Redovno promatranje Sunca četvrtkom održava se od 17 do 18 sati s terase Kozmološkog centra. Kroz dva teleskopa promatraju se Sunčeve pjege i prominencije.
Mjesec večeras izlazi tek nešto prije ponoći, pa ga najvjerojatnije nećemo dočekati. Trenutno putuje prema točki na kojoj će se 12. kolovoza naći točno između Sunca i Zemlje, pa će na nekim mjestima na Zemlji izazvati potpunu pomrčinu Sunca, a kod nas djelomičnu. Djelomična pomrčina u našim krajevima bit će vrlo uvjerljiva: u maksimumu, oko 20 sati i 15 minuta, bit će prekriveno otprilike 90 % Sunčeva promjera. Ipak, to je još uvijek bitno različito od totalne pomrčine. Osim toga, Sunce će biti jako nisko nad zapadnim horizontom, praktički na zalazu, pa će za opažanje trebati potpuno otvoren pogled prema zapad–sjeverozapadu i malo sreće da se vidi čisti Sunčev disk, a ne prekriven čestom crvenkastom sumaglicom čak i u slučaju vedrog neba.
Venera se ovih dana sve više udaljuje od Sunca na večernjem nebu. Najveći otklon postići će 15. kolovoza, oko 46°, ali taj je otklon više prema jugu nego prema istoku, pa je sve niže nad horizontom i sve se teže opaža. Saturn izlazi oko 22:35, pa će za njegovo opažanje trebati malo strpljenja.
Galaksija Andromeda iz večeri u večer u sve je boljem položaju za promatranje. Od ostalih zanimljivih objekata dalekog svemira i dalje se mogu promatrati kuglasti skup u zviježđu Herkula, prstenasta maglica u zviježđu Liri i dvojna zvijezda Albireo u glavi Labuda. Tu je i kuglasti skup M5 u glavi Zmije, a ako nam svjetlosno onečišćenje na južnom horizontu dopusti, možemo pronaći i nekoliko zanimljivih objekata u zviježđu Strijelca.
Meteori iz roja Perzeidi sve češće prolaze nebom, pa možda ugledamo i poneki meteor. Njihov je maksimum između 12. i 13. kolovoza, pa ćemo nakon pomrčine Sunca moći ostati promatrati i Perzeide na tamnom nebu.
Večernje promatranje i ovoga četvrtka počinje u 21 sat i 30 minuta.