Na terasi križevačke zvjezdarnice i ovoga je četvrtka, 24. srpnja od 17 do 18 sati, u slučaju vedrog neba, moguće promatranje Sunca teleskopom, to jest nekoliko vrsta pojava na “površini” Sunca. Trenutno se na Suncu može zapaziti mnoštvo pjega od kojih su neke izrazito velike i istaknute. Osim pjega novim se teleskopom AD Perzeida mogu vidjeti i prominencije na rubu Sunčevog diska. To su hladniji, gušći plinovi u Sunčevoj kromosferi koji se uzdižu iznad površine i često izgledaju poput luka ili oblaka. Oko Sunčevih pjega mogu se vidjeti svjetlije mrlje koje zovemo fakule.
Večernje i noćno promatranje neba počinje u 21 sat i 30 minuta, prvo razgledom neba s terase zvjezdarnice dok se malo bolje ne smrači, a nakon toga glavnim teleskopom pod kupolom možemo promatrati više zanimljivih objekata ljetnog večernjeg neba. Ove večeri Mjesec će prividno biti vrlo blizu Sunca pa se nikako ne može vidjeti a kako Mars zalazi već oko 22 sata i 30 minuta, i on postaje nedostupan za naš teleskop.
Prvi planet koji izlazi ove večeri je Saturn ali tek u 23 sata pa u naše vidno polje ulazi tek oko ponoći. Tako ćemo se, bar na početku promatranja, morati orijentirati samo na objekte “dalekog” svemira. Standardno u ovo doba godine, kao i prošloga četvrtka, možemo “posjetiti” kuglasti skup zvijezda u zviježđu Herkula, golom oku nevidljiv, a sastoji se od nekoliko stotina tisuća gusto stiješnjenih zvijezda dalekih više od dvadeset tisuća svjetlosnih godina, prstenastu maglicu u zviježđu Liri, “oblačak” plinova koje je “otpuhnula” jedna umiruća zvijezda prije oko šest tisuća godina i dvojnu zvijezdu Albireo u glavi Labuda, koju uočavamo kao dvije bliske svijetle točkice, plavičastu i narančastu, jer se radi o dvije zvijezde. Kao novost u odnosu na prošli četvrtak možemo pokušati pronaći i kuglasti skup M5 u glavi Zmije a ako nam svjetlosno onečišćenje na južnom horizontu dopusti, možemo pronaći i nekoliko zanimljivih objekata u zviježđu Strijelca koje njima obiluje jer u tom je smjeru središte naše galaksije.
Ušli smo već i u razdoblje aktivnosti meteorskog roja Perzeidi čiji je vrhunac u noći s 12. na 13. kolovoza, pa ćemo za vrijeme promatranja možda vidjeti i poneki meteor. Još prije nego počne večernje promatranje, u vremenu između 21 sat i 10 minuta i 21 sat i 16 minuta, svatko od nas, gdje god se našao pod vedrim nebom u sjevernom dijelu Hrvatske, moći će vidjeti prelet Međunarodne svemirske postaje od sjeverozapada prema jugoistoku, visoko preko nebeskog svoda, gotovo preko zenita. Vidjet ćemo je kao sjajnu točku u pokretu, sjajniju od svih zvijezda. Ona obiđe naš planet jednom u nešto više od sat i po na visini oko 415 kilometara iznad površine Zemlje. Kad je ugledamo nisko nad sjeverozapadnim obzorom, bit će iznad sjevernog dijela Francuske, prema nama će putovati preko Alpa, nastavit će svoj put preko Balkanskog poluotoka, a kad je izgubimo iz vida nisko nad jugoistočnim obzorom, počet će prelijetati Tursku.
Treba nam samo još vedro nebo, pa se vidimo na zvjezdarnici, u četvrtak, 24. srpnja od 17 do 18 sati i od 21 sat i 30 minuta do… sve dok bude zainteresiranih.