Perzeidi teleskopima promatraju nebo iz središta Križevaca

Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta  Križevaca 1. listopada 2014.  (foto: Martin Vujić)
Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta Križevaca 1. listopada 2014. (foto: Martin Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi sljedećih nekoliko dana ima više razloga da se opet pojavi u javnosti, “na terenu”, da građanima predstavi svoje aktivnosti i omogući im da čak i iz središta grada vide na nebu neke objekte mnogo bolje nego što ih mogu vidjeti golim okom ili ih uopće ne mogu vidjeti. Osnovni preduvjet za uspjeh ove akcije jest vedro nebo, pa se pouzdaju u obećanja meteorologa da bi ga moglo biti u nizu od (čak) nekoliko dana, što je već mjesecima prava rijetkost. A razloga da se to iskoristi ima nekoliko: već od sumraka su na nebu u povoljnom položaju za promatranje Venera na zapadu i Jupiter sa svojim satelitima na istoku, visoko na nebu je i komet Lovejoy kojega nećemo još dugo moći vidjeti na našem nebu (a kad uskoro “nestane” s našeg neba, i nikad više) a i najljepši dio zvjezdanog neba, takozvano zimsko nebo, s Vlašićima, te zviježđima poput Bika, Kočijaša i Oriona, te mnoštvom izuzetno sjajnih zvijezda, poput Siriusa, nećemo još dugo imati prilike gledati. Nadalje, Mjesec je u fazi mlađaka, pa zalazi uskoro poslije Sunca i ne smeta pri promatranju manje sjajnih objekata iz mrkloga mraka. Osim toga, vidjet ćemo ga prividno u blizini Venere i Marsa, a posebno će se atraktivan i nesvakidašnji događaj desiti rane večeri 22. veljače, kad će Venera i Mars, dva nama najbliža planeta, biti toliko (prividno) blizu jedno drugome da će se moći vidjeti istovremeno u vidnom polju dalekozora i teleskopa pri manjim povećanjima, jer će biti jedno drugome toliko blizu koliko je inače prividni promjer punog Mjeseca. Svake večeri ovih dana moći ćemo pratiti i prolaske nebom Međunarodne svemirske stanice koja sjaji poput Venere ili bar Jupitera. Imaju Perzeidi i (samo) svoje posebne razloge za aktivnosti ovih dana (večeri): isprobavanje nekih novih elemenata opreme (iznenađenje!), proslavu četiri godine od pronalaženja meteorita Križevci, 20. veljače (a ovo je prva godišnjica nakon službenog priznanja meteorita), te sjećanje na preminulog, teško nadoknadivog, kolegu Darka Kišura (umro 23. veljače 2013.).

01
Dok iščekujemo konjunkciju Venere i Marsa 22. veljače, sjećamo se konjunkcije Venere i Jupitera iznad Ratarske šume rano ujutro 18. kolovoza 2014. godine. Događaj je bio “jači” čak i od oblaka (foto: Martin Vujić)

Članovi Udruge Perzeidi će se stoga sa svojom opremom za promatranje neba pojaviti u središtu Križevaca, na Strossmayerovom trgu, u četvrtak, 19. veljače, u 17:30 i tamo boraviti bar sat i po vremena, a možda i dulje, ovisno o zanimanju građana i posjećenosti, kako nitko od posjetitelja ne bi ostao zakinut za pogled kroz teleskope i dalekozor. Naravno da ova lokacija zbog svjetlosnog onečišćenja služi više popularizaciji i motivaciji građana za astronomiju nego što se može kvalitetno nešto i vidjeti (to se popularno zove “ulična astronomija”), pa će zato večer kasnije, u petak u isto vrijeme, Perzeidi ponoviti promatranje iz “kvalitetnijeg” mraka u Stražincu, mjestu nedaleko od Križevaca, bliže Kalniku, te pozivaju (upornije i znatiželjnije) građane da im se i tamo pridruže. Bude li sreće s vedrim nebom, Perzeidi s tog mjesta imaju namjeru pratiti i fotografirati “bliskost” (konjunkciju) Venere i Marsa 22. veljače. Pozivamo sve zainteresirane da se ovih dana pridruže Perzeidima, a kako primaju i nove članove, prilika je to i za trajno “pridruživanje” Perzeidima.

IN MEMORIAM: Darko Kišur (9.8.1950.-23.2.2013.)

(Izvor: križevci.info; autor: Ratko Matić)

303px-DarkoKisur

Križevačka astronomska udruga Perzeidi 23. veljače 2013. doživjela je težak i nenadoknadiv gubitak. Umro je jedan od njenih najistaknutijih članova Darko Kišur. Nekoliko je nas počelo druženje s njim pod nebom mnogo prije nego što su se dogodili Perzeidi, prije više od petnaest godina. Mnogo smo toga prošli zajedno, pa tako i onu čuvenu potpunu pomrčinu Sunca na Balatonu krajem prošloga stoljeća. Bili smo zajedno u onoj sada već legendarnoj ekipi koja je prije malo više od dvije godine pronašla križevački meteorit. Od toga trenutka Darko je živio s njim u mislima i u srcu. Nitko ga od nas nije mogao nadmašiti u ljubavi prema tom kamenčiću i u strasti s kojom se brinuo o njemu. Da je mogao, on bi svakome čovjeku na svijetu posebno ispričao priču o križevačkom meteoritu.

Nehotice, on je još za života od tog malog neuglednog crnog kamenčića podigao sebi trajni spomenik. Bez obzira na to pod kojim će brojem, oznakom i imenom taj meteorit biti zapisan u svjetskim znanstvenim katalozima meteorita, mi ga mirne duše možemo zvati “Darkov meteorit”. Nitko ga nema pravo od njega razdvojiti. Neka bar svojim nadimkom taj kamenčić i dalje ima njegovu zaštitu. Naše lutanje terenima u potrazi za meteoritom učinio je kao šetnju našim dvorištem. Unaprijed je znao svaku livadu i šumu i gotovo svakog čovjeka kojega smo sreli. Što god smo zamislili on bi mogao svojim zlatnim vještim rukama napraviti i popraviti.

Posljednje što je stigao učiniti za Perzeide i za svoj grad jest izložba astrofotografije koja upravo još traje u našem gradu, a čijem je postavljanju dao najveći doprinos, ne samo radom i tehničkim rješenjima, nego opet i gorljivim zalaganjem da među eksponate izložbe progura i fotografije svog meteorita. I evo ga, “Darkov meteorit” još je tamo. Svatko tko od nas posjeti izložbu, lako će odmah prepoznati Darkov posebni skromni kutak koji bez njega ne bi postojao.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Darkov odlazak je i velika tragedija zato što je, zajedno s Perzeidima, imao toliko planova i ideja što će još u skoro vrijeme raditi i napraviti, a nije stigao s nama doživjeti i podijeliti sreću ostvarenja tih planova. Otišao je daleko, na neko mjesto raketom nedohvatljivo, prekoračio je preko horizonta naših događaja, kao da je otišao tražiti mjesto gdje se rodio njegov meteorit. Kada se Perzeidi opet sakupe jedne mračne noći da gledaju u zvijezde, više ga neće biti s njima, ali svaki put kad budu pogledali u nebo, sigurno će tamo ugledati i njega. Zvijezda ima neusporedivo više nego ljudi, pa jedna može biti i njegova.