Posljednje do sada promatranje Sunca sa Spravišča, 8. lipnja 2019. (foto iz arhive Perzeida)
Nakon pauze dulje od dvije godine (zbog poznatih razloga) Križevačka astronomska udruga dobila je opet priliku da se pojavi na Križevačkom velikom spravišču sa svojom opremom za promatranje nebeskih fenomena. Teleskopi će biti postavljeni na Trgu Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 4. rujna između 13 i 16 sati gdje će biti upriličeno promatranje Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje. Sunce će se promatrati s dva teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu, to jest u njegovoj atmosferi (poput prominencija) koje ne možemo vidjeti nikako drugačije. Nakon duljeg vremena konačno na Suncu možemo vidjeti bar dvije ako ne i tri grupe pjega. Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, gdje je nešto manja gradska rasvjeta, od 20 do 22 sata, pa možda i dulje ako bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima Venere, Saturna s prstenovima i Jupitera sa njegovim satelitima, te nekih zanimljivosti dubokog svemira za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Dobro došli!
Perzeidi sa Stražinca 12. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)
Već od polovice srpnja noću možemo vidjeti poneku “zvijezdu padalicu”, to jest “nebesku krijesnicu”, odnosno sjajni trag meteora iz “porodice” Perzeida po kojoj je dobila ime i križevačka astronomska udruga. Stoga će križevački astronomi, kao i obično, upriličiti ovih dana kada su meteori najučestaliji, večernje promatranje neba sa Strossmayerovog trga (u utorak, 10. kolovoza), s terena bivše vojarne u Križevcima (u srijedu, 11. kolovoza) i sa Stražinca (u četvrtak, 12. kolovoza), sve tri večeri od 20 sati pa bar do 23 sata. Iako za promatranje meteora nisu potrebna nikakva optička pomagala, bit će tu i teleskopa za “usputno” promatranje Mjeseca, Venere, Saturna i Jupitera.
Jupiter i njegovi sateliti kroz teleskop Perzeida (foto Martin Vujić)
Ovisno o svjetlosnom onečišćenju i vedrini neba, moći će se teleskopom promatrati i drugi objekti koji prividno miruju na nebu, kao što su galaktika Andromeda, neki zvjezdani skupovi, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Kulminacija meteorskog roja Perzeida, to jest njihova najveća učestalost očekuje se ove godine u noći s 11. na 12. kolovoza.
Ove će godine biti vrlo dobri uvjeti za promatranje Perzeida, bar što se tiče mjesečine, jer tanki srp Mjeseca ovih dana zalazi uskoro nakon Sunca. U noći od srijede na četvrtak očekuje se da bi se s mjesta u potpunom mraku mogao vidjeti u prosjeku jedan meteor na minutu. Najudobnije je promatranje iz ležećeg položaja. Meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.
Promatranje neba s livade iza Tehnološkog parka 11. kolovoza 2020. (foto Martin Vujić)
Vidimo se u utorak, 10. kolovoza od 20 do 23 sata na Strossmayerovom trgu u Križevcima, a onda iz večeri u večer na sve boljim mjestima za promatranje. Ako poneka večer zakaže zbog oblaka, odgodit će se promatranje za prvu povoljnu sljedeću večer.
Mjesec kroz teleskop Perzeida. Ovoga puta neće biti neosvjetljenih dijelova Mjeseca, jer bude pun. (foto Martin Vujić)
“Supermjesec” se događa kada je Mjesec u fazi punog Mjeseca u svojoj (približno) najbližoj točki Zemlji što ga čini prividno nešto većim nego što je uobičajeno. Prosječna udaljenost Mjeseca od Zemlje je oko 382.900 kilometara, ali kako je njegova putanja oko Zemlje eliptična, svakih oko 27 dana Mjesec se nađe po jednom u najdaljoj točki od Zemlje (apogeju) i u najbližoj točki (perigeju). Mjesečeva orbita varira zbog različitih gravitacijskih sila Zemlje, Sunca i planeta koje na njega utječu. Razlika udaljenosti između ove dvije točke je u prosjeku 48 000 km. Kad je u perigeju, pun Mjesec se čini za oko 14 posto veći i za oko 30 posto sjajniji nego kad je pun mjesec u apogeju. U prosjeku je svaki četrnaesti pun Mjesec i “supermjesec”, jer se pun Mjesec javlja otprilike svakih 29 i po dana, pa se taj ciklus za oko 2,5 dana razlikuje od ciklusa perigeja i apogeja.
U četvrtak, 24. lipnja Mjesec će već po treći uzastopni put ove godine biti u jednoj od onih bliskih udaljenosti od Zemlje koje ulaze u definiciju “supermjeseca”, a koja nije baš sasvim jasno određena. Nalazimo podatke da je svaki puni Mjesec “supermjesec” ako je od Zemlje udaljen po nekima manje od 368 630 km a po nekima 361 766 kilometara. Vjerojatno postoje i neki drugi “granični” brojevi. To je i posljednji “supermjesec” ove godine. S druge strane, najmanji i najudaljeniji pun Mjesec ove godine (zvan “mikromjesec”) pojavit će se na noćnom nebu 19. prosinca. Tada će Mjesec biti 405 932 kilometra daleko od nas.
Po nekim “definicijama”, pun Mjesec 24. lipnja i nije pravi “supermjesec” jer je vremenski razmak između faze punog Mjeseca (24. lipnja u 20:40 sati) i perigeja (23. lipnja u 11:56 sati, ovoga puta 359.956 km) veći od 24 sata. No, svejedno, kako su već astronomi zbog popularizacije astronomskih događanja i ovaj pun Mjesec uglavnom “proglasili” “supermjesecom”, Križevačka astronomska udruga Perzeidi poziva sve zainteresirane na, kao i uvijek besplatno, promatranje Mjeseca teleskopima, danas, u četvrtak, 24. lipnja, od 22 sata bar do ponoći, u centru Križevaca, na Strossmayerovom trgu, kod paviljona. Dobro došli!
Perzeidi pripremaju opremu, dan prije promatranja Sunca povodom Dana Grada (foto R. Matić)
Križevačka astronomska udruga Križevci planirala je u nedjelju, 18. travnja sudjelovati u programu povodom Dana Grada organiziranim dnevnim i večernjim promatranjem neba. Kako je vrijeme tada bilo loše, oblačno s kišom, pa je promatranje otkazano, danas, u nedjelju, 25. travnja, pruža se prilika za novi pokušaj. Raspored promatranja bit će jednak onome koji je u programu najavljen za 18. travnja: od 14 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta promatraju se pojave na Suncu sa Strossmayerovog trga (pored paviljona), a od 20 sati i 30 minuta do 22 sata i 30 minuta proljetno večernje nebo s livade iza Tehnološkog parka (teren bivše vojarne). Sunce će se promatrati s dva teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu: Sunčeve baklje, protuberancije, pjege… Navečer je promatranje Marsa, Mjeseca i objekata dalekog svemira koji se vide u ovo doba godine. Promatranje je besplatno za sve građane. Dobro došli!
Promatranje planeta u Križevcima u Dječjem tjednu, 10. listopada 2020. (foto Martin Vujić)
Kako promatranje neba 10. listopada povodom Dječjeg tjedna i Svjetskog tjedna svemira nije u potpunosti uspjelo zbog velike oblačnosti neba, Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje još jedno promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u nedjelju, 18. listopada, od 19 do 21 sat. Najveći je razlog relativna blizina Marsa, kakva nije baš česta. Ovih je dana Mars daleko od Zemlje svega nešto preko 60 milijuna kilometara, što se ponavlja otprilike svake dvije godine i pedeset dana, ali i tada nam Mars nije uvijek jednako blizu. Ovako blizu neće biti više do 2033. godine. U ovo doba sljedeće godine Mars će biti iza Sunca, oko 400 milijuna kilometara daleko od nas, pa ga nikako nećemo moći vidjeti. Ovih je večeri i noći, kada na nebu nema Mjeseca, Mars najsvjetliji nebeski objekt. Večeras će se još uvijek dobro moći vidjeti i Jupiter s njegovim satelitima, te Saturn s prstenom i njegov satelit Titan. Mjesec je prividno pored Sunca, pa se ovih dana ne vidi, što je prilika da vidimo još i neke objekte dalekog svemira, koliko to gradska rasvjeta i oblaci dopuste. Dobro došli!
Promatranje neba iz središta Križevaca u prošlogodišnjem Dječjem tjednu, 13. listopada 2019. (foto Martin Vujić)
Povodom Dječjeg tjedna (5. do 11. listopada) i Svjetskog tjedna svemira (4. do 10. listopada) Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje promatranje neba teleskopom iz središta Križevaca (Strossmayerov trg kod paviljona) večeras, u subotu, 10. listopada, od 19 do 21 sat. Promatrat ćemo Jupiter s njegovim satelitima, Saturn s prstenom i njegov satelit Titan, te Mars koji će večeras biti najsvjetliji objekt na nebu jer Mjesec izlazi tek oko ponoći, pa njega nećemo stići vidjeti. Mars je ovih dana toliko blizu Zemlje kako neće biti sljedeće dvije godine, pa je ovo prilika da ga bolje vidimo. Teleskop će biti prilagođen dječjem uzrastu, ali su pozvani svi koje zanimaju nebeske pojave da ih vide mnogo bolje nego golim okom. Dobro došli!
Mjesec malo poslije prve četvrti (iz arhive Perzeida, foto Martin Vujić)
Astronomi čitavoga svijeta tradicionalno svake godine proglašavaju Međunarodnu noć promatranja Mjeseca jedne ranojesenske subote koja je najbliža datumu kad je Mjesec u prvoj četvrti, to jest kad je vidljiv na nebu od druge polovice dana do ponoći. Određeno je da ove godine ta noć bude 26. rujna. Kako prognoza vremena za tu večer nije baš povoljna, Križevačka astronomska udruga Perzeidi odlučila je promatranje Mjeseca organizirati već dvije večeri prije, u četvrtak 24. rujna, jer je veća vjerojatnost da nebo bude bar djelomično vedro. Ukoliko vremenske prilike u subotu budu dobre, promatranje će se ponoviti i u subotu. Nadamo se da će bar jedna od tih večeri biti uspješna za promatranje.
Križevački će astronomi u četvrtak postaviti teleskop pored paviljona na Strossmayerovom trgu u 20 sati i ostati tamo bar do 22 sata, a po potrebi, to jest u slučaju većeg zanimanja građana koji će posjetiti promatranje, i dulje. Jednako tako promatranje će se možda ponoviti i u subotu ako to nebo “dopusti”.
Osim Mjeseca promatrat će se i tri planeta koja su trenutno u povoljnom položaju za promatranje: Jupiter sa satelitima, Saturn s prstenom i crveni planet Mars koji se može promatrati od oko 21 sat.
Ovo je poziv svim zainteresiranim građanima da se pridruže Perzeidima, a mogućnost nam se pruža u četvrtak i u subotu. Promatranje je besplatno. U slučaju lošeg vremena, to jest “nevidljivosti” Mjeseca i planeta, promatranje se, nažalost, otkazuje. Nadamo se da će bar jedna od ponuđenih večeri biti povoljna.
Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)
Poziv dolazi od Perzeida i Perzeida. Perzeidi su naime meteori koji bi u većem broju trebali “parati” nebo sljedeće dvije večeri, a to je i ime križevačke astronomske udruge koja se nazvala po njima. Kao i svake godine od kada udruga postoji, tako će i ove godine upriličiti u dvije večeri, 11. i 12. kolovoza, kada su meteori najučestaliji, večernja promatranja neba. S livade pored Tehnološkog parka u Križevcima promatranje počinje 11. kolovoza u 21 sat i traje bar do ponoći, a možda i dulje ako bude zainteresiranih za dulji ostanak pod “zvijezdama padalicama”, ili “nebeskim krijesnicama”. Dan kasnije, za ambicioznije, za one koji žele vidjeti poneki meteor u prosjeku svake minute, promatranje će biti organizirano u Stražincu, desetak kilometara od Križevaca, gdje je mnogo manje svjetlosno onečišćenje.
Za promatranje meteora nisu od pomoći nikakva optička pomagala, pa će astronomska oprema, to jest teleskop koji uvijek prati članove Perzeida, poslužiti za promatranje drugih nebeskih objekata koji prividno miruju na nebu, kao što su planeti Jupiter i Saturn, koji se iz dana u dan sve više prividno približavaju jedan drugome, te Mars koji ćemo ugledati nakon izlaska poslije 22 sata i 30 minuta, i to ne kao disk, već u jednoj “fazi”, poput Mjeseca, a taj pak izlazi oko jedan sat poslije Marsa. Pored toga moći ćemo vidjeti i galaktiku Andromedu, neke zvjezdane skupove, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa, oči ćemo imati što više uprte u bilo koju točku neba kako bi nam se posrećilo da svjedočimo nasumičnom, nikad predvidljivom prolasku ponekog meteora.
Što se tiče mjesečine, ove će godine biti dobri uvjeti za večernje promatranje Perzeida, jer Mjesec izlazi tek oko ponoći, ali će zato malo smetati noću i pred jutro kada meteora ima najviše. Najudobniji je “lov” na meteore iz ležećeg položaja, pa promatrači sobom mogu donijeti i neke praktične ležaljke, tim više što se očekuju prave ljetne temperature. Meteori se mogu se pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.
Prognoza vremena daje nam umjereni razlog za brigu, jer bi se moglo dogoditi da nam najveći problem prirede oblaci. Na to ne možemo utjecati, možemo jedino ponoviti promatranje neba prvu povoljniju večer poslije 12. kolovoza ako nam oblaci ozbiljnije ugroze promatranje, s tim da od 13. kolovoza očekivani broj meteora koji bismo mogli vidjeti znatno opada iz dana u dan, to jest iz večeri u večer i iz noći u noć.
Nadamo se da se ipak vidimo u utorak 11. kolovoza od 21 do 24 sata u Tehnološkom parku a večer kasnije u isto vrijeme u Stražincu.
Komet NEOWISE snimljen sa padina Gran Sassa u srpnju 2020. (foto Andrej Dundović)
Kako se mjesec srpanj približava svom kraju, tako na našem nebu sve više blijedi i iščezava komet NEOWISE za koji još do prije četiri mjeseca nitko na svijetu nije ni znao da postoji, a čitav ovaj mjesec sjajio je na našem nebu jače od bilo kojeg kometa u posljednje 23 godine. Tako smo ga u prvoj polovici mjeseca mogli vidjeti i golim okom u ranim jutarnjim satima, a kasnije i u večernjim satima. Ovoga trenutka nalazi se ispod Velikih kola, u zviježđu Berenikina kosa, u sve boljem položaju za promatranje, ali nažalost iz dana u dan sve više gubi sjaj jer se udaljuje i od Sunca i od Zemlje. Odlazi na svoj daleki put s kojeg će nam se vratiti opet tek za, kako govore procjene, nešto manje od sedam tisuća godina!
Više astronomskih društava iz čitave Hrvatske, pa tako i križevački Perzeidi, prihvatilo je prijedlog svoje krovne udruge, Hrvatskog astronomskog saveza, da večer i noć 29. srpnja proglase kao “Noć kometa i planeta” i izađu pod (nadamo se vedro) otvoreno nebo te da svojim građanima prirede “oproštaj” s kometom koji nas je tako ugodno iznenadio i razveselio proteklih dvadesetak dana a koji više nije (lako) vidljiv golim okom, pa ćemo ga morati na nebu potražiti teleskopima. Usput, imat ćemo prilike promatrati Mjesec u fazi malo iza prve četvrti, sjajni planet Jupiter s njegovim satelitima, Saturn pored njega s atraktivnim prstenom te prolazak Međunarodne svemirske stanice. Ako ostanemo do iza 23 sata, vidjet ćemo i izlazak Marsa, a kad bismo ostali do iza 2 sata poslije ponoći, dočekali bismo i izlazak Venere. Ovisno o “kvaliteti” neba, mogli bismo promatrati još desetak drugih atrakcija ljetnog neba, u malo “dubljem” svemiru, a može nam se posrećiti da vidimo i poneki meteor iz “porodice” Delta Akvaridi kojih bi trebalo biti ove večeri i noći, te poneki Perzeid, jer i njihovo doba je pomalo počelo.
Dio naše galaktike, snimljen na padinama Gran Sassa u srpnju 2020. (foto Andrej Dundović)
Križevačka astronomska udruga Perzeidi počet će (tek sada, zbog pandemije) prvo ovogodišnje javno promatranje neba u 21 sat i 30 minuta, koje će trajati bar do 23 sata, a možda i dulje, ovisno o zanimanju građana koje pozivamo da nam se pridruže na livadi iza Tehnološkog parka, na prostoru bivše vojarne u Križevcima. Kako pandemija još uvijek traje, obavezni smo držati se propisanih mjera predostrožnosti i zaštite: moramo se držati međusobnog razmaka od bar 1,5 metara; astronomsku opremu mogu dirati samo organizatori; tko želi gledati kroz teleskop mora obavezno nositi zaštitnu masku. Organizatori će nositi maske i rukavice i povremeno će dezinficirati okulare teleskopa alkoholom.
Ovaj poziv “začinili” smo fotografijama člana Perzeida dr.sc. Andreja Dundovića koji se trenutno bavi znanstveno-istraživačkim radom na Gran Sasso Science Institute u Italiji, pa nam je poslao svoje nedavne fotografije snimljene na promatranju neba sa obronaka Gran Sassa, uz poruku da se uskoro vraća u Hrvatsku, to jest u Križevce i da će s Perzeidima ponovno intenzivirati aktivnosti koje bi mogle obuhvaćati ne samo popularizatorski i edukativni, nego i stručni i znanstveni rad.
Galaktika Andromeda i njena ‘okolina’ sa padina Gran Sassa, u srpnju 2020. (foto Andrej Dundović)
Vidimo se večeras na livadi iza Tehnološkog parka od 21 sat i 30 minuta, a možda i prije, jer organizatori dolaze ranije postaviti opremu. U slučaju lošeg vremena, to jest naoblake (prognoza nije baš sigurna), promatranje se odgađa na sljedeću večer i tako stalno po potrebi dok promatranje jedne večeri ne uspije. I još jednom važna napomena: teleskopom se smiju služiti samo osobe sa zaštitnom maskom, pa ih ne zaboravite ponijeti sobom!
Predviđena putanja letjelice Crew Dragon ‘preko’ Križevaca 30. svibnja navečer (karta preuzeta sa heavens-above.com)
… I to ćemo moći vidjeti golim okom na našem nebu! Vidjet ćemo letjelicu Crew Dragon u kojoj će biti dva astronauta, u “lovu” na Međunarodnu svemirsku stanicu u kojoj su trenutno dva kozmonauta (Rusa) i jedan astronaut (Amerikanac). Prvo će našim nebom proći Međunarodna svemirska stanica, oko 21 sat i 40 minuta, a onda će istim tragom sedam minuta kasnije za njom proletjeti Crew Dragon u namjeri da je dostigne i da se priključi na nju.
Ova bondovska scena će se zaista odigravati na našem nebu ako Amerikanci danas uspiju lansirati svoju letjelicu nakon što su u srijedu, 27. svibnja, odgodili lansiranje zbog lošeg vremena, a mi ćemo tu scenu zaista vidjeti ako nam nakon uspješnog lansiranja ne zasmetaju oblaci na našem nebu.
Krene li sve po (našem) planu, scenario večerašnjeg “lova” na Međunarodnu svemirsku stanicu, kojem bismo mi mogli biti djelomični promatrači, bio bi ovakav: prvo ćemo pogledati na internetskim stranicama space.com izravan prijenos lansiranja koje je zakazano za 21 sat i 22 minute po našem vremenu. Prijenos počinje već u 17 sati po našem vremenu, pa ako se ranije uključimo, vidjet ćemo tijek priprema, uključujući dolazak astronauta na uzletište (vjerojatno u automobilu “Tesla” kao i u srijedu) i njihovo uspinjanje do kapsule na vrhu rakete. Ako vremenske prilike dopuste i ako se ne pojave neke tehničke poteškoće, pa lansiranje uspije, gledat ćemo neko vrijeme kako se raketa uzdiže u nebo, a onda izlazimo van pod otvoreno nebo da dočekamo letjelicu koja će nam se pojaviti iznad glava već samo 25 minuta nakon lansiranja na Floridi. Ona će doći sa sjeverozapada i moći ćemo je ugledati u tom smjeru na horizontu i dvije minute prije.
No, to nije sve. Da bi nam taj događaj bio zanimljiviji, trebali bismo se pojaviti na otvorenom, na nekom mjestu odakle se vidi što veći dio neba, bar do 21 sat i 37 minuta. Tada će se na našem sjeverozapadnom horizontu pojaviti blještava Međunarodna svemirska stanica, pa će nam prvo ona proletjeti iznad glava u 21 sat i 40 minuta. Još ćemo je moći pratiti 3 minute kako leti prema jugoistoku, a onda istim putem, sa sedam minuta zaostatka za njom, proletjet će nam “naši” putnici koje smo maločas gledali kako uzlijeću s Floride, u manje sjajnoj letjelici, a iznad naših glava bit će u 21 sat i 47 minuta. Učinit će nam se kao da ne lete baš točno istim putem, ali to je samo zato jer se Zemlja u tih sedam minuta već malo zakrenula. Inače, Crew Dragon će točno slijediti Međunarodnu svemirsku stanicu, samo još uvijek na znatno manjoj visini, jer ipak treba neko vrijeme da se “popne” na nešto više od 400 kilometara, na kojoj se visini nalazi Međunarodna svemirska stanica.
Ova “potjera” za Međunarodnom svemirskom stanicom potrajat će do sutra, do nedjelje, jer Crew Dragon mora prvo postići potrebnu visinu, a onda i uskladiti brzinu tako da se sporo i sigurno, bez promašaja ili sudara, spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom.
Ovo će biti prvi let astronauta s američkog tla nakon što je flota svemirskih raketoplana “umirovljena” 2011. godine. Od tada pa sve do danas, američki astronauti su morali koristiti usluge Rusije koja ih je u svemir “vozila” svojim svemirskim brodovima s kozmodroma u Kazahstanu. Ako slučajno i današnje lansiranje bude odgođeno, novi je pokušaj lansiranja predviđen za sutra, u nedjelju, 31. svibnja, u 21 sat po našem vremenu.
