U ponedjeljak promatramo rijetku nebesku pojavu – tranzit Merkura

Tranzit Venere (crni kružić u dnu Sunčevog diska) 6. lipnja 2012. kroz teleskop Perzeida. Slično će izgledati i tranzit Merkura, samo Merkur je još manji. (foto: Martin Vujić)
Tranzit Venere (crni kružić u dnu Sunčevog diska) 6. lipnja 2012. kroz teleskop Perzeida. Slično će izgledati i tranzit Merkura, samo Merkur je još manji. (foto: Martin Vujić)

Kada Mjesec prolazi ispred Sunčevog diska događa se pomrčina Sunca. Nije Mjesec jedino nebesko tijelo čija se putanja može naći točno između Sunca i Zemlje. Venera i Merkur su planeti koji obilaze Sunce po stazama koje su bliže Suncu nego što je Zemljina. Kako im jedan obilazak oko Sunca traje kraće vrijeme nego Zemlji, očekivali bismo da se češće nađu između Sunca i Zemlje, ali nagnutost ravnine njihovih putanja u odnosu na ravninu Zemljine putanje to ne dopušta. Zbog te nagnutosti Venera i Merkur mnogo češće prolaze “iznad” ili “ispod” Sunčevog diska nego “preko” njega. Kako su u slučaju takvih “pomrčina” oba planeta samo mali crni kružići na Sunčevom disku zbog velike udaljenosti od Zemlje, pa ne mogu prouzročiti primjetljivo smanjenje Sunčevog sjaja, ove pojave i ne možemo zvati pomrčinama, već ih zovemo jednostavno “tranzitima”. U ponedjeljak, 9. svibnja, dogodit će se treći tranzit Merkura u ovom stoljeću. Mali crni kružić Merkura dotaknut će rub Sunčevog diska u 13 sati i 12 minuta i polako će sve do zalaska Sunca prelaziti preko njegovog diska. Sunce će kod nas čak i prije zaći nego Merkur dovrši svoj tranzit. Sunce će zaći u 20 sati i 12 minuta, a tranzit traje do 20 sati i 41 minutu.

Članovi Križevačke astronomske udruge Perzeidi pratit će svojom opremom ovu pojavu od samoga njenog početka iz središta Križevaca. Postavit će teleskope i dalekozor opremljene posebnim propisanim zaštitnim filterima za promatranje Sunca, kako to već uobičajeno čine kada promatraju Sunčeve pjege i kako su već do sada promatrali pomrčinu Sunca 20. ožujka prošle godine i tranzit Venere 6. lipnja 2012. Kao i obično, pozivaju sve građane koji će prolaziti gradom pored njih, da zastanu na trenutak pa i oni pogledaju ovu rijetku pojavu.

Perzeidi će postaviti svoju opremu oko 13 sati u središte Križevaca, ili na Strossmayerov trg pored paviljona ili na Nemčićev trg pored Nemčićeve biste, ovisno o tome s kojeg će mjesta biti pogodnije promatranje, a kako su te dvije lokacije međusobno udaljene stotinjak metara i s jednog se mjesta vidi drugo, zainteresiranima sigurno neće biti teško uočiti gdje se nalazi ekipa Perzeida. Kako će promatranje trajati sve dok se bude vidjelo Sunce, a to znači satima, dežurna ekipa Perzeida planira i mijenjati lokaciju, pa bi neko vrijeme, od oko 15 sati i 30 minuta postavila svoju opremu na parkiralište pored gimnazije i srednje poljoprivredne škole ili pored sportske dvorane kako bi učenici iz popodnevnog turnusa pod velikim odmorom mogli također promotriti ovu pojavu.

Promatranje pomrčine Sunca 20. ožujka 2015. s Nemčićevog trga u Križevcima (foto: R. Matić)
Promatranje pomrčine Sunca 20. ožujka 2015. s Nemčićevog trga u Križevcima (foto: R. Matić)

Ova se pojava iz naših krajeva posljednji put mogla vidjeti 7. svibnja 2006. godine, a sljedeći ćemo je puta moći vidjeti tek 11. studenog 2019. godine. U međuvremenu ste s Perzeidima mogli promatrati tranzit Venere 6. lipnja 2012. i više ga neće biti sve do dalekog 11. prosinca 2117. godine!

Upozoravamo da je direktno gledanje u Sunce bez zaštite kao i sa sunčanim naočalima ili nekakvim priručnim sredstvima poput začađenih stakala, negativa, cd-a i disketa vrlo riskantan ako ne i opasan, jer možemo ozbiljno oštetiti vid. Planet Merkur je malen i neće biti tek tako uočljiv golim okom. Stoga, dođite na promatranje pod povećanjima teleskopa koji će biti opremljeni posebnim filterima namijenjenim za opažanje Sunca i pogledajte ovu pojavu na siguran i pouzdan način.

Promatranje neba 11. kolovoza povodom meteorskog roja Perzeida

Meteor iz roja Perzeidi (preuzeto s hr.wikipedia.org)
Meteor iz roja Perzeidi (preuzeto s hr.wikipedia.org)

Tko se od druge polovice srpnja zagledao na nekoliko minuta u večernje ili noćno nebo, mogao je biti “nagrađen” ponekom “zvijezdom padalicom”, to jest “nebeskom krijesnicom”, odnosno sjajnim tragom meteora iz “porodice” Perzeida po kojoj je dobila ime i križevačka astronomska udruga. Stoga će križevački astronomi, kao i obično, upriličiti ovih dana kada su meteori najučestaliji, večernje promatranje neba s terena bivše vojarne u Križevcima. Svoja dva teleskopa i dalekozor postavit će u utorak, 11. kolovoza od 21 sat pa sve do ponoći pored hangara gdje je svjetlosno onečišćenje najmanje.

Za promatranje meteora nisu od pomoći nikakva optička pomagala, pa će astronomska oprema poslužiti za promatranje drugih nebeskih objekata koji prividno miruju na nebu, kao što su planet Saturn, galaktika Andromeda, neki zvjezdani skupovi, dvojne zvijezde različitih boja i slično. Ipak, zanimljivije je kada na nebu, dok čekamo na red da pogledamo kroz okular teleskopa ili dalekozora, golim okom možemo na nebu zamijetiti nasumični, nikad predvidljivi prolazak ponekog meteora. Promatranjem neba baš te večeri križevački astronomi žele svratiti pozornost na ovu atraktivnu nebesku pojavu koja će svoju kulminaciju, kao i svake godine, imati noć kasnije, navečer i noću između 12. i 13. kolovoza. Tada će svatko koga je “probno” promatranje večer prije zainteresiralo moći sam izabrati neko svoje mjesto pod nebeskim svodom, što dalje od umjetne rasvjete, odakle će nabrojiti najviše “uhvaćenih” meteora.

Ove će godine biti vrlo dobri uvjeti za promatranje Perzeida, bolji nego nekoliko prošlih godina, bar što se tiče mjesečine, jer tanki srp Mjeseca ovih dana izlazi tek pred jutro. U vrijeme najveće učestalosti meteora, u noći od srijede na četvrtak očekuje se da bi se s mjesta u potpunom mraku mogao vidjeti u prosjeku jedan meteor na minutu. Najudobnije je promatranje iz ležećeg položaja. Meteori se mogu se pojaviti bilo gdje na nebu, a da pripadaju baš Perzeidima prepoznat ćemo po tome što svi oni kao da dolaze iz smjera u kojem se na nebu nalazi zviježđe Perzej.

Usput ćemo u dva navrata imati prilike vidjeti prelet Međunarodne svemirske stanice i nekoliko bljeskova umjetnih satelita. Vidimo se u utorak 11. kolovoza od 21 do 24 sata kod hangara na terenu bivše vojarne u Križevcima!

Perzeidi na Spravišču 13. lipnja

Trenutni izgled Sunca (preuzeto s heavens-above.com)
Trenutni izgled Sunca (preuzeto s heavens-above.com)

I ove godine u okviru Križevačkog velikog spravišča, Perzeidi dolaze sa svojom opremom na Trg Antuna Nemčića u Križevcima, pored Nemčićeve biste, u subotu, 13. lipnja, između 13 i 17 sati gdje će biti upriličeno promatranja Sunčevih pjega.  Istog dana navečer kod hangara na terenu bivše vojarne, od 22 sata pa dok bude zainteresiranih, bit će organizirano promatranje teleskopima i dalekozorima Venere, Jupitera, Saturna i još nekih zanimljivosti noćnog neba za koje postoji mogućnost da se vide s obzirom na stupanj svjetlosnog onečišćenja. “Olakotna” okolnost jest u tome što neće biti mjesečine. Dobro došli!

Večernje promatranje neba 29. svibnja sa Strossmayerovog trga
Večernje promatranje neba 29. svibnja sa Strossmayerovog trga (foto: R.Matić)

Kakva je bila astronomija u vrijeme Ivana Zakmardija

(Izvor: Gimnazija I.Z.Dijankovečkog Križevci, autor: Zoran Kovač)

Na početku predavanja (foto: Zoran Kovač)
Na početku predavanja u gimnazijskoj knjižnici (foto: Zoran Kovač)

U četvrtak, 30.4.2015. u knjižnici Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci održano je predavanje Astronomija u vrijeme Ivana Zakmardija. Nakon kraćeg uvoda o povijesti astronomije, sudionici su saznali koja su se otkrića na području astronomije dogodila za vrijeme života Ivana Zakmardija. O tome do kojih spoznaja promatranjem i mjerenjima su dolazili znanstvenici, Zakmardijevi suvremenici, o izumu teleskopa i otkriću zakona gibanja planeta oko Sunca, ali i o drugim zanimljivostima iz života znanstvenika na vrlo zanimljiv način govorio je gospodin Ratko Matić iz Križevačke astronomske udruge Perzeidi. Knjižnica Gimnazije bila je ispunjena ne samo učenicima i profesorima, već i zainteresiranim građanima.

Promatranje poslije predavanja kroz Newtonov tip teleskopa kakav se pojavio godinu dana nakon Zakmardijeve smrti (foto: Zoran Kovač)
Promatranje poslije predavanja kroz Newtonov tip teleskopa kakav se pojavio godinu dana nakon Zakmardijeve smrti (foto: Zoran Kovač)

Nakon predavanja sudionici su pored škole mogli pogledati noćno nebo kroz teleskop. Naoblaka se u pravo vrijeme nakratko razišla pa su se lijepo vidjeli Jupiter i njegovi sateliti, Mjesec pun kratera i Venera baš onako kako su ih i znanstvenici za vrijeme Zakmardija teleskopom mogli uočiti. Tehnički dio promatranja vodio je gospodin Martin Vujić, također iz Križevačke astronomske udruge Perzeidi.

Organizatori su mogli biti zadovoljni posjećenošću predavanja i promatranja neba s parkirališta Gimnazije (foto: ratko Matić)
Organizatori su mogli biti zadovoljni posjećenošću predavanja i promatranja neba s parkirališta Gimnazije (foto: Ratko Matić)

Predavanje i promatranje neba organizirali su Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci i Križevačka astronomska udruga Perzeidi kao jedno u nizu događanja povodom 340 godina gimnazijskog školstva u Križevcima i prigodom Dana grada Križevaca.

Poziv na predavanje o astronomiji u doba Ivana Zakmardija

Mjesec kroz teleskop Perzeida (foto: Martin Vujić)
Mjesec kroz teleskop Perzeida (foto: Martin Vujić)

Prije desetak dana, 20. travnja, navršeno je 348 godina od smrti Ivana Zakmardija Dijankovečkog, zaslužnog za dolazak pavlina u Križevce, a oni su u gradu osnovali samostan, osnovnu i srednju školu. Križevačka gimnazija ovih dana obilježava 340 godina od početka gimnazijskog školstva, a budući da i nosi ime Ivana Zakmardija Dijankovečkog, današnji gimnazijalci i njihovi gosti u četvrtak 30. travnja moći će u predavanju organiziranom u suradnji Gimnazije i Križevačke astronomske udruge Perzeidi saznati kako je upravo u vrijeme Zakmardija u Evropi došlo do velikog procvata i razvoja astronomije, koju mnogi drže najstarijom znanošću na svijetu. U to je vrijeme, naime, izumom teleskopa i otkrićem zakona gibanja planeta oko Sunca počela suvremena astronomija. Gimnazija i Perzeidi pozivaju sve građane na ovo predavanje nakon kojega će i praktično, promatranjem neba teleskopom (nadajmo se vedrom nebu!) moći “otkriti” Jupiterove satelite, vidjeti da Venera oblikom sliči Mjesecu, da je Mjesec pun kratera i da Saturn ima prsten, baš kako su to u Zakmardijevo vrijeme astronomi počeli uočavati. Promatranje će biti organizirano nakon predavanja s terena pored gimnazije, a sat nakon toga i s Trga J. J. Strossmayera. Dobro došli!

Astronomija - pozivnica (1)

 

Što nam donosi večerašnja tribina o Meteoritu Križevci?

Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)
Meteor Križevci (snimka kamere Hrvatske meteorske mreže u Valpovu)

Kada je pao, kada, gdje i kako je nađen Meteorit Križevci i koji su događaji prethodili tom uspjehu Hrvatske meteorske mreže i astronoma amatera okupljenih oko nje, što je uopće Hrvatska meteorska mreža i koja je njena uloga, važnost, smisao i potreba, te koji su konkretni rezultati kojima je obogatila svjetsku meteoritiku, samo su početna pitanja na koja ćemo saznati odgovor na današnjoj tribini o Meteoritu Križevci u Klubu kulture u Križevcima, u okviru Culture Shock Festivala, s početkom u 19:30 sati. Kada je meteorit službeno priznat i gdje ga na internetu možemo naći na popisu nekoliko tisuća meteorita iz čitavoga svijeta i samo pet iz Hrvatske, te što je bilo potrebno učiniti da se nedvojbeno ustanovi da se radi o meteoritu, sljedeća su pitanja na koja će se čuti odgovor na ovoj tribini.

Za drugim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja (foto: R.Matić))
“Poljoprivredna astronomija” – za preostalim fragmentima križevačkog meteorita tragalo se još i u jesen 2011. prije jesenskog oranja, za sada bezuspješno. No, nada nas još ne napušta (foto: R.Matić)

Uz računalnu prezentaciju bogato opremljenu fotografijama i snimkama dokumenata, saznat ćemo čitavu povijest tog slučaja. Prikazat ćemo snimke pada i čitati iskaze očevidaca, saznat ćemo kako se ustanovljava mjesto pada meteorita i kako se traži. Bit će prikazano kako je nađen i tko ga je našao, bit će riječi o tome odakle je doletio, o njegovoj svemirskoj putanji prije pada na Zemlju, o kemijskoj i fizikalnoj analizi pronađenog kamena na sveučilištu u Manchesteru. Saznat ćemo kako je i od čega građen, te kako se još može istraživati, pa o njemu stvarati i znanstveni radovi. Reći ćemo gdje se danas čuva i kako ga možemo vidjeti.

Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija Hrvatska meteorska mreža)
Svemirska putanja meteoroida Križevci prije pada u Majurec (ilustracija: Hrvatska meteorska mreža)

Meteorit Križevci je nepromijenjen već više od četiri milijarde godina te je stariji i od našeg planeta, dakle bio je već takav i prije nego je postojala Zemlja. U toku predavanja bit će istaknuto kakav imaju značaj i koju nam korist donose pronalaženje i istraživanje meteorita, od znanstvene spoznaje o starosti, razvoju i građi Sunčevog sustava, do praktičnog znanja koje se može iskoristiti u praksi, u tehnici i u metalurgiji, a njihov nam sastav obećava da u budućnosti možemo razmišljati i o rudarenju asteroida s kojih mnogi meteoriti potječu i o korištenju asteroida kao naših rezervnih, proizvodnih i istraživačkih baza u svemiru. Sastav i građa meteorita omogućava nam predviđanje posljedica mogućeg opasnog sudara Zemlje sa sličnim, većim tijelima, sve do uništenja života na Zemlji, a ustanovljavanje njihovih putanja po svemiru omogućava nam predviđanje trenutka i mjesta mogućeg sudara.

Meteorit Križevci (foto Hrvatska meteorska mreža)
Meteorit Križevci (foto: Hrvatska meteorska mreža)

Meteoriti su vrijedan materijal koji nam sam dolazi iz svemira bez naših troškova projektiranja i izgradnje svemirskih brodova i odlazaka do udaljenih svemirskih tijela da bismo njihove uzorke donijeli na Zemlju. Vrijednost meteorita je i u tome što nam štede milijarde kuna i dolara da bismo došli do njih. Svaki pronađeni meteorit bi zato trebao doći na pravu adresu gdje se može čuvati od daljnjih kemijsko-fizikalnih promjena, kako ne bi tijekom vremena bio uništen i kako bi bio dostupan znanstvenim istraživanjima.

Dio predavanja bit će posvećen i osvrtu na netočne, lažne i kvaziznanstvene “činjenice” o meteoritima koje se često objavljuju u tisku i na internetu. Bit će riječi i o tome kako razlikovati istinu od podvale i prevare, te pravi meteorit od lažnog.

Pokazat ćemo i kako nas podaci koji su do sada poznati o Meteoritu Križevci mogu inspirirati za “smišljanje” priličnog broja fizikalnih zadataka već na srednjoškolskoj razini znanja čiji nam rezultati mogu koristiti u boljem sagledavanju i predviđanju pojava koje se mogu dogoditi pri padu meteorita.

O svemu tome i o još mnogočemu bit će riječi na predavanju “Meteorit Križevci”, pa i ako nismo predvidjeli sva moguća pitanja na koja možemo dati odgovor, posjetitelji će moći postavljati svoja pitanja i diskutirati o bilo kojim pitanjima vezanim uz ovu temu.

Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)
Nakon tribine o meteoritu slijedi promatranje neba (foto: R.Matić)

Posjetitelji tribine imat će prilike ne samo vidjeti nego i u ruci držati vjernu kopiju križevačkog meteorita izrađenu 3D printerom na temelju preciznog 3D skeniranja originalnog meteorita. Usput, moći će i razgledati astronomsku opremu Križevačke astronomske udruge Perzeidi koja, uz organizatore Culture Shocka, priređuje ovu tribinu. Bit će izloženi teleskopi i veliki dvogled, a kako je vremenska prognoza za tu večer prilično povoljna, veliki su izgledi da ćemo nakon tribine opremu moći i upotrijebiti za promatranje nebeskih objekata s Trga A. G. Matoša koji se nalazi odmah uz Klub kulture. Bez obzira na gradsko svjetlosno onečišćenje, moći će se vidjeti bar planeti Venera i Jupiter s njegovim satelitima, a možda nam se posreći i još poneki zanimljivi nebeski objekt. I bez teleskopa moći ćemo vidjeti prelet Međunarodne svemirske stanice gotovo iznad naših glava između 21:22 i 21:26, pa će se “pred našim očima” i “ugasiti”, jer će i njoj tada zaći Sunce.

Ulaz je slobodan za sve znatiželjne posjetitelje.

Promatranje pomrčine Sunca s Nemčićevog trga 20. ožujka dopodne

Animacija pomrčine Sunca 20. ožujka 2015. Pomični crni trag je putanja potpune pomrćine a sivkasti trag prikazuje vidljivost i pomicanje zone djelomične pomrčine u kojoj se nalazi i Hrvatska
Animacija pomrčine Sunca 20. ožujka 2015. Pomična crna “mrlja” je putanja potpune pomrčine a zasjenjeno područje oko nje prikazuje pomicanje zone djelomične pomrčine u kojoj se nalazi i Hrvatska. Vrijeme na animaciji je UTC (po Greenwichu) pa mu treba dodati jedan sat za naše prilike.

Križevačka astronomska udruga Perzeidi priređuje javno promatranje djelomične pomrčine Sunca s Nemčićevog trga u Križevcima, teleskopom zaštićenim propisanim zaštitnim filterom, te golim okom kroz pouzdane filtere, 20. ožujka između 9 i 12 sati dopodne. Vremenska prognoza daje nam nadu da će promatranje uspjeti, a čak bi i poneki oblačak ako prijeđe preko Sunčevog diska mogao promatranje učiniti zanimljivim jer bi se tako možda na trenutak Sunčev srp mogao vidjeti i bez ikakvih pomagala.

Djelomična pomrčina Sunca u Križevcima otprilike će ovako izgledati.
Djelomična pomrčina Sunca u Križevcima otprilike će ovako izgledati

Podsjećamo da je izravno gledanje u Sunce bez adekvatne zaštite vrlo štetno za oči i može izazvati trajno oštećenje vida, pa ne smijemo niti pokušavati pomrčinu gledati bez pomagala koja smanjuju intenzitet Sunčevog zračenja.

 

Pomrčina Sunca u Križevcima počinje u 9:34, njen je maksimum u 10:43, a završetak u 11:55. Za vrijeme maksimuma Mjesečev disk će prekriti 58 posto Sunčevog diska. Smanjenje intenziteta Sunčeve svjetlosti bit će usprkos tome  jedva primjetljivo.

Perzeidi već godinama upriličuju promatranja Sunca svojim građanima s Nemčićevog trga
Perzeidi već godinama upriličuju promatranja Sunca svojim građanima s Nemčićevog trga. Ovako je bilo na Križevačkom velikom spravišču 14. lipnja 2014.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Potpuna pomrčina bit će vidljiva na dalekom sjeveru, prelazi uglavnom preko Atlantskog ocena i zahvaća vrlo malo kopna, tek neke otoke.

Na stranicama Hrvatskog astronomskog saveza čiji su član i Perzeidi možete se informirati gdje se sve u Hrvatskoj organizira promatranje pomrčine, pa izaberite mjesto koje vam je najbliže.

Perzeidi teleskopima promatraju nebo iz središta Križevaca

Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta  Križevaca 1. listopada 2014.  (foto: Martin Vujić)
Promatranje neba, posebno Mjeseca, iz središta Križevaca 1. listopada 2014. (foto: Martin Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi sljedećih nekoliko dana ima više razloga da se opet pojavi u javnosti, “na terenu”, da građanima predstavi svoje aktivnosti i omogući im da čak i iz središta grada vide na nebu neke objekte mnogo bolje nego što ih mogu vidjeti golim okom ili ih uopće ne mogu vidjeti. Osnovni preduvjet za uspjeh ove akcije jest vedro nebo, pa se pouzdaju u obećanja meteorologa da bi ga moglo biti u nizu od (čak) nekoliko dana, što je već mjesecima prava rijetkost. A razloga da se to iskoristi ima nekoliko: već od sumraka su na nebu u povoljnom položaju za promatranje Venera na zapadu i Jupiter sa svojim satelitima na istoku, visoko na nebu je i komet Lovejoy kojega nećemo još dugo moći vidjeti na našem nebu (a kad uskoro “nestane” s našeg neba, i nikad više) a i najljepši dio zvjezdanog neba, takozvano zimsko nebo, s Vlašićima, te zviježđima poput Bika, Kočijaša i Oriona, te mnoštvom izuzetno sjajnih zvijezda, poput Siriusa, nećemo još dugo imati prilike gledati. Nadalje, Mjesec je u fazi mlađaka, pa zalazi uskoro poslije Sunca i ne smeta pri promatranju manje sjajnih objekata iz mrkloga mraka. Osim toga, vidjet ćemo ga prividno u blizini Venere i Marsa, a posebno će se atraktivan i nesvakidašnji događaj desiti rane večeri 22. veljače, kad će Venera i Mars, dva nama najbliža planeta, biti toliko (prividno) blizu jedno drugome da će se moći vidjeti istovremeno u vidnom polju dalekozora i teleskopa pri manjim povećanjima, jer će biti jedno drugome toliko blizu koliko je inače prividni promjer punog Mjeseca. Svake večeri ovih dana moći ćemo pratiti i prolaske nebom Međunarodne svemirske stanice koja sjaji poput Venere ili bar Jupitera. Imaju Perzeidi i (samo) svoje posebne razloge za aktivnosti ovih dana (večeri): isprobavanje nekih novih elemenata opreme (iznenađenje!), proslavu četiri godine od pronalaženja meteorita Križevci, 20. veljače (a ovo je prva godišnjica nakon službenog priznanja meteorita), te sjećanje na preminulog, teško nadoknadivog, kolegu Darka Kišura (umro 23. veljače 2013.).

01
Dok iščekujemo konjunkciju Venere i Marsa 22. veljače, sjećamo se konjunkcije Venere i Jupitera iznad Ratarske šume rano ujutro 18. kolovoza 2014. godine. Događaj je bio “jači” čak i od oblaka (foto: Martin Vujić)

Članovi Udruge Perzeidi će se stoga sa svojom opremom za promatranje neba pojaviti u središtu Križevaca, na Strossmayerovom trgu, u četvrtak, 19. veljače, u 17:30 i tamo boraviti bar sat i po vremena, a možda i dulje, ovisno o zanimanju građana i posjećenosti, kako nitko od posjetitelja ne bi ostao zakinut za pogled kroz teleskope i dalekozor. Naravno da ova lokacija zbog svjetlosnog onečišćenja služi više popularizaciji i motivaciji građana za astronomiju nego što se može kvalitetno nešto i vidjeti (to se popularno zove “ulična astronomija”), pa će zato večer kasnije, u petak u isto vrijeme, Perzeidi ponoviti promatranje iz “kvalitetnijeg” mraka u Stražincu, mjestu nedaleko od Križevaca, bliže Kalniku, te pozivaju (upornije i znatiželjnije) građane da im se i tamo pridruže. Bude li sreće s vedrim nebom, Perzeidi s tog mjesta imaju namjeru pratiti i fotografirati “bliskost” (konjunkciju) Venere i Marsa 22. veljače. Pozivamo sve zainteresirane da se ovih dana pridruže Perzeidima, a kako primaju i nove članove, prilika je to i za trajno “pridruživanje” Perzeidima.

Predstavljanje knjige i predavanje o znanosti i vjeri

Akademik Vladimir Paar na predavanju "100 godina Bohrove teorije atoma" u Gradskoj  vijećnici u Križevcima 4. lipnja 2013. (foto: R.Matić)
Akademik Vladimir Paar na predavanju “100 godina Bohrove teorije atoma” u Gradskoj
vijećnici u Križevcima 4. lipnja 2013. (foto: R.Matić)

Dani Svetoga Marka Križevčanina prepuni su raznovrsnih programa, pa tako i Pokret fokolara, “Djelo Marijino”, priprema svoj redoviti “Križevački triptih”. U dijelu tog programa surađuje i Križevačka astronomska udruga Perzeidi. Naime, u utorak, 9. rujna u 20 sati u Multimedijskom kulturnom centru u Križevcima održat će se predstavljanje knjige dr.sc. Josipa Planinića, profesora emeritusa sa osječkog Sveučilišta, “Filozofski i znanstveni pristup Bogu”. Predstavljači su dr.sc. Hrvoje Lasić i dr.sc. Vladimir Paar kao recenzenti te dr.sc. Ivan Jurčević kao lektor. Nakon toga će akademik Paar održati predavanje na temu “Znanost i vjera”, poslije čega je moguća diskusija predstavljača i predavača s posjetiteljima. U kulturnom, umjetničkom i duhovnom dijelu programa sudjeluju vokalni sastav “Allegro” i Nataša Karlovčec. Na kraju, u slučaju vedrog neba, moguće je i promatranje neba iz neposredne okolice Multimedijskog kulturnog centra teleskopom i dalekozorom Udruge Perzeidi. Čitav je program za posjetitelje besplatan.

 

Večer promatranja Mjeseca teleskopom iz središta Križevaca 6. rujna

Mjesec kakav očekujemo 6. rujna navečer na promatranju (foto: morguefile.com)
Mjesec kakav očekujemo 6. rujna navečer na promatranju (foto: morguefile.com)

Međunarodna noć promatranja Mjeseca (International Observe the Moon Night; InOMN) jest projekt posvećen promatranju Mjeseca koji je pokrenut u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2010. godine proširio se na čitav svijet i postao međunarodni događaj. Kad promatramo nebo, pogotovo ako su nam na raspolaganju dobre optičke sprave, mnogo više pažnje posvećujemo dalekim i jedva vidljivim nebeskim objektima, zanemarujući Mjesec koji često doživljavamo i kao smetnju jer nam previše osvjetljava nebo. Ova akcija ima namjeru “vratiti” našu pozornost na ovaj “trivijalni” objekt, nama najbliži stalni objekt na nebu. Ideju su dali znanstvenici, predavači i astronomski entuzijasti, odlučivši da bar jedan dan u godini baš Mjesec bude glavni cilj promatranja. Svake se godine dogovore koji će to dan biti i te iste večeri na stotine promatrača neba širom svijeta, po sveučilištima, zvjezdarnicama, srednjim školama, a pogotovo astronomi amateri sa svojim prenosnim optičkim spravama, posvećuju se Mjesecu, pa promatraju njegove živopisne kratere, brda, doline i tamna područja koja zovemo “morima”. Ako je Mjesec možda i “dosadan” iskusnim i redovitim promatračima neba, sigurno je vrlo atraktivan za popularizaciju astronomije, promatračima koji prvi puta zavire kroz okular teleskopa ili bar dalekozora. Osim toga njegova je “prednost” i što ne zahtijeva tamno nebo, konačno, baš ga on i “onečišćuje”, pa se može promatrati iz urbanih područja, s ulica i trgova, bez obzira na blještanje umjetne rasvjete. Lako je dostupan početnicima koji možda ne bi bili tako uporni da se odvaže tražiti tamno nebo kojeg je sve manje u našoj blizini. Mjesec je tako najpodesniji objekt za promidžbu takozvane “ulične astronomije”.

http://www.lpi.usra.edu/observethemoonnight/
observethemoonnight

Prvi je put na planetarnoj razini ova noć (InOMN) organizirana 18. rujna 2010. Sljedeće godine to je bio 8. listopada, a 2012. godine izabran je 22. rujna. Prošle je godine ova akcija provedena 12. listopada, a ove je godine izabran 6. rujna. Iz praktičnih razloga to su redovito subote, nekoliko dana prije punoga Mjeseca, kako bi Mjesec bio na nebu već pri zalasku Sunca i kako bi veći dio njegovoga diska bio osvijetljen, a da opet na njemu bude i sjena te da vidimo granicu između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Mjeseca. U subotu navečer Mjesec će biti između prve četvrti i punoga Mjeseca (puni Mjesec je 9. rujna), opet jednoga od najbližih mogućih (kao i prethodna dva) na elipsastoj putanji Mjeseca oko Zemlje.

 

Jedno od ranijih promatranja neba iz središta Križevaca (foto: R. Matić)
Jedno od ranijih promatranja neba iz središta Križevaca (foto: R. Matić)

U subotu, 6. rujna, Mjesec u Križevcima izlazi u 17:31, pa će biti vidljiv čitavu večer i noć do 04:09. Sunce zalazi u 19:23, pa će križevački astronomi iz udruge Perzeidi postaviti svoj teleskop i dalekozor pored paviljona na Strossmayerovom trgu u Križevcima u 20 sati i tamo boraviti bar do 22 sata, a u slučaju većeg zanimanja građana, po potrebi i dulje. Zato pozivamo sve slučajne i namjerne prolaznike središtem Križevaca te večeri da odvoje poneku minutu svoga vremena za promatranje Mjesečevih atrakcija kroz optička pomagala Perzeida, uz stručno tumačenje. Naravno, osnovni je uvjet da konačno na nebu bude bar poneki “prozor” u oblacima da se ponekad i Mjesec vidi, u protivnom će glavni gradski trg biti bez astronoma. Nakon takvoga ljeta kakvo je bilo, želimo li previše?

Mjesec kroz manje povećanje teleskopa Perzeida (foto: Martin Vujić)
Mjesec kroz manje povećanje teleskopa Perzeida (foto: Martin Vujić)

Kad smo se već sjetili ljeta, možda niste niti stigli iskoristiti svoje “sunčane naočale”? Evo vam prilike da ih malo “prošećete”. Nije šala, Mjesec bi, uz malo sreće, mogao biti tako sjajan, da ga je ugodnije kroz teleskop ili dalekozor gledati preko naočala za zaštitu od Sunčeve svjetlosti nego golim okom. Na taj ga način dulje možemo promatrati dok nam se čini tako blizu kao da smo i mi putnici u legendarnom programu “Apollo”.