Perzeidi teleskopima promatraju nebo iz središta Križevaca

Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta  Križevaca 1. listopada 2014.  (foto: Martin Vujić)
Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta Križevaca 1. listopada 2014. (foto: Martin Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi sljedećih nekoliko dana ima više razloga da se opet pojavi u javnosti, “na terenu”, da građanima predstavi svoje aktivnosti i omogući im da čak i iz središta grada vide na nebu neke objekte mnogo bolje nego što ih mogu vidjeti golim okom ili ih uopće ne mogu vidjeti. Osnovni preduvjet za uspjeh ove akcije jest vedro nebo, pa se pouzdaju u obećanja meteorologa da bi ga moglo biti u nizu od (čak) nekoliko dana, što je već mjesecima prava rijetkost. A razloga da se to iskoristi ima nekoliko: već od sumraka su na nebu u povoljnom položaju za promatranje Venera na zapadu i Jupiter sa svojim satelitima na istoku, visoko na nebu je i komet Lovejoy kojega nećemo još dugo moći vidjeti na našem nebu (a kad uskoro “nestane” s našeg neba, i nikad više) a i najljepši dio zvjezdanog neba, takozvano zimsko nebo, s Vlašićima, te zviježđima poput Bika, Kočijaša i Oriona, te mnoštvom izuzetno sjajnih zvijezda, poput Siriusa, nećemo još dugo imati prilike gledati. Nadalje, Mjesec je u fazi mlađaka, pa zalazi uskoro poslije Sunca i ne smeta pri promatranju manje sjajnih objekata iz mrkloga mraka. Osim toga, vidjet ćemo ga prividno u blizini Venere i Marsa, a posebno će se atraktivan i nesvakidašnji događaj desiti rane večeri 22. veljače, kad će Venera i Mars, dva nama najbliža planeta, biti toliko (prividno) blizu jedno drugome da će se moći vidjeti istovremeno u vidnom polju dalekozora i teleskopa pri manjim povećanjima, jer će biti jedno drugome toliko blizu koliko je inače prividni promjer punog Mjeseca. Svake večeri ovih dana moći ćemo pratiti i prolaske nebom Međunarodne svemirske stanice koja sjaji poput Venere ili bar Jupitera. Imaju Perzeidi i (samo) svoje posebne razloge za aktivnosti ovih dana (večeri): isprobavanje nekih novih elemenata opreme (iznenađenje!), proslavu četiri godine od pronalaženja meteorita Križevci, 20. veljače (a ovo je prva godišnjica nakon službenog priznanja meteorita), te sjećanje na preminulog, teško nadoknadivog, kolegu Darka Kišura (umro 23. veljače 2013.).

01
Dok iščekujemo konjunkciju Venere i Marsa 22. veljače, sjećamo se konjunkcije Venere i Jupitera iznad Ratarske šume rano ujutro 18. kolovoza 2014. godine. Događaj je bio “jači” čak i od oblaka (foto: Martin Vujić)

Članovi Udruge Perzeidi će se stoga sa svojom opremom za promatranje neba pojaviti u središtu Križevaca, na Strossmayerovom trgu, u četvrtak, 19. veljače, u 17:30 i tamo boraviti bar sat i po vremena, a možda i dulje, ovisno o zanimanju građana i posjećenosti, kako nitko od posjetitelja ne bi ostao zakinut za pogled kroz teleskope i dalekozor. Naravno da ova lokacija zbog svjetlosnog onečišćenja služi više popularizaciji i motivaciji građana za astronomiju nego što se može kvalitetno nešto i vidjeti (to se popularno zove “ulična astronomija”), pa će zato večer kasnije, u petak u isto vrijeme, Perzeidi ponoviti promatranje iz “kvalitetnijeg” mraka u Stražincu, mjestu nedaleko od Križevaca, bliže Kalniku, te pozivaju (upornije i znatiželjnije) građane da im se i tamo pridruže. Bude li sreće s vedrim nebom, Perzeidi s tog mjesta imaju namjeru pratiti i fotografirati “bliskost” (konjunkciju) Venere i Marsa 22. veljače. Pozivamo sve zainteresirane da se ovih dana pridruže Perzeidima, a kako primaju i nove članove, prilika je to i za trajno “pridruživanje” Perzeidima.

Večeras tribina ‘Kometi dolaze!’

(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala)

comet_mcnaught

Križevačka astronomska udruga Perzeidi i radijska emisija “Ne dirajte mi krugove” priređuju večeras, na sam dan zimskog solsticija, u 19 sati astronomsko predavanje i tribinu u Velikoj dvorani gradske vijećnice u Križevcima. Tema predavanja i tribine je prigodna iz više razloga: “smakovi svijeta” u raznim su pričama često vezani uz komete, u danima koji slijede susretat ćemo se s “fenomenom” Betlehemske zvijezde koja je odigrala ulogu baš suprotnu od “smaka svijeta”, a najvažniji je razlog što na godinu u astronomsku blizinu našeg planeta dolaze bar dva kometa koja bismo mogli vidjeti i golim okom. Perzeidi pozivaju na još jedno druženje i izvanrednu i izvanserijsku emisiju “Ne dirajte mi krugove”, koja izvođena na taj način “uživo” ima i svoj “vizualni” dio. Ulaz je slobodan.

Bit će riječi o svemu što je vezano uz komete: što su kometi, koji su najpoznatiji kometi u povijesti, o povijesti izučavanja kometa, kako su nastali, od čega se sastoje, koliko su veliki, koliko ih ima, kojim se putanjama gibaju svemirom, kako ih istražujemo sondama, kako šire vodu i možda život svemirom, kako se možemo sudariti s njima, kakvu imaju vezu s meteorima i meteoritima i koji to kometi dolaze 2013. godine, a moći će ih se promatrati na nebu i golim okom! Perzeidi i “Krugovi” pozivaju na predavanje i tribinu na kojoj ćete imati priliku i diskutirati i postavljati pitanja.

Najprije pressica, a navečer Korlevićevo predavanje o malim tijelima Sunčeva sustava

(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; foto: ilustracije; dizajn: DvasaDva.com) orange-fireball

Hrvatska meteorska mreža i Križevačka astronomska udruga “Perzeidi” pozivaju u ponedjeljak 7. ožujka 2011. u 11 sati u Hrvatski dom u Križevcima, na tiskovnu konferenciju na kojoj će objaviti preliminarne rezultate potrage za ostacima svemirske tvari. Riječ je o meteor(id)u koji je u noći 4. veljače u Zemljinu je atmosferu uletio iz asteroidnog pojasa brzinom od 18 km/s, a prema proračunima Hrvatske meteorske mreže njegovi su ostaci pali u okolici Križevaca. Nakon jednomjesečnih ekspedicija članova HMM-a, nekoliko astronomskih društava iz Hrvatske te križevačkih “Perzeida”, o tim istraživanjima će izvijestiti renomirani hrvatski astronomi Korado Korlević, Željko Andreić i Damir Šegon.

asteroid

Po prvi nam se put, nakon 1951. godine, ukazala prilika da na teritoriju Republike Hrvatske opet pronađemo meteorit, istaknuo je predsjednik “Perzeida” Ratko Matić, koji je napomenuo da je u protekla tri tjedna obavljeno više terenskih istraživanja pod Korlevićevim vodstvom, kao poznatog stručnjaka za mala tijela Sunčevog sustava, sa zvjezdarnice u Višnjanu. – Na temelju njih, nastavio je Matić, te za to vrijeme skupljenih novih podataka o parametrima koji su utjecali na završne kilometre putanje tog tijela, u toku istraživanja vršeni su popravci izračuna koji su usmjeravali daljnju potragu. Sad je vrijeme da dosadašnje rezultate naše potrage i vrijedne spoznaje koje smo pritom stekli podijelimo s javnošću.

a3_solar_system_II_

Križevački je “bolid”, kako se nazivaju vrlo sjajni meteori uz koje se javljaju i elektrofoni zvukovi, prolazeći kroz atmosferu i sudarajući se sa sve gušćim slojevima zraka, izazvao jake svjetlosne efekte. Svjetlosni trag putanje toga tijela završio je nad Hrvatskom. Ima dosta očevidaca koji su taj događaj opisali kao seriju bljeskova, eksplozija i raspadanja. Sve su to uspjele snimiti kamere Hrvatske meteorske mreže, ali i astronoma iz Češke, Mađarske i Slovenije. Vrijedi spomenuti da Hrvatsku meteorsku mrežu sačinjava 28 računalnih stanica s kamerama te operaterima koji svakodnevno volontiraju i snimaju nebo iznad Hrvatske, davajući doprinos organiziranom praćenju meteora na svjetskoj razini. O tome i mnogim drugim detaljima križevačkih ekspedicija te njihovih nalaza, Korlević će iste večeri u Klubu kulture od 19:30 sati održati predavanje na temu “Gužva u Sunčevu sustavu”, u sklopu 7. Culture Shock Festivala. Zanimljivo je da je termin ovog Korlevićevog gostovanja u Križevcima dogovaran nekoliko mjeseci prije pada križevačkog meteorita. Osim o njemu, Korlević će govoriti o kometima i asteroidima, kao jedan od najproduktivnijih tragača za asteroidima svih vremena. U samo 5 godina otkrio ih je 947 te bio suotkrivačem njih još 110, a dva kometa nose njegovo prezime. Od 2001. do danas u Astronomskom društvu Višnjan bavi se popularizacijom astronomije i edukacijom, a s timom znanstvenika u novoj zvjezdarnici na Tićanu (3 km od Višnjana) nastavlja raditi na mapiranju Sunčeva sustava.