Na području bivše vojarne, iza srednje škole “Ivan Seljanec”, astronomska udruga Perzeidi danas, 11. kolovoza organizira promatranje “zvijezda padalica” – Perzeida s početkom u 22 sata. Osim Perzeida znanih još kao i Suza svetog Lovre, građanstvu će biti na raspolaganju i teleskop Udruge za promatranje sporijih nebeskih objekata. U slučaju lošeg (oblačnog) vremena, promatranje se odgađa na nedjelju. U tom slučaju dodatne informacije objavit će se na stranicama Udruge. Astronomska udruga Perzeidi dobila je naziv po ovome fenomenu jer je prije 2 godine na takvom promatranju šačica entuzijasta idejno začela Udrugu.
Kaže se kako grom ne udara dva puta u isto mjesto što se nikako ne može primijeniti i na meteorite. Naime, upravo na isto mjesto na području Križevaca, nakon godinu dana ponovo je pao meteorit! Kamere Hrvatske meteorske mreže snimile su 10. svibnja u 23.20 sati let i pad meteorita. No, koje je objašnjenje za ovaj ponovni događaj?
Meteoriti su komadi stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji su iz Svemira pali na površinu nebeskoga tijela, u našem slučaju Zemlje. Zanimljivi su nam zbog svoje vrijednosti koja se sastoji u informacijama koje nam donose o Svemiru odnosno području s kojega dolaze, ali i zbog one financijske vrijednosti koja nakon svakoga pada potakne određeni broj ljudi da se baci u „lov na meteorite“. Upravo zbog lovaca na meteorite, one koji ih traže samo kako bi ih prodali, često se ne objavljuje točna lokacija pada sve dok se meteorit ne zbrine. Pitanje vlasništva nad meteoritom u Hrvatskoj nije uređeno pa je tako nalaznik meteorita koji je pao 1951. na područje Dubrovnika dobio zahvalnicu s kojom ima doživotan besplatni ulaz u Prirodoslovni muzej u Zagrebu gdje se meteorit čuva. U inozemstvu je odlučeno kako je vlasnik meteorita država kao i drugih dobara od javnoga interesa, a nalazniku se isplaćuje jednokratna naknada za njegov trud i pronalazak.
A što se kod nas pronašlo i zašto je ponovo meteorit pao na isto područje i to treći puta (2007.,2011. i sada 2012.)? U Križevcima je pronađen jedan komad, meteorit koji je pao u noći s 4. na 5. veljače prošle godine, težak 292 grama. Pretraženo je nekoliko kvadratnih kilometara. Trenutno se s novim podacima iz Mađarske i Češke radi korekcija izračuna pada s kako bi se pronašli i ostali komadi, njih stotinjak. No tragatelji nisu uspjeli organizirati ponovnu potragu za prvim, kad je već pao i drugi meteorit i to opet na isto područje, točnije općinu Sokolovec. Pad meteorita je zabilježen u noći 10. na 11.05.2012., zadnja točka svijetlog leta je bila na 34 km, a kut ulaza malo veći od 30°. Dinamika leta ukazuje na samo jednu završnu masu od oko pola kilograma. Velika potraga astronomskih društava i zainteresiranih civila 26. i 27.05. nije rezultirala pronalaskom meteorita te će AD Križevci koordinirati potragu lokalno, a u rujnu će se proglasiti je li što pronađeno ili se meteorit smatra izgubljenim. Ako ste u blizini, gledajte kuda hodate, možda baš vi vidite crnu, staklastu tvorevinu pod nogama.
A odgovor na pitanje kako to da je meteorit pao na isto područje je taj da nije riječ o nikakvome svemirskome fenomenu nego je to područje bolje pokriveno Hrvatskom meteorskom mrežom pa su češća takva opažanja.Tijekom početne faze u HMM-u je bilo osam kamera (Bjelovar, Merenje, Osijek, Pula, Rijeka, Šibenik, Višnjan i Zagreb), da bi sredinom 2010. taj broj iznosio 28 i osim neba nad Hrvatskom pokriveno je područje i nad susjednim zemljama. No, najveći broj meteorita pada u Jadransko more i njih nažalost ne možemo locirati.
Meteoriti u inozemstvu
Na sjeveru Kalifornije je u travnju 2012. pao meteorit pun vode i organskih tvari, aminokiselina, koji nam govori da takve spojeve na nalazimo samo na Zemlji. Institut za astrobiologiju iz NASA-e je poslao sve raspoložive ljude u potragu u pustinju te ponudio cijenu za otkup u iznosu 200 dolara (oko 1 200 kn) po gramu. Došlo je do nove „zlatne groznice“ u Kaliforniji jer su mnogi krenuli u potragu.
KORADO KORLEVIĆ: O pronađenom meteoritu i vrijednosti meteorita za znanost
„Obavljena je izotopska analiza i dokazalo se da dolazi iz asteroidnog područja. Završeno je 3D skeniranje. U fazi je njegova registracija pri Astronomskoj uniji i pripreme za izrade kopija. Cim se to završi, nažalost moramo ga “otvoriti”.“ Rekao nam je za IQ Korado Korlević edukator i astronom iz Višnjana. „Trenutno je u Višnjanu, a moći će se vidjeti (komad) i vjerna 3D kopija u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu te zavičajnom muzeju Križevci. Znanstveno, neki meteoriti su neprocjenjivo vrijedni, nekih imamo tone istoga i skroz su “nebitni”. Ima meteorita koji u sebi sadrže kristale iz vremena prije nastanka Sunčeva sustava, pravi vremeplov koji nam opisuje nas dio svemira od prije 5 milijardi godina, fascinantno!
Info o najnovijem padu meteorita
– visina početka svijetljenja u atmosferi: 86 km
– brzina ulaska: 13.5 km/s- kut ulaska: 30°
– visina prestanka svijetljenja i tamni pad sa: 34 km
– brzina u trenutku “gašenja”: 4 km/s
– zadnja procjena završne mase 400 grama.
(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; dizajn: Matija Subotičanec)
8. Culture Shock Festival poziva u utorak 20. ožujka 2012. u križevački Klub kulture u 19:30 sati na predavanje „Otkrivanje planeta izvan Sunčeva sustava“ u organizaciji Križevačke astronomske udruge Perzeidi. U posljednje smo vrijeme svjedoci gotovo svakodnevnog otkrivanja planeta izvan Sunčeva sustava.
Ove se godine navršava 20 godina od priznatog otkrića prvog planeta koji ne kruži oko Sunca nego oko neke druge zvijezde. Posljednjih godina otkriveno je na stotine takvih planeta. Na tribini će predavači Goran Ljaljić i Ratko Matić govoriti o tim planetima, o povijesti i načinu njihovog otkrivanja i o njihovim karakteristikama, kao i o mogućnostima života na njima. Ulaz na tribinu je slobodan.
(Izvor: križevci.info; autor: redakcija portala; foto: Hrvatska meteorska mreža)
Kamere Hrvatske radiotelevizije ovih su dana ponovo posjetile Križevce, kako bi snimile reportažu o meteoritu “Križevci”, doznali smo od predsjednika Križevačke astronomske udruge “Perzeidi” Ratka Matića. Snimalo se u križevačkom Klubu kulture te u Majurcu – na mjestu pronalaska djelića križevačke “kamene kiše” koja je pala s noći 4. na 5. veljače ove godine. O važnosti križevačkog pronalaska, prvog meteorita na tlu Hrvatske nakon punih 60 godina, bit će govora u sutrašnjem Školskom programu na HTV2 oko 8:50h, a mogu se očekivati i prilozi u Znanstvenoj petici, odnosno Znanstvenim vijestima isti dan popodne od 14:20h, odnosno 14:50h na HTV1.
Dar s neba: Analizom u Ininu ili Ruđerovu laboratoriju, ili opsežnijom u Manchesteru, ustanovit će mu se pravo porijeklo i sastav.
U noći sa 4. na 5. veljače sjeveroistočno od Križevaca pao je meteorit – glasila je poruka poznatoga hrvatskog astronoma Korada Korlevića članovima Astronomskog društva Križevci – Perzeidima. “Trenutačno je najbolja aproksimacija – masa 3,5 kg, prešao u tamni let na visini od 22,5 km, završna brzina svijetlog traga 4,5 km/s” – nastavio je Korlević i pozvao dobrovoljce da mu se pridruže u potrazi. Perzeidi su se mobilizirali i u nedjelju ujutro zaputili u mjesto izvan grada, vidjeti “dar” s neba.
Traje i godinama
Da je to nešto ravno senzaciji objasnio je astronom.
– Prvi put sa sigurnošću tražimo da imamo što naći, ovo je prvi put u tri godine, otkako Hrvatska meteorska mreža (HMM) prati nebeske pojave, da se dogodio ozbiljan pad s vjerojatnošću pronalaska, obično su meteoriti padali u more ili šikare, a ovo je sad na pitomu tlu – naveo je Korlević i osnažio intrigu. Meteorit su kamere HMM-a opazile 5. veljače u 0.30 sati, na visini od 120 kilometara iznad Zemlje. Nebesko tijelo tada je plovilo brzinom od 18 kilometara u sekundi, a na visini od 60 km počela je njegova fragmentacija i početnih 100 kilograma težine zbog eksplozija usitnilo se, a brzina usporavala.
– To je bio rijetko velik meteorit, a kako se na visini od oko 22 km ugasio njegov svjetlosni trag jer ga je ohladio zrak, na tlo kraj Križevaca palo je više od 3,5 kg, veličine zrna kukuruza, jajeta ili oraha – naveo je Korlević. Tragači nisu imali lagan zadatak. Hodajući po blatu uzduž njiva, livada i šuma, cilj je bio naći grumen, komad, ma i komadić posve crne tvari.
– Moj je sin našao nekoliko komadića, valjda je to to – kazao je Robert Pittner, promrzao od višesatna traganja. Ratko Višak, profesor fizike i matematike, išao je s bivšim učenicima.
– Već je to što tražimo nešto iz svemira uzbudljivo – priznaje fizičar Marko Šoštarić. Arhitekt Božidar Poljak ponio je i fotoaparat ne bi li pronalazak ovjekovječio, no češljanje terena nije ipak urodilo plodom ni kod jednog od dvadesetero sudionika ovoga pionirskog pothvata iz Križevaca, Koprivnice, Zagreba, Bjelovara, Daruvara. Korlević nije žalostan, upozorio ih je da je bilo bitno proći sve obradive površine prije poljoprivrednih radova, nakon kojih je potraga otežana.
– Vjerojatnost da se išta moglo naći već prvog dana bila je 20%, no ne brinite se – ovakva potraga može trajati mjesecima, pa i godinama – kazao je astronom ističući da je pronalazak velika stvar za hrvatsku astronomiju i znanost, ali i za križevački kraj. Takav svemirski objekt ima i tržišnu vrijednost.
– Na poljima je razasuto oko 6000 eura, no bez certifikata ne vrijede, može se prodati samo na crnom tržištu. Uz to, svaki nađeni komadić vlasništvo je RH kao nacionalno blago, protuustavno ga je otuđiti – kazao je K. Korlević. Dio nađena meteorita Križevci ići će u lokalni muzej, a dio u Hrvatski prirodoslovni muzej.
Analizom u Ininu ili Ruđerovu laboratoriju, ili opsežnijom u Manchesteru, ustanovit će mu se pravo porijeklo i sastav.
Spriječiti “groznicu”
– Pretpostavljamo da je stjenovit, iznutra sivkast sa željeznim šljokicama – kazao je Korlević. Predsjednik Perzeida Ratko Matić napomenuo je da se potraga hrabro nastavlja sljedećih dana i za vikend. To je, kaže, velik događaj za sve njih. Ne budu li sretne ruke, upomoć će zvati i lokalno stanovništvo i raspisati nagradu za svaki nađeni komadić. Točnu lokaciju zasad taje, da spriječe “meteoritsku” groznicu. (VL)
Meteorit je uočen na visini od 120 kilometara
Ponirao je vertikalno pod kutom od 60 stupnjeva, a pao je na zemlju pri brzini od 200 km/h
Oko 100 kg materijala ukupno je te noći ušlo u atmosferu
Na visini od 60 km iznad površine Zemlje počeo se fragmentirati, odnosno usitnjavati
Na visini od 22 km prestao je svijetliti, ušao u tzv. mračni let i išao je brzinom od 4 km/s
Na područje oko Križevaca razasulo se oko 3,5 kg materijala, veličine od zrna kukuruza do jajeta ili oraha
