Povoljna prognoza vremena obećava nam, bar onima koji su otporni na ljetne vrućine, uspješno promatranje Sunca s terase križevačke zvjezdarnice između 17 i 18 sati. Promatraju se Sunčeve pjege i prominencije. Na Sunčevoj je “površini” trenutno dosta manjih pjega, veličine “tek” zemaljske kugle.
Mjesec je još uvijek na večernjem nebu, ali kako izlazi tek u 22 sata i 12 minuta, za nas će postati vidljiv tek oko 23 sata. Prekosutra će biti u posljednjoj četvrti pa je zanimljivo vidjeti kratere na njegovom “desnom” rubu.
Mars smo “izgubili” jer zalazi kada počinjemo večernje promatranje, a od planeta u sve boljem položaju za večernje promatranje je Saturn koji izlazi u 21 sat i 36 minuta, pa ga očekujemo u našem vidnom polju poslije 22 sata. Pored njega je golom oku nevidljivi Neptun.
Zanimljivo je pred jutro, pa čak još i u svitanje, vidjeti “druženje” Venere i Jupitera, za što i nisu potrebni teleskop i zvjezdarnica, već svatko iz svog dvorišta, ako ustane oko 4 sata poslije ponoći, golim okom može na istočnom dijelu neba vidjeti ova dva najsjajnija objekta nakon Mjeseca koji svjetlucaju još čak i kad se već dani.
Galaksija Andromeda postaje sve dostupnija za večernje promatranje, a od ostalih zanimljivih objekata dalekog svemira i dalje se mogu promatrati kuglasti skup zvijezda u zviježđu Herkula, prstenasta maglica u zviježđu Liri i dvojna zvijezda Albireo u glavi Labuda. Tu je i kuglasti skup M5 u glavi Zmije a ako nam svjetlosno onečišćenje na južnom horizontu dopusti, možemo pronaći i nekoliko zanimljivih objekata u zviježđu Strijelca.
Možda ugledamo i trag ponekog “zaostalog” meteora iz roja Perzeida koje smo promatrali sa zvjezdarnice, s Kalnika i sa Stražinca proteklih dana, ali ne baš uspješno kao obično jer je promatrače ometala svjetlost Mjeseca.
Vidimo se na zvjezdarnici, u četvrtak, 14. kolovoza, prvo od 17 do 18 sati na promatranju Sunca, a promatranje večernjeg neba počinje u 21 sat i 30 minuta i traje sve dok bude zainteresiranih.
