Jučer je bio astronomski pun Mjesec, a niti danas nije bitno drugačiji. To je posljednji pun Mjesec prije njegovog „susreta“ sa Suncem. Nakon što je jučer bio na suprotnoj strani Zemlje od Sunca, Mjesec je krenuo na svoj četrnaestodnevni put prema položaju u kojem će se naći točno između Sunca i Zemlje te na naš planet baciti svoju sjenu — što ćemo 12. kolovoza doživjeti kao totalnu pomrčinu Sunca.
Totalna pomrčina bit će vidljiva samo s vrlo malo kopnenih dijelova Zemlje, ali po prvi put nakon 11. kolovoza 1999. i na europskom tlu. Astronomsko društvo Perzeidi sprema se na promatranje u Španjolsku, pa se svi zainteresirani mogu javiti na kontakt@perzeidi.hr ako se žele pridružiti Perzeidima na tom putovanju. Iz Hrvatske će se pomrčina vidjeti tek u skromnoj verziji: kroz zaštitne naočale Sunce će se oko 20 sati vidjeti nisko na zapadu u obliku srpa, poput Mjesečeve faze između mlađaka i četvrti.
S križevačke zvjezdarnice i ovoga četvrtka, 30. srpnja, promatra se Sunce od 17 do 18 sati, a večernje nebo od 21:30 nadalje. Sunčev disk je vrlo slikovit, prepun pjega. Zanemariv dio njegove energije stiže do Zemlje, ali mnogima od nas ovih dana i to je pomalo previše. Od planeta se može vidjeti samo Venera, i to kratko, u prvim minutama večernjeg promatranja. Saturn izlazi sve ranije, ali bit će vidljiv tek oko ponoći; u sljedećim mjesecima on će jedno vrijeme dominirati večernjim nebom.
Galaksija Andromeda prije ponoći je nisko na sjeveroistočnom obzoru pa se još teško uočava. Od ostalih objekata dalekog svemira i dalje se mogu promatrati:
– kuglasti skup u zviježđu Herkula,
– prstenasta maglica u Liri,
– dvojna zvijezda Albireo u glavi Labuda.
Tu je i kuglasti skup M5 u glavi Zmije, a ako nam svjetlosno onečišćenje dopusti, moguće je pronaći i nekoliko zanimljivih objekata u zviježđu Strijelca.
Možda nebom prođe i poneki meteor iz „obitelji“ Perzeida, a Međunarodna svemirska postaja neće prolaziti našim večernjim nebom sve do 8. rujna.