Jupiter

Perzeidi večeras i sutra pozivaju na promatranje planeta i Mjeseca

Andrej Dundović
Venera na zalasku (pokraj krošnje drveta desno) i Jupiter (u sredini)

Oton Kučera još je davne 1895. godine u svojoj znanstveno-popularnoj knjizi o astronomiji Naše nebo napisao:

“…dobri moj čitatelju, ne požali truda, pak izađi sa mnom o sunčanom zapadu iz tijesne izbe svoje i uskih ulica, gdje jedva vidiš to krasno nebo, na otvorenu ravnicu i posveti koju uru motrenju pojava, kojima ćeš biti svjedok. Naći ćeš doduše dosta ljudi, koji će te gledati u čudu, što li nalaziš u tome zabave, da se zadubljuješ u to nebo, jer žalibože danas tisuće i tisuće i obrazovanih ljudi svaki dan gledaju te krasne pojave, a da ih ne vide. Neka ti oni ne budu mjerilom, rđav uzgoj, pretjerana borba za svakidašnji život, možda i niske strasti ugušile su u njima polet srca, koji već ne može da shvaća takovih užitaka. Ne dao nam Bog da ikad, pa ni u dubokoj starosti, padnemo na te niske grane!”

Ovih večeri posebno je preporučljivo izaći iz kuće, zaputiti se na mjesto gdje nema puno svjetlosnog onečišćenja i posvetiti svoj pogled i pažnju noćnom nebu! Osim što su večeri tople i vrlo vedre, imamo i odličan raspored čak četiri planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa koji su se poredali po nebeskom svodu od zapada prema istoku južnom stranom neba tako da se vide već u ranoj večeri i to istovremeno! Takva prilika događa se vrlo rijetko i na nju zapravo treba čekati godinama. Tu je i Mjesec koji je trenutno idealan za promatranje teleskopom prije nego uđe u mijene jakog sjaja. Venera kao drugi planet najbliži Suncu vjerno ga prati na zalasku pa zato i zalazi ubrzo nakon Sunca već oko 9 sati večeras. Veneru slijedi divovski Jupiter i njegovi mjeseci, od čega četiri najveća, Io, Europa, Ganimed i Kalista, vidimo kroz amaterske teleskope. Između Saturna i Jupitera ugurao se Mjesec. Mars dolazi posljednji, a sada je i naročito uočljivo crven jer je posebno blizu Zemlji.

Prošle nedjelje bila je gužva na promatranju ovogodišnjih Perzeida

Astronomska udruga Perzeidi ovih večeri stoga aktivno organizira promatranja, pa nakon meteorskog roja Perzeidi prošlog vikenda, ovaj vikend promatrat ćemo spomenute planete i Mjesec kroz naše teleskope te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Večeras imamo promatranje na Stražincu, nedaleko od Orehovca, a pomoć u organizaciji daje nam udruga Orej iz Orehovca. Dok u nedjelju organiziramo promatranje u gradu iza Tehnološkog parka na mjestu heliodroma bivše vojarne Križevci. To je samo 10 minuta pješke od centra grada i jedna od rijetkih lokacija u samom gradu s koje se sve ovo opisano može lako vidjeti.

Mliječna staza – naša galaktika

Konjunkcija Venere i Jupitera 27. kolovoza 2016.

Ratko Matić
Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016, foto Martin Vujić)
Konjunkcija Venere i Jupitera u zoru 18. kolovoza 2014. iznad Ratarske šume (uz najavu iste pojave 27. kolovoza 2016., foto: Martin Vujić)

U subotu, 27. kolovoza, odmah poslije zalaska Sunca, samo između 20 i 20:30 sati vrlo nisko na zapadnom obzoru moći ćemo vidjeti dvije međusobno vrlo bliske sjajne točke. Radi se o Veneri i Jupiteru, a ta se pojava, kada su dva nebeska objekta vrlo blizu jedno drugom, naziva konjunkcija. Venera i Jupiter bit će još bliže jedno drugom no što su bili za konjunkcije 18. kolovoza 2014. kada su je Perzeidi promatrali i fotografirali pred zoru, a vidjela se još dugo i kad se počelo daniti. Ova današnja konjunkcija će biti teže vidljiva, a lako je moguće da promatranje i propadne, jer postaje vidljiva tek nekoliko minuta prije zalaska i Venere i Jupitera, lijevo od mjesta gdje je pola sata prije zašlo Sunce. Perzeidi će ovu pojavu promatrati s najviše točke Ratarne, s mjesta pored livade na kojoj su smješteni meteorološki uređaji i sprave, dakle s istog mjesta kao i 2014. godine, samo ovoga puta s pogledom prema zapadu. Sunce zalazi u 19:41, pa nakon toga treba čekati da se nebo bar malo zatamni kako bi se uočili Venera i Jupiter jedno pored drugog, ali oni zalaze već u 20:28, pa ćemo pojavu moći vidjeti svega nekoliko minuta, i to, naravno, pod uvjetom da nam se posreći vedar horizont.

Perzeidi teleskopima promatraju nebo iz središta Križevaca

Ratko Matić    1 Comment
Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta Križevaca 1. listopada 2014. (foto: Martin Vujić)
Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta Križevaca 1. listopada 2014. (foto: Martin Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi sljedećih nekoliko dana ima više razloga da se opet pojavi u javnosti, “na terenu”, da građanima predstavi svoje aktivnosti i omogući im da čak i iz središta grada vide na nebu neke objekte mnogo bolje nego što ih mogu vidjeti golim okom ili ih uopće ne mogu vidjeti. Osnovni preduvjet za uspjeh ove akcije jest vedro nebo, pa se pouzdaju u obećanja meteorologa da bi ga moglo biti u nizu od (čak) nekoliko dana, što je već mjesecima prava rijetkost. A razloga da se to iskoristi ima nekoliko: već od sumraka su na nebu u povoljnom položaju za promatranje Venera na zapadu i Jupiter sa svojim satelitima na istoku, visoko na nebu je i komet Lovejoy kojega nećemo još dugo moći vidjeti na našem nebu (a kad uskoro “nestane” s našeg neba, i nikad više) a i najljepši dio zvjezdanog neba, takozvano zimsko nebo, s Vlašićima, te zviježđima poput Bika, Kočijaša i Oriona, te mnoštvom izuzetno sjajnih zvijezda, poput Siriusa, nećemo još dugo imati prilike gledati. Nadalje, Mjesec je u fazi mlađaka, pa zalazi uskoro poslije Sunca i ne smeta pri promatranju manje sjajnih objekata iz mrkloga mraka. Osim toga, vidjet ćemo ga prividno u blizini Venere i Marsa, a posebno će se atraktivan i nesvakidašnji događaj desiti rane večeri 22. veljače, kad će Venera i Mars, dva nama najbliža planeta, biti toliko (prividno) blizu jedno drugome da će se moći vidjeti istovremeno u vidnom polju dalekozora i teleskopa pri manjim povećanjima, jer će biti jedno drugome toliko blizu koliko je inače prividni promjer punog Mjeseca. Svake večeri ovih dana moći ćemo pratiti i prolaske nebom Međunarodne svemirske stanice koja sjaji poput Venere ili bar Jupitera. Imaju Perzeidi i (samo) svoje posebne razloge za aktivnosti ovih dana (večeri): isprobavanje nekih novih elemenata opreme (iznenađenje!), proslavu četiri godine od pronalaženja meteorita Križevci, 20. veljače (a ovo je prva godišnjica nakon službenog priznanja meteorita), te sjećanje na preminulog, teško nadoknadivog, kolegu Darka Kišura (umro 23. veljače 2013.).

01
Dok iščekujemo konjunkciju Venere i Marsa 22. veljače, sjećamo se konjunkcije Venere i Jupitera iznad Ratarske šume rano ujutro 18. kolovoza 2014. godine. Događaj je bio “jači” čak i od oblaka (foto: Martin Vujić)

Članovi Udruge Perzeidi će se stoga sa svojom opremom za promatranje neba pojaviti u središtu Križevaca, na Strossmayerovom trgu, u četvrtak, 19. veljače, u 17:30 i tamo boraviti bar sat i po vremena, a možda i dulje, ovisno o zanimanju građana i posjećenosti, kako nitko od posjetitelja ne bi ostao zakinut za pogled kroz teleskope i dalekozor. Naravno da ova lokacija zbog svjetlosnog onečišćenja služi više popularizaciji i motivaciji građana za astronomiju nego što se može kvalitetno nešto i vidjeti (to se popularno zove “ulična astronomija”), pa će zato večer kasnije, u petak u isto vrijeme, Perzeidi ponoviti promatranje iz “kvalitetnijeg” mraka u Stražincu, mjestu nedaleko od Križevaca, bliže Kalniku, te pozivaju (upornije i znatiželjnije) građane da im se i tamo pridruže. Bude li sreće s vedrim nebom, Perzeidi s tog mjesta imaju namjeru pratiti i fotografirati “bliskost” (konjunkciju) Venere i Marsa 22. veljače. Pozivamo sve zainteresirane da se ovih dana pridruže Perzeidima, a kako primaju i nove članove, prilika je to i za trajno “pridruživanje” Perzeidima.

“Sastanak” Venere i Jupitera rano ujutro 18. kolovoza 2014.

Ratko Matić    1 Comment

Venus-Jupiter_18Aug2014_f

Probudimo li se u ponedjeljak, 18. kolovoza rano ujutro, ne treba ranije od 4:22, kad (u Križevcima) izlazi Venera, nebo će nas nagraditi lijepim nesvakidašnjim prizorom na istočnom horizontu. Minutu nakon Venere izaći će i Jupiter, a to su dva najsjajnija objekta na našem nebu poslije Sunca i Mjeseca. Od tada treba pričekati još nekoliko minuta da se “popnu” malo više iznad obzora, sve ovisi o tome koliko nam je “čist” pogled prema istočnom horizontu, i ugledat ćemo sjajne blještave točkice, poput zvijezda, Veneru i Jupiter, na prividnoj udaljenosti manjoj od prividnog promjera punog Mjeseca. Dakle, naš će se planet s vrlo sjajnom Venerom i nešto manje sjajnim Jupiterom naći gotovo na istom pravcu! Takva nesvakidašnja međusobna “približavanja” nebeskih objekata zovemo konjunkcijom. Idealno bi bilo kad bi jedno tijelo “prekrilo” drugo ili kad bi se bar “slijepila”. Postoje neke pretpostavke da su jednom takvom “bliskom” susretu Venere i Jupitera kad su se stopili u jednu veliku blještavu “zvijezdu” prije više od dvije tisuće godina tadašnji kroničari dali ime Betlehemska zvijezda.

Koliko se planeti brzo gibaju po nebeskom svodu, odnosno mijenjaju svoj položaj, moći ćemo se uvjeriti jutrima nakon toga, kada će se Jupiter i Venera vidljivo sve više “razilaziti”. Jupiter će izlaziti sve ranije, a Venera sve kasnije. No, to ne znači da će Jupiter i Venera u ponedjeljak ujutro stvarno biti blizu jedno drugome, jer mi nemamo percepciju “dubine” neba. Venera će od nas biti daleko 240 milijuna kilometara, a Jupiter mnogo dalje iz nje, od nas daleko 930 milijuna kilometara. Prizor će još obogatiti i “bliski” otvoreni zvjezdani skup Jaslice (M44 ili Košnica), od Venere lijevo, ali također ne dalje od prividnog promjera punog Mjeseca.

Venus-Jupiter-conj-with-M44_edited-2-260x190

Tako blizu do sada smo posljednji put mogli vidjeti Veneru i Jupiter 23. veljače 1999. godine a sljedeći tako blizak susret uslijedit će tek 1. rujna 2040. godine! Do tada će svi njihovi susreti biti na većim prividnim udaljenostima. U lipnju sljedeće godine još uvijek će oboje stati “unutar” diska punog Mjeseca.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi promatrat će ovaj “fenomen” teleskopom i dalekozorom s najviše točke Ratarne u Križevcima, na putu prema Ratarskoj šumi, odakle je dobar pogled na šumu u nizini iznad koje će ugledati očekivani prizor, pa pozivaju uporne znatiželjnike da im se pridruže. Perzeidi planiraju doći na mjesto promatranja u ponedjeljak, 18. kolovoza oko 4:15 ujutro. U istom vidnom polju teleskopa, a pogotovo dalekozora, osim Venere i Jupitera trebali bi se pored Jupitera vidjeti i bar dva njegova satelita, Io i Europa. Da bi se vidio ovaj zanimljiv prizor nisu nužna optička pomagala, sve (osim Jupiterovih satelita) može se vidjeti i golim okom, pa vas podsjećamo da to pogledate gdje god da se nađete u to doba. Jedini je uvjet da ste budni. Sretno nam gledanje i vedro nebo kojeg je tako malo bilo ove godine, da nam nije omogućilo niti promatranje meteora Perzeida iz Stražinca 12. na 13. kolovoza, kad ih je trebalo biti najviše.

Venus-Jupiter-Aug18-scopeview-351x360

Ranojutarnji nedjeljni ‘ples’ Mjeseca i Jupitera

Ratko Matić    1 Comment

(Izvor: križevci.info; autor: Ratko Matić; foto: Martin Vujić, Ratko Matić)

01 Mjesec se osvjetljenom stranom približava Jupiteru - gledano prostim okomNebeska se tijela gibaju različitim putanjama i različitim brzinama. Nerijetko se dogodi, ali ne baš i svakodnevno, da se na istom pravcu nađu Zemlja i još dva golim okom vidljiva objekta na nebu. S našeg stajališta u tom slučaju jedno tijelo neko nam vrijeme “sakrije” pogledu drugo tijelo. Takve pojave nazivamo okultacijama. Nedavno (6. lipnja 2012.) imali smo prilike vidjeti okultaciju Sunca Venerom, kada je, s našeg zemaljskog gledišta, “mala” Venera “prelazila” preko “velikog” Sunca. Okultacije u kojima prividno malo tijelo “prekrije” mnogo veće, pa ga ne uspije potpuno “sakriti” našem pogledu, nazivaju se tranziti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Općepoznate su nam okultacije kada Mjesec “prekrije” Sunce, prividno jednako veliko, pa takve okultacije nazivamo pomrčinama Sunca. A što kad na nebu jedno prividno veliko tijelo “prekrije” malo tijelo? Takva okultacija nema poseban naziv, ali fenomen je u suštini isti kao i pomrčina. Jedno tijelo “pomrači” drugo. Tako se nedavno, 15. srpnja, u ranim jutarnjim satima dogodila “pomrčina” Jupitera Mjesecom. Mjesec je “naišao” svojom “lijevom”, osvjetljenom stranom, na Jupiter, u 3:28 i “prelazio” preko njega do 4:17, kada je Jupiter zasjao s njegove “desne”, tamne strane.

 

Čitavu tu pojavu promatrala su četiri najupornija (i najbudnija) člana Križevačke astronomske udruge Perzeidi koji su još u 2:45 skoro odustali od akcije, jer je nebo prema istoku, gdje se okultacija trebala odvijati, bilo beznadno oblačno. Samo pet minuta kasnije oblaci su jednostavno “nestali” i sve je izgledalo da ništa ne može spriječiti vizualno praćenje ovog spektakla na nebu. Oboružani teleskopom i dalekozorima, ekipa se popela na najvišu točku Ratarne, odakle se na nebu iznad Ratarske šume mogao pratiti čitav tijek okultacije.

04

 

 

 

 

Zanimljivost ovog događaja povećala je i činjenica da Jupiter sobom “vuče” i četiri satelita koja je još vidio Galileo Galilei svojim teleskopom, što znači da ih mi danas možemo vidjeti već i malo boljim dalekozorom. U vrijeme okultacije baš su bili prilično točno poredani na pravcu, dva s jedne i dva s druge strane Jupitera. Približavanje Mjeseca maloj Jupiterovoj “obitelji” pratili smo sve do nekoliko minuta prije nego što su trebali početi redom “nestajati” iza Mjeseca, prvo Europa, pa Io, pa sam Jupiter, a nakon njega još Ganimed i Kalisto, ali nažalost baš tih nekoliko minuta naišao je neki oblak i onemogućio promatranje “nestajanja” Jupiterove “obitelji”.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Strpljivi-spašeni! Tričetvrt sata kasnije, kada su se trebali istim redom članovi Jupiterove “obitelji” pojavljivati s desne, tamne strane Mjeseca, nebo je bilo posve čisto i bistro i čitav se tijek događaja mogao promatrati i golim okom i optičkim spravama, pa i snimati. Trenutak pojavljivanja Jupitera iza tamnog Mjeseca vizualno je atraktivan poput pojavljivanja prve zrake Sunca iza Mjeseca na kraju potpune pomrčine Sunca ili kao treperenje takozvanog Bailyjevog bisera za vrijeme potpune pomrčine Sunca, kada na trenutak zablista Sunčeva zraka između dva brda na Mjesecu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sliku ovoga događaja još su upotpunjavali i ukrašavali Vlašići, sjajni crveni div Aldebaran i blještava Venera, koji su okruživali “podij” na kojem su “plesali” Mjesec i Jupiter.

Ovaj se događaj, dakle, odvijao u nedjelju pred jutro, kada su desetine (bar mlađih) Križevčana bili još budni jer se u to vrijeme zabavljaju po noćnim lokalima u gradu, no nismo primijetili da su baš pokazali volju odvojiti poneku minutu da “usput” i taj “detalj” uvrste u “program” svoje zabave.

09

 

Pored nas je u to vrijeme prošlo nekoliko grupica mladih na putu kući ali nikoga nije zanimalo što je to predmet našega interesa. Taj se nebeski “spektakl” donekle mogao pratiti i zamijetiti čak i s, na primjer, područja križevačkih bazena…

07

08

 

 

Ovaj su događaj križevački astronomi-amateri i snimali, improvizirano, dovijajući se na razne načine, s obzirom na to da uopće nemaju primjerenu opremu za pravu astrofotografiju, ali iako se ne mogu pohvaliti osobitom tehničkom kvalitetom svojih fotografija, ponosni su da ih ne moraju ni od koga posuđivati da bi fotodokumentirali svoj doživljaj.