I ovoga četvrtka križevačka je zvjezdarnica “rutinski” otvorena za nenajavljene posjetitelje u dva termina: od 17 do 18 sati za promatranje Sunca te od 21:30 za promatranje večernjeg i noćnog neba. Na večernjem nebu dominirat će pun Mjesec koji će svojim sjajem onemogućavati promatranje objekata dalekog svemira slabijeg sjaja.
No, zato će nam Mjesec prirediti u noći koja slijedi jedan manje “rutinski” događaj: pomrčinu. Iz lako objašnjivih razloga pomrčine Sunca i Mjeseca događaju se “u parovima”. Kad se jednom dogodi jedna od tih pomrčina, za oko dva tjedna, kada Mjesec obiđe pola kruga oko Zemlje i tako ova dva svemirska objekta zamijene svoje položaje u odnosu na Sunce, dogodi se i ona druga pomrčina. Kako je 12. kolovoza bila pomrčina Sunca, u noći 27. na 28. kolovoza desit će se pomrčina Mjeseca. Ovoga puta Sunce, Zemlja i Mjesec neće biti u istoj ravnini, Zemljina će sjena samo “okrznuti” Mjesec pa ga nijednoga trenutka neće u potpunosti pokriti.
Tako će križevačka zvjezdarica u razmaku manjem od 12 sati i po treći puta otvoriti svoja vrata i vrata kupole s glavnim teleskopom, u 3 sata poslije ponoći. Najupornije znatiželjne promatrače očekujemo pod kupolom zvjezdarnice i na njenoj terasi od 3 sata poslije ponoći, u noći s četvrtka na petak, 28. kolovoza, pa sve do svitanja.
Blještavi pun Mjesec početi će ulaziti u Zemljinu polusjenu u 03:23, što je teško uočljivo. Uočljiva djelomična pomrčina počet će u 04:33, kada Zemljina sjena počne prelaziti preko Mjesečeva diska i tako ga počne zatamnjivati. Mjesečev disk postajat će zagasito tamno crven.
U maksimumu pomrčine preko 95 posto Mjesečevog diska nalazit će se u Zemljinoj sjeni, pa će samo uski rub Mjeseca ostati osvjetljen. No, tada će Mjesec biti već tako nisko nad jugozapadnim obzorom da je pitanje hoćemo li ga sa zvjezdarnice moći vidjeti. Ionako će zaći nekoliko minuta poslije. Pomrčina Mjeseca ostat će tako za nas “nedovršena” jednako kao i nedavna pomrčina Sunca za promatrače u Hrvatskoj.
Ako nebo bude vedro i ako se pokaže da se pomrčinu isplati promatrati do zalaska Mjeseca, možda se ukaže i potreba da se promatrači u tijeku pomrčine premjeste na neku lokaciju s koje se bolje vidi zapadni horizont. U tom slučaju već znamo “rezervni” položaj: Ratarna, kod vidikovca.