Najveća pomrčina Mjeseca u 21. stoljeću

Djelomična pomrčina Mjeseca 7. kolovoza 2017. (foto M.Vujić)

Križevačka astronomska udruga Perzeidi u petak, 27. srpnja oko 19:30 sati dolazi s opremom, to jest s teleskopima i dalekozorima, na najvišu točku križevačke Ratarne, u blizini meteorološke stanice, odakle “puca” pogled na istok, na Ratarsku šumu u nizini, s posebnim razlogom i ciljem: pratiti tijek najdulje pomrčine Mjeseca u ovom stoljeću.

Pomrčina počinje u 19:14 sati, ali tada se Mjesec nalazi još ispod našeg horizonta, jer izlazi tek u 20:21 sati. Nikakva šteta, jer u tom se razdoblju odvija put Mjeseca samo kroz Zemljinu polusjenu, a praktički se okom i ne vidi razlika između potpuno osvjetljenog Mjeseca i Mjeseca u Zemljinoj polusjeni.

Mjesec kroz teleskop Perzeida 27. veljače 2012. (foto M. Vujić)

Nakon astronomskog izlaska Mjeseca u 20:21 sat još ćemo pričekati desetak minuta da Mjesec “izroni” iznad krošanja Ratarske šume. Dok čekamo Mjesec možemo se natjecati tko će prije, još za dana, prije zalaska Sunca u 20:30 sati, na zapadnom nebu ugledati sjajnu Veneru, a na južnom nešto manje sjajan Jupiter, pa ih zatim pogledati i teleskopom.

Pogleda uprtog prema istoku-jugoistoku čekamo Mjesec iznad Ratarske šume. Trebao bi biti pun, ali dok Sunce zalazi na zapadu-sjeverozapadu a Mjesec izlazi na istoku-jugoistoku, između njih se ispriječila Zemlja na kojoj mi stojimo, pa ćemo ugledati “svoju” sjenu na donjem lijevom dijelu Mjesečeva diska, jer je početak vidljive djelomične pomrčine, kad Mjesec počne ulaziti u pravu Zemljinu sjenu, u 20:24 sati. Mjesečev disk počet će tamniti od donjeg lijevog dijela i pomrčina će se širiti i “gutati” Mjesec prema gornjem desnom dijelu njegovog diska. Dok promatramo kako se Mjesec “gasi” i postaje zagasito crven, možemo teleskopima i dalje promatrati Veneru na zapadu, Jupiter s njegova četiri najveća satelita na jugu-jugozapadu i Saturn koji je također postao vidljiv, kao i njegov raskošni prsten (samo teleskopom), između Jupitera i Mjeseca, nešto bliže Mjesecu.

Promatranje neba sa Strossmayerovog trga u Križevcima kolovoza 2017. (foto M.Vujić)

U 21:30 sati Mjesec će potpuno potamniti, jer će ga čitavog prekriti Zemljina sjena, pa će tada biti tamne, zagasito crvene boje koja potječe od loma i raspršenja Sunčevih zraka u tankom sloju atmosfere koja obavija naš planet. Za sve stanovnike Mjeseca na ovoj strani Mjeseca koja je okrenuta Zemlji, kada bi ih bilo, tada bi nastupila totalna pomrčina Sunca koja bi trajala 1 sat i 43 minute. Bit će to najdulja potpuna pomrčina Mjeseca čak u čitavom 21. stoljeću! Malo “ispod” Mjeseca moći ćemo promatrati i sjajni crvenkasti Mars.

Prvih pola sata potpunu pomrčinu promatramo s Ratarne, pa se oko 22 sata sa svom opremom selimo na Strossmayerov trg, u središte Križevaca, jer do tada Mjesec neće biti vidljiv s tog mjesta. Odande nastavljamo promatranje. Pratit ćemo čitavu potpunu pomrčinu koja traje do 23:13 sati, a za to vrijeme teleskope ćemo povremeno okretati i na vidljive planete. Venera će već zaći, a i Jupiter će biti teško vidljiv. No, zato neće biti problem vidjeti Saturn na jugu, okružen prstenom, te u blizini njegov najveći satelit Titan. I dalje će ispod Mjeseca sjajiti Mars koji tako sjajan nije bio još od 2003. godine, a to znači niti tako blizu Zemlji. Baš taj dan bit će u opoziciji, to jest i on, kao i Mjesec, točno na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce.

Promatranje neba sa Strossmayerovog trga u Križevcima kolovoza 2017. (foto M. Vujić)

Ako bude sreće, možda u tijeku tog dugog promatranja ugledamo i poneki trag meteora na nebu, jer meteorski roj Perzeidi čija je kulminacija poslije 10. kolovoza počinje već sada biti “aktivan”. Također ćemo između 22:33 i 22:39 sati moći pogledom “ispratiti” i let Međunarodne svemirske stanice sjevernim nebom, “ispod” Velikog medvjeda, Sjevernjače i zviježđa Kasiopeje.

U središtu Križevaca ostajemo dok bude zainteresiranih, jer izlazak Mjeseca iz Zemljine sjene traje sve do 0:19 sati 28. srpnja, pa završetak promatranja nije strogo određen. Svima koje malo više zanima pomrčina Mjeseca i promatranje sva četiri dobro vidljiva planeta: Venere, Jupitera, Saturna i Marsa (a rijetkost je da se tako izredaju u jednoj večeri), preporučamo da ne propuste promatranje s Ratarne, pa neka tamo dođu nešto prije 20:30 sati, jer će se odande sve to vidjeti mnogo bolje nego iz središta grada. U promatranju sa Strossmayerovog trga pomoći će nam Komunalno poduzeće Križevci koje će nam izaći ususret reduciranjem javne gradske rasvjete na trgu koliko god će biti u mogućnosti, na čemu ovim putem srdačno zahvaljujemo.

Čekanje izlaska Mjeseca na Ratarni 7. kolovoza 2017. (foto R.Matić)

Ostaje nam samo nada da ćemo opisanu nebesku “predstavu” uspješno odgledati po predviđenom i opisanom scenariju, to jest da se između “nebeske pozornice” i nas u “zemaljskom gledalištu” neće navući zastori od oblaka za vrijeme trajanja “predstave”. Vidimo se!

P.S. Perzeidima su se posebno najavili križevački pivari s namjerom da im se pridruže u promatranju svojim “instrumentima” i “aparatima”. Ne moramo niti spominjati kakvu “logističku podršku” možemo od njih očekivati: posebno izdanje “pomrčinskog piva”. Razlog više da se vidimo u velikom broju. Čak i ako nam oblaci ugroze dobro raspoloženje, pivari će ga nastojati održavati!