari.
– Moj je sin našao nekoliko komadića, valjda je to to – kazao je Robert Pittner, promrzao od višesatna traganja. Ratko Višak, profesor fizike i matematike, išao je s bivšim učenicima.
– Već je to što tražimo nešto iz svemira uzbudljivo – priznaje fizičar Marko Šoštarić. Arhitekt Božidar Poljak ponio je i fotoaparat ne bi li pronalazak ovjekovječio, no češljanje terena nije ipak urodilo plodom ni kod jednog od dvadesetero sudionika ovoga pionirskog pothvata iz Križevaca, Koprivnice, Zagreba, Bjelovara, Daruvara. Korlević nije žalostan, upozorio ih je da je bilo bitno proći sve obradive površine prije poljoprivrednih radova, nakon kojih je potraga otežana.
– Vjerojatnost da se išta moglo naći već prvog dana bila je 20%, no ne brinite se – ovakva potraga može trajati mjesecima, pa i godinama – kazao je astronom ističući da je pronalazak velika stvar za hrvatsku astronomiju i znanost, ali i za križevački kraj. Takav svemirski objekt ima i tržišnu vrijednost.
– Na poljima je razasuto oko 6000 eura, no bez certifikata ne vrijede, može se prodati samo na crnom tržištu. Uz to, svaki nađeni komadić vlasništvo je RH kao nacionalno blago, protuustavno ga je otuđiti – kazao je K. Korlević. Dio nađena meteorita Križevci ići će u lokalni muzej, a dio u Hrvatski prirodoslovni muzej.
Analizom u Ininu ili Ruđerovu laboratoriju, ili opsežnijom u Manchesteru, ustanovit će mu se pravo porijeklo i sastav.
Spriječiti “groznicu”
– Pretpostavljamo da je stjenovit, iznutra sivkast sa željeznim šljokicama – kazao je Korlević. Predsjednik Perzeida Ratko Matić napomenuo je da se potraga hrabro nastavlja sljedećih dana i za vikend. To je, kaže, velik događaj za sve njih. Ne budu li sretne ruke, upomoć će zvati i lokalno stanovništvo i raspisati nagradu za svaki nađeni komadić. Točnu lokaciju zasad taje, da spriječe “meteoritsku” groznicu. (VL)
Meteorit je uočen na visini od 120 kilometara
Ponirao je vertikalno pod kutom od 60 stupnjeva, a pao je na zemlju pri brzini od 200 km/h
Oko 100 kg materijala ukupno je te noći ušlo u atmosferu
Na visini od 60 km iznad površine Zemlje počeo se fragmentirati, odnosno usitnjavati
Na visini od 22 km prestao je svijetliti, ušao u tzv. mračni let i išao je brzinom od 4 km/s
Na područje oko Križevaca razasulo se oko 3,5 kg materijala, veličine od zrna kukuruza do jajeta ili oraha
Posljednjih su se dana u Križevcima mogli čuti komentari o nekakvom nebeskom tijelu koje je navodno palo u okolici grada. Je li doista riječ o meteoritu? Koja je lokacija pada? Ima li opasnosti za ljude? O čemu se točno radi znatiželjni građani mogu poslušati sutra u eteru Radija Križevci, u emisiji “Ne dirajte mi krugove” od 17 sati, autora i urednika Ratka Matića, inače predsjednika nedavno osnovane Križevačke astronomske udruge “Perzeidi”. Oni nestrpljivi mogu isti dan već popodne od 15:30 sati potražiti prijem Radija Pula i emisiju “Explora” autora Korada Korlevića, najpoznatijeg hrvatskog astronoma koji će 7. ožujka gostovati na tribini 7. Culture Shock Festivala u Križevcima. Ako niste u dosegu ijedne od navedenih lokalnih postaja, preostaje vam istu večer od 20:30 sati na Hrvatskom radiju 2. program poslušati “Andromedu” urednice Tanje Devčić i stručnog suradnika Ante Radonića, voditelja planetarija u zagrebačkom Tehničkom muzeju, koji je također gostovao na Culture Shock Festivalu prije dvije godine. Pretražite radijski eter i otkrijte tajnu vezu astronomije i Križevaca.
