Ratko Matić

U ponedjeljak, 11. studenoga, promatramo tranzit Merkura preko Sunca

Ratko Matić
Tranzit Merkura 9. svibnja 2016. Merkur je mali crni kružić u donjoj polovici Sunčevog diska. Veća “mrlja” oko sredine Sunčevog diska je slučajna Sunčeva pjega. Sunce nije jednoliko sjajno zbog tanke naoblake (foto Perzeidi – Martin Vujić)

Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje se može naći točno između Sunca i Zemlje. Venera i Merkur su planeti koji obilaze Sunce po stazama koje su bliže Suncu nego što je Zemljina, pa ponekad i oni mogu “zastrti” Sunce. Kako su ti planeti mnogo dalje od Zemlje nego Mjesec, ne mogu prouzročiti primjetljivo smanjenje Sunčevog sjaja, pa ove pojave i ne možemo zvati pomrčinama, već ih zovemo jednostavno “tranzitima”. U ponedjeljak, 11. studenoga dogodit će se čak već četvrti tranzit Merkura u ovom stoljeću. Mali crni kružić Merkura dotaknut će rub Sunčevog diska u 13 sati i 35 minuta i polako će prelaziti preko njegovog diska sve do 19 sati i 4 minute, što znači da će Sunce kod nas čak i prije zaći nego Merkur dovrši svoj tranzit. Maksimum tranzita bit će u 16 sati i 19 minuta, a već deset minuta kasnije Sunce će zaći. Iz naših ćemo krajeva, dakle, ovu pojavu moći promatrati u prvoj njenoj polovini.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi pratit će svojom opremom ovu pojavu od samoga njenog početka iz središta Križevaca, sa Strossmayerovog trga. Postavit će teleskope opremljene posebnim propisanim zaštitnim filterima za promatranje Sunca, pa kao i obično, pozivaju sve građane koji će prolaziti gradom pored njih, da zastanu na trenutak i pogledaju ovu rijetku pojavu. Tako rijetku da smo posljednju do sada promatrali 9. svibnja 2016. godine, a ako propustimo ovu, zbog mogućeg oblačnog vremena ili magle, sljedeća nam je prilika tek za 13 godina, 13. studenoga 2032. godine.

Promatranje će trajati sve dok se bude vidjelo Sunce, pa ekipa Perzeida planira postaviti dio opreme jedno kraće vrijeme, od 15 sati nadalje i u dvorište Osnovne škole Ljudevita Modeca, kako bi i učenici iz popodnevnog turnusa mogli također promotriti ovu pojavu. Ukoliko će oblaci ili magla onemogućavati promatranje, ekipa Perzeida možda odluči promijeniti mjesto promatranja i priliku potražiti na većoj nadmorskoj visini, na Stražincu ili na Kalniku.

Merkur ćemo kroz teleskop vidjeti kao mali okrugli crni kružić koji se sporo, satima giba preko Sunčevog diska. Tranzit Venere je atraktvniji jer je Venera veća od Merkura i bliže nama, pa je njen “kružić” dosta veći od Merkurovog. Tranzit Venere uspješno smo promatrali sa Strossmayerovog trga 6. lipnja 2012. godine, ali njega više neće biti sve do dalekog 11. prosinca 2117. godine!

Tranzit Venere 6. lipnja 2012. Venera je značajno upadljivija od Merkura ne samo zato što je veća, već i zato jer je bliža Zemlji (foto Perzeidi – Martin Vujić)

Bez teleskopa takva se pojava ne može uočiti. Teleskop se ne smije usmjeravati u Sunce bez posebnog filtera koji se stavlja ispred teleskopa, prije nego Sunčeve zrake uđu u njegov optički sistem. Perzeidi su opremljeni svom nužnom opremom za opažanje Sunca pa se kroz njihove teleskope ova pojava može pratiti na siguran i pouzdan način kao i sve dosadašnje pomrčine Sunca, tranziti Venere i Merkura, te Sunčeve pjege i ostale pojave na površini i rubovima Sunca u posljednjem desetljeću. Dobro došli!

Završetak tranzita Venere 6. lipnja 2012. godine (foto Perzeidi – Martin Vujić)

Danas promatranje neba teleskopom povodom kraja Dječjeg tjedna

Ratko Matić
Promatranje neba sa Strossmayerovog trga 11. kolovoza 2017. (foto Martin Vujić)

Za nedjelju, 13. listopada meteorolozi su poslije zalaska Sunca najavili relativno toplo vrijeme i vedro nebo pa su članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi odlučili ponovno izaći na teren i posljednjeg dana Dječjeg tjedna koji traje od 7. do 13. listopada, upriličiti promatranje neba iz središta grada, sa Strossmayerovog trga, pored paviljona.

Saturn kroz teleskop Perzeida kako se može snimiti mobitelom

Kako bi se priključili obilježavanju Dječjeg tjedna, promatranje će prilagoditi najmlađima, tako što će u opremi imati nisko postavljen teleskop, pristupačan djeci. Povoljan položaj najatraktivnijih planeta na nebu omogućit će nam da vidimo Jupiter s četiri najveća satelita i Saturn s raskošnim prstenom, zatim uvijek zanimljiv Mjesec, a ovisno o tome koliko će nam smetati gradska rasvjeta i omogućavati prozračnost neba, teleskop ćemo usmjeriti i u još poneki zanimljivi objekt na nebu. Bit će to prilika da naknadno obilježimo i Svjetski tjedan svemira koji je trajao od 4. do 10. listopada, te Međunarodnu noć promatranja Mjeseca koja je ove godina bila 5. listopada, ali je kod nas vrijeme tada bilo vrlo oblačno. Promatranje je, naravno, besplatno, a kako su pozvana naročito djeca, povodom njihovog tjedna, teleskop će pored paviljona biti postavljen rano navečer, čim Sunce zađe, od 18 sati i 30 minuta, baš kad izlazi Mjesec, pa sve do 20 sati, a možda i dulje ako bude više zainteresiranih. Dobro došli!

U nedjelju, 11. kolovoza promatranje neba ukrašavanog meteorskim tragovima

Ratko Matić

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

U nedjelju, 11. kolovoza Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje tradicionalno promatranje i fotografiranje neba povodom meteorskog roja Perzeidi čije je ime udruga i usvojila. Promatranje se održava na području bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, čijoj upravi zahvaljujemo što će nam izaći u susret reduciranjem rasvjete u blizini mjesta promatranja. Teleskopi će biti spremni za promatranje od 21 sat i 30 minuta do ponoći, a možda i dulje ako bude zainteresiranih. Nadamo se da će se odlična prognoza vremena i ostvariti i da neće biti poteškoća u promatranju. Meteorske tragove po nebu pratit ćemo, naravno, golim okom jer su nepredvidivi i prebrzi za teleskopsko promatranje. Perzeidi se mogu vidjeti na nebu svake godine između 13. srpnja i 26. kolovoza, ali najviše ih ima oko 12. kolovoza. Tako će ove godine njihova najveća učestalost biti pred zoru 13. kolovoza, ali i u nedjelju bismo trebali vidjeti nekoliko desetaka tragova meteora po satu, sve ovisi o bistrini neba i okolnom svjetlosnom onečišćenju. Ako vidimo manje meteora od očekivanog broja, bar svakih nekoliko minuta po jednoga, najveći krivac za to bit će Mjesec, u fazi između prve četvrti i punog Mjeseca, čiji će sjaj onemogućiti opažanje manje sjajnih meteora. No, zato ćemo imati pri ruci i teleskope kojima ćemo moći promatrati Jupiter, Mjesec i Saturn poredane gotovo po ravnoj crti na južnom nebu. Pored Jupitera na početku promatranja vidjet ćemo sva četiri njegova najveća satelita ali tokom večeri Ganimed će zaći iza Jupitera. Saturn ćemo prepoznati po raskošnom prstenu. Na Mjesecu će biti upadljiva brda, doline i krateri, pogotovo na crti koja razdvaja osvjetljeni od neosvjetljenog njegovog dijela. Stići ćemo teleskope okrenuti i na bar još nekoliko zanimljivijih i u gradskim uvjetima vidljivijih objekata dalekog svemira, poput galaksije Andromede, nekoliko kuglastih i otvorenih skupova zvijezda, dvojnih zvijezda i planetarnih maglica.

Nadamo se da će nas biti bar kao na promatranju pomrčine Mjeseca 16. srpnja ove godine (foto Martin Vujić)

Kako je prognoza vremena za ponedjeljak, 12. kolovoza navečer također vrlo povoljna, a meteora bi trebalo biti još i više, u dogovoru sa zainteresiranim promatračima u nedjelju, križevački će astronomi sigurno organizirati i još jedno promatranje dan kasnije, u ponedjeljak, s jedne od već provjereno dobrih lokacija izvan grada, s koje ćemo sigurno sve ono što smo vidjeli u nedjelju vidjeti još bolje, a meteora sigurno još i više. Promatranje je besplatno i zato tim više – dobro došli!

Obilježavanje 50. obljetnice slijetanja na Mjesec, s Antom Radonićem u Gradskoj knjižnici 19. srpnja

Ratko Matić

U petak, 19. srpnja, u 19 sati u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” obilježavamo 50. obljetnicu slijetanja na Mjesec. Na dan točno prije 50 godina “Apollo 11” ušao je u orbitu oko Mjeseca i dan-dva kasnije prvi su ljudi šetali po Mjesecu. Križevačka astronomska udruga Perzeidi i Gradska knjižnica “Franjo Marković”, koja čitavo ljeto raznim aktivnostima obilježava ovu obljetnicu, organiziraju predavanje Ante Radonića Ljudi na Mjesecu. Za Udrugu Perzeidi ovo je još jedno predavanje u nizu predavanja iz projekta Upoznajmo Svemir čiji je pokrovitelj Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Predavač Ante Radonić jedan je od najvećih poznavalaca i stručnjaka za ovu temu u Hrvatskoj. Od djetinjstva se intenzivno bavi astronomijom i astronautikom, a u javnosti se pojavio već u vrijeme trajanja projekta “Apollo”. Od 1972. do umirovljenja 2017. bio je voditelj planetarija s astronautikom u Tehničkom muzeju u Zagrebu gdje je redovito održavao predavanja za školske grupe i građane u cilju popularizacije astronomije i astronautike, a također je i suosnivač, stalni i najvjerniji stručni suradnik emisije za popularizaciju astronomije i astronautike Andromeda Hrvatskoga radija koju još i danas možemo slušati svakoga utorka navečer. Zahvaljujući svom poslu i velikom entuzijazmu imao se prilike susretati s mnogim stručnjacima koji su radili na svemirskim projektima i s astronautima, pa i onima koji su putovali na Mjesec. Tako ćemo od njega moći čuti i mnoge zanimljive pojedinosti koje je saznao u neposrednim druženjima i razgovorima s njima. Nakon predavanja slijedi diskusija s posjetiteljima koje već sada pozivamo da razmišljaju o pitanjima koja će postaviti predavaču.

Voditelji Hrvatske meteorske mreže i Perzeidi gostuju kod Ante Radonića u Tehničkom muzeju na predstavljanju meteorita Križevci 11. prosinca 2014. godine (foto: iz arhive Perzeida)

Susret s našom “legendom” popularizacije svemirskih tema koja je već jednom bila u Križevcima ali prije davnih deset godina na Culture Shocku i koja još ne namjerava stati u praćenju svih zbivanja u svemiru i u animiranju mladih da se bave tim temama besplatan je za sve zainteresirane posjetitelje, pa očekujemo da će Multimedijska dvorana Gradske knjižnice “Franjo Marković” u petak, 19. srpnja u 19 sati biti tijesna. Dobro došli!

Promatranje djelomične pomrčine Mjeseca 16. srpnja navečer

Ratko Matić

Promatranje potpune pomrčine Mjeseca 27. srpnja 2018. godine – kao i na Ratarni, jednaka je gužva bila i kasno navečer na Strossmayerovom trgu, na završetku pomrčine (foto Ozren Blagec)

Dana 16. srpnja 1969. godine poletio je “Apollo 11” čiji će se “putnici” pet dana kasnije prošetati Mjesecom. Slučaj je htio da nas Mjesec točno 50 godina nakon polijetanja “Apolla 11” podsjeti svojom pomrčinom na taj događaj. U utorak, 16. srpnja u 22 sata i 1 minutu Mjesec će početi ulaziti u Zemljinu sjenu iz koje će izaći gotovo 3 sata kasnije, 59 minuta poslije ponoći. Pomrčina će, za razliku od one 27. srpnja prošle godine, biti samo djelomična. U 23 sata i 30 minuta će u Zemljinoj sjeni biti oko 65% Mjesečevog diska, što će ovoga puta biti maksimum.

Križevačka astronomska udruga Perzeidi u suradnji s Gradskom knjižnicom “Franjo Marković” organizira promatranje ove pomrčine teleskopima s područja istočnog dijela Križevaca, s Ratarne. Teleskopi će već od 20 sati biti postavljeni na brijegu pored meteorološke stanice, gdje ćemo dočekati izlazak Mjeseca iznad Ratarske šume nešto poslije 20 sati i 34 minute. Kako Sunce zalazi u 20 sati i 41 minutu, posjetitelji koji dođu prije toga moći će teleskopima kroz posebne filtere promatrati pojave na Suncu. Dok čekamo početak pomrčine Mjeseca u 22 sata i 1 minutu možemo se zabaviti promatranjem Jupitera i njegova četiri najveća satelita, te Saturna i njegovog prstena, koje Mjesec “tjera” pred sobom na svojoj putanji po južnom dijelu neba. Usput, u dva navrata ćemo imati priliku pratiti i prelet Međunarodne svemirske stanice preko našeg neba. Prvi put od 21 sat i 32 minute do 21 sat i 36 minuta, nisko na jugoistočnom obzoru, između Jupitera i Saturna, a drugi put od 23 sata i 7 minuta do 23 sata i 13 minuta, od jugozapada prema sjeveroistoku, gotovo točno nama iznad glava. Dakle, letjet će stvarno iznad Križevaca na visini između 409 i 418 kilometara. Prognoza vremena je bolja nego prošle godine kad su promatranju prve polovice pomrčine značajno zasmetali oblaci, da bi se kasnije razvedrilo i promatranje je ipak uspjelo.

Promatranje je organizirano na Ratarni jer je za vrijeme pomrčine Mjesec nisko iznad jugoistočnog horizonta pa se iz grada neće moći dobro vidjeti. Ako procijenimo oko ponoći da je Mjesec dovoljno visoko na nebu da se ipak vidi sa Strossmayerovog trga, možda učinimo isto kao i 27. srpnja prošle godine, pa se u posljednjoj fazi pomrčine preselimo i na Strossmayerov trg.

Mjesec izlazi iz potpune pomrčine 27. srpnja 2018. Tako će otprilike izgledati 16. srpnja 2019. maksimum pomrčine, samo što će zasjenjen biti ‘gornji’ dio Mjeseca (foto Dragutin Andrić)

Spomenut ćemo još i to da je ovo promatranje pomrčine Mjeseca samo uvod u obilježavanje 50. obljetnice spuštanja ljudi na Mjesec koje ćemo održati u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” u petak, 19. srpnja navečer, baš na 50. godišnjicu ulaska “Apolla 11” u orbitu oko Mjeseca, u društvu s Antom Radonićem, koji je od 1972. do umirovljenja 2017. u Tehničkom muzeju u Zagrebu bio voditelj planetarija s astronautikom, gdje je redovito održavao predavanja za školske grupe i građane u cilju popularizacije astronomije i astronautike, a također je i suosnivač, stalni i najvjerniji stručni suradnik emisije za popularizaciju astronomije i astronautike Andromeda Hrvatskoga radija koju još i danas redovito možemo slušati svakoga utorka navečer. No, na to predavanje još ćemo posebno podsjetiti sljedećih dana. I promatranje pomrčine Mjeseca i predavanje Ante Radonića pod naslovom Ljudi na Mjesecu besplatno je za sve zainteresirane posjetitelje. Dobro došli!

Perzeidi sudjeluju na festivalu ‘Sejem’ 29. lipnja

Ratko Matić

Perzeidi sudjeluju na festivalu “Sejem” koji u Svetom Petru Orehovcu organizira Udruga Orej. Najavljeni smo za 22 sata, ali naknadno smo dogovorili da ćemo doći i prije, kako bismo još stigli teleskopima promatrati i Sunce od 20 sati do njegovog zalaska. Ako se posreći, možda uspijemo zamijetiti i Mars i Merkur koji zalaze zajedno već u 22:03, ali sigurno ćemo promatrati Jupiter i Saturn. Ovisno o otvorenosti i prozračnosti neba, kao i o svjetlosnom onečišćenju, pokušat ćemo teleskopima “uhvatiti” još poneki zanimljivi nebeski objekt. Bavit ćemo se i fotografiranjem neba a omogućit ćemo i zainteresiranima da bar mobitelima snime svoju prvu astrofotografiju kroz teleskop. Kako ćemo biti postavljeni na istom mjestu kao i na gostovanju kod učenika mjesne osnovne škole 5. lipnja ove godine, ovo je dobra prilika da učenici koji dođu nešto i vide na nebu kroz teleskope, jer 5. lipnja je nebo bilo oblačno pa su se učenici mogli samo upoznati s konstrukcijom i postavljanjem teleskopa za promatranje, a vidjeli su samo televizijski toranj na Sljemenu.

Dnevno i noćno promatranje neba na Spravišču

Ratko Matić

Promatranje Sunca na Križevačkom velikom spravišču 2015. godine (foto Marcel Kovačić)

Kao i obično, u okviru Križevačkog velikog spravišča, Križevačka astronomska udruga Perzeidi dolazi sa svojom opremom na Trg Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 8. lipnja, između 13 i 17 sati gdje će biti upriličeno promatranja Sunca (naravno, besplatno) za sve posjetitelje. Sunce će se promatrati s dva teleskopa preko dvije vrste filtera. Jedan teleskop će biti opremljen posebnim H-alpha filterom kojim se mogu promatrati pojave na Suncu koje ne možemo vidjeti nikako drugačije. Poseban će teleskop biti postavljen za (dnevno!) promatranje Mjeseca. Istog dana navečer na terenu bivše vojarne, na livadi iza Tehnološkog parka, gdje je nešto manja gradska rasvjeta, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima Mjeseca, Jupitera i Saturna, te nekih zanimljivosti dubokog svemira za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. Dobro došli!

Danas promatranje ‘parade’ planeta i Mjeseca s Ratarne

Ratko Matić

S potpune pomrčine Mjeseca na Ratarni 27. srpnja 2018. (foto: Tihomir Jakopčić)

U nadi da će se vedro nebo zadržati još bar do kraja dana (prognoza je povoljna), Udruga Perzeidi upriličuje još jedno promatranje neba koje nam ove sezone nudi rijetko viđenu ‘raskoš’: ‘paradu’ četiri najsjajnija planeta i Mjeseca već od prvog sumraka. Po južnom nebu večeras će se, počevši već od zalaska Sunca (u 18:58), poredati od zapada prema istoku Venera, Jupiter, Saturn, Mjesec i Mars. Sve njih s najviše točke križevačke Ratarne moći ćemo vidjeti istovremeno još samo nekoliko dana, a do sljedeće slične prilike morat ćemo se nakon toga strpiti sljedećih 18 godina! Zato Perzeidi predlažu svim znatiželjnicima da se okupimo danas, u srijedu, 19. rujna, već u 18:30 na ‘vrhu’ Ratarne, na putu pored meteorološke postaje, kako bismo još jednom učvrstili u sjećanju taj izuzetni raspored velikih tijela Sunčeva sustava. Venera zalazi već u 19:44, pa se i ne vidi više dugo poslije 19 sati, stoga ne bismo smjeli nimalo zakasniti na početak promatranja. Dok čekamo da ugledamo Veneru u prvom sumraku, zabavljat ćemo se promatranjem Sunca. Nakon vrlo uspjelog promatranja sa Stražinca prije tri dana, niti ovo promatranje ne bi smjelo biti nimalo lošije. Imat ćemo prilike teleskopom promatrati pojave na Suncu na kojem se (na žalost promatrača) već dulje vrijeme ne vidi niti jedna pjega, zatim ‘srpastu’ Veneru, Jupiter sa satelitima Kalistom, Ganimedom i Iom (Europa će biti ‘sakrivena’ iza Jupitera), Saturn s prstenovima i satelitom Titanom te crveni Mars, a pored Marsa će, u odličnoj fazi za promatranje, skoro u prvoj četvrti, biti naš Mjesec. Po želji i raspoloženju posjetitelja i organizatora, a koliko će to sjajni Mjesec dopuštati, moći ćemo promatrati i još neke zanimljive nebeske objekte. Dobro došli!

‘Perzeidi’ priređuju još dva promatranja najsjajnijih planeta

Ratko Matić

Promatranje (oblačnog) neba iz Stražinca 10. kolovoza 2018. (foto: Udruga Orej, prenešeno s Facebooka)

Brojimo posljednje dane kada još uvijek već od sumraka možemo panoramskim pogledom golim okom obuhvatiti istovremeno sva četiri najsjajnija planeta Sunčevog sustava. Slična situacija ponovit će se tek 2036. godine. Uskoro će se prva iz tog niza (Venera, Jupiter, Saturn, Mars) “izgubiti” Venera koja danas zalazi već nešto prije 20 sati, a nakon nje i Jupiter. Prognoza vremena za nekoliko sljedećih dana daje nam nadu da bismo mogli vidjeti zalazak Sunca i sumrak bez oblaka, pa je zato Križevačka astronomska udruga Perzeidi odlučila prirediti u tom razdoblju dva promatranja neba.

Prvo promatranje organizira se u Stražincu nedaleko od Svetog Petra Orehovca u suradnji s tamošnjom Udrugom Orej, danas, u nedjelju, 16. rujna s početkom u 18:45. Poziv je upućen svim zainteresiranima, uz napomenu da ne bi smjeli zakasniti niti minute, ako žele vidjeti sve što je “na programu”, jer će biti prilike promatrati pojave na Suncu teleskopom (Sunce zalazi u 19:04) a i Venera će već biti nisko na zapadnom obzoru. Bit će prilike promatrati mjesecoliku Veneru, Jupiter sa satelitima Europom, Ganimedom, Kalistom i Iom, Saturn s prstenovima i satelitom Titanom te crveni Mars, a između Jupitera i Saturna u odličnoj fazi za promatranje, u prvoj četvrti, bit će Mjesec. Po želji i raspoloženju posjetitelja i organizatora, a koliko će to sjajni Mjesec dopuštati, moći će se promatrati i još neki zanimljivi nebeski objekti.

Promatranje s istim programom ponovit će se i u Križevcima, na Ratarni, pored meteorološke postaje, u srijedu, 19. rujna, od 18:30 sati. Dobro došli!

Poziv na još jedno promatranje neba, povodom ‘dana Perzeida’

Ratko Matić    1.217 komentara

Perzeid nad Stražincem 13. kolovoza 2015. (foto Martin Vujić)

Sljedećih nekoliko večeri i noći, ako bude vedro, između 22 sata navečer i 4 sata ujutro, na nebu ćemo moći pratiti padanje mnoštva “zvijezda”. Naravno, nijedna prava zvijezda nakon toga neće nedostajati na nebu, jer se to samo “pjesnički” kaže da padaju zvijezde. Radi se o tome da će se, kao i svake godine u ovo vrijeme, presjeći putanja našeg planeta s jednim “potokom” sitne svemirske prašine čija zrnca ulijeću u atmosferu, pa izgarajući i zagrijavajući zrak stvaraju kratkotrajne sjajne blještave crte po nebu.

Perzeidi su godišnja “kiša” meteora koja se javlja između početka srpnja i polovice kolovoza s očekivanim maksimumom aktivnosti između 11. i 13. kolovoza. Tih dana ih najviše ima, jer nas tada Zemlja na svojoj putanji “provede” kroz najgušći dio tog “potoka” sitne svemirske prašine. On potječe od ostataka repa kometa 109P/Swift-Tuttle koji kao i Zemlja kruži oko Sunca, samo po drugačijoj, izduženoj eliptičnoj orbiti, a za jedan obilazak Sunca treba mu čak oko 130 godina. Svaki put kada se približi Suncu, komet djelomično isparava i raspada se te za sobom ostavlja “potok” svojih ostataka, kamenčića i čestica prašine koji nastavljaju put istom orbitom kao i komet. Kada naš planet u svojoj orbiti presjeca taj “potok”, mi na Zemlji vidimo kako te čestice izgaraju u gornjim slojevima atmosfere.

Mliječna staza viđena sa Stražinca (foto M.Vujić)

U toku godine ima više takvih meteorskih “potoka”, ali Perzeidi su najpopularniji jer su među najgušćim i javljaju se u doba godine kad su noći ugodno tople, nebo uglavnom vedro a i mi imamo najviše vremena, jer smo najčešće na godišnjim odmorima. Da bismo vidjeli što više “zvijezda padalica” ili “nebeskih krijesnica”, poželjno je odabrati što tamnije mjesto, bez umjetne rasvjete i imati sreću da tih noći nema mjesečine. Ovo drugo ne možemo birati, ali ovih je dana Mjesec u fazi mlađaka, dakle prividno blizu Sunca, pa nam neće nimalo smetati. Čak će u nekim dijelovima svijeta izazvati i djelomičnu pomrčinu Sunca ali mi nećemo biti u zoni pomrčine.

Ovaj se meteorski potok zove Perzeidi jer nam se čini kao da svi dolaze s onog dijela neba gdje se nalazi zviježđe Perzej. Promatra se već bar 2000 godina. Komet Swift-Tuttle, iz čijeg repa potječe, otkriven je 1862. godine. Ponovno je viđen 1992. godine, kada je bio vidljiv i dalekozorom. Računamo da će 14. kolovoza 2126. proći vrlo blizu Zemlje a s obzirom na veličinu, oko 26 km, spada u vrlo blize opasne objekte. Ipak, ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji u idućih bar dvije tisuće godina. U slučaju sudara sa Zemljom napravio bi veću štetu nego sudar s asteroidom koji je uništio dinosaure.

Prosječna brzina kojom čestice prašine Perzeida ulijeću u atmosferu je oko 60 kilometara u sekundi. Izgaraju i isparuju se već na visinama od 100 kilometara iznad površine Zemlje. Sljedećih večeri i noći mogli bismo ih vidjeti po nekoliko desetaka na sat.

Jedno od ranijih promatranja neba s terena bivše vojarne (foto Martin Vujić)

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi, ohrabreni velikim odazivom posjetitelja na promatranju nedavne pomrčine Mjeseca, predlažu svima zainteresiranima da se opet druže s njima i ovih dana, pod noćnim nebom, ukrašenim nježnim “nebeskim krijesnicama”, po rasporedu: u petak i subotu, 10. i 11. kolovoza, na Stražincu nedaleko od Križevaca, te u nedjelju, 12. kolovoza na livadi južno od Tehnološkog parka (na terenu bivše vojarne) u Križevcima. Posebno će zanimljivo biti u petak na Stražincu, kada promatranje organizira Udruga za nezavisnu kulturu i mlade “Orej” iz Svetog Petra Orehovca. Svakoga dana okupljanje, postavljanje opreme i promatranje počinje već u 20 sati.

No, nećemo samo “brojiti” Perzeide. Opremljeni teleskopima i dalekozorima moći ćemo “popratiti” sva četiri golim okom vidljiva planeta našega sustava, dok se polagano kreću od istoka prema zapadu: Veneru, Jupiter, Saturn i Mars, što se rijetko događa u samo jednoj večeri. Ovisno o vedrini i koliko nam udaljena umjetna rasvjeta to o(ne)mogući, imamo priliku vidjeti i galaksiju Andromedu, brojne druge galaksije, kuglaste i otvorene skupove zvijezda, te dvojne zvijezde. Naravno, u slučaju nepovoljnog vremena, ako nebo ne bude vedro, promatranje se otkazuje. Nadamo se da će bar neki od ova tri dana biti uspješan, a ako se ukaže potreba, promatranje se produljuje i na ponedjeljak. Dobro došli!