Kao što je poznato, križevačka je zvjezdarnica četvrtkom navečer otvorena za sve zainteresirane građane koji je žele posjetiti bez prethodne najave i, što treba posebno istaći, posjet se ne naplaćuje. Zbog promjenljivog vremena zalaska Sunca tijekom godine, termin početka promatranja večernjeg neba nije stalan, već se planira bar pola sata nakon zalaska Sunca, što znači da se od 1. svibnja do 31. kolovoza vrata zvjezdarnice otvaraju svakoga četvrtka u 21 sat i 30 minuta (a zatvaraju se kada i posljednji posjetitelj odluči da je vidio dovoljno).
Novost na zvjezdarnici je ovih dana nabavljen teleskop Astronomskog društva Perzeidi kojim se može promatrati nekoliko zanimljivih pojava na Suncu, o čemu se čitatelji ovog članka mogu detaljno informirati ovdje. Do sada su se drugim teleskopom mogle promatrati samo pjege na Suncu, a samo tek ponekad ostale pojave, teleskopom u privatnom vlasništvu člana Društva koji trenutno u Križevce dolazi samo povremeno.
Zahvaljujući novom teleskopu u “stalnom postavu” Perzeida, od ovog četvrtka, 18. srpnja, uvodi se i dodatni “dnevni” termin za posjetitelje koji će se također tijekom godine pomicati, a do 31. kolovoza to je četvrtkom od 17 do 18 sati, kada će se novim teleskopom s terase zvjezdarnice (Kozmološkog centra) moći promatrati pojave na Suncu. Budući da smo u razdoblju pojačane Sunčeve aktivnosti, izgled njegove “površine” svakodnevno se znatno mijenja, što ovo iskustvo čini još zanimljivijim.
Od ovog četvrtka uvodimo zato i redovite najave dnevnog i večernjeg promatranja neba kako bi potencijalni posjetitelji saznali što taj dan mogu vidjeti kroz teleskope križevačke zvjezdarnice. Naravno, uvijek moramo uzeti u obzir da u najavama pretpostavljamo vedro nebo i za grad nužno ali ne i pretjerano svjetlosno onečišćenje. U svim drugim okolnostima Perzeidi “ne snose odgovornost za lažna obećanja”.
Tako je ovoga četvrtka, danas, večernje nebo vrlo siromašno izrazito sjajnim objektima poput Mjeseca i planeta. Mjesec danas uopće ne izlazi, nego tek osam minuta poslije ponoći. Od planeta Mars je već nisko na zapadnom dijelu neba, možda i iza neke zgrade ili drveta, a Saturn i pored njega Neptun izlaze tek oko pola sata prije ponoći pa bismo trebali pričekati bar sat vremena da se malo “popnu” na nebo. Svi ostali planeti su ranojutarnji ukrasi neba.
Za početak ovih najava koje će postati redovite četvrtkom, možemo spomenuti bar tri vrlo različita “fenomena” koje bismo mogli večeras pokušati “naciljati”. Prvo, kuglasti skup zvijezda u zviježđu Herkula, golom oku nevidljiv, a sastoji se od nekoliko stotina tisuća gusto stiješnjenih zvijezda od kojih je svjetlost koju će uhvatiti teleskop krenula na put prije više od dvadeset tisuća godina. Drugo, prstenastu maglicu u zviježđu Liri, “oblačak” plinova koje je “otpuhnula” jedna umiruća zvijezda prije oko šest tisuća godina. Treće, nešto što kroz teleskop vidimo u različitim bojama: golom oku zvijezda Albireo u glavi Labuda djeluje neugledno, a teleskop nam otkriva da su to bar dvije, s našeg stajališta bliske zvijezde. Atraktivno je to da je jedna plavičasta, a druga narančasta.
Treba nam još samo vedro nebo, pa se vidimo na zvjezdarnici.